RAZREŠENA TAJNA ČUDESNOG HRAMA NESTALOG BEZ TRAGA: Svedočanstvo - kako je dešifrovana viševekovna misterija mitropolijske

Boris Subašić

17. 10. 2021. u 13:02

POTRAGA za veličanstvenim mitropolijskim hramom Blagoveštenja, koji je despot Đurađ Branković podigao u Smederevu, najzad se bliži kraju zahvaljujući istoričaru dr Srđanu Katiću iz Istorijskog instituta, koji je iščitavanjem i analizom osmanskih dokumenata locirao prostor najvažnijeg hrama despotovine.

РАЗРЕШЕНА ТАЈНА ЧУДЕСНОГ ХРАМА НЕСТАЛОГ БЕЗ ТРАГА: Сведочанство - како је дешифрована вишевековна мистерија митрополијске

Foto B. Subašić

- U toj velelepnoj crkvi, građenoj po ugledu na Manasiju, 1453. godine pohranjene su mošti Svetog apostola jevanđeliste Luke, a 1456. i 1458. verovatno tu su sahranjeni i despot Đurađ i njegov sin i naslednik Lazar - kaže dr Katić.

- U ranom periodu osmanske vlasti, posle drugog osvajanja Smedereva 1459. godine, taj važan sakralni objekat je porušen pod nerazjašnjenim okolnostima, a mesto na kojem se nalazio ni do danas nije pronađeno. Cilj mog istraživanja bio je da na osnovu osmanskih izvora utvrdim kakav je bio verski status te crkve nakon osvajanja, koji su razlozi doveli do njenog rušenja, kao i da ustanovim kada se to dogodilo.

Zidine i kule smederevskog grada nikada nijedna vojska nije uspela da zauzme silom.

Najveću ravničarsku tvrđavu u Evropi despot Đurađ podigao je na prostoru od 11,33 hektara na ušću Jezave u Dunav. Vode dve reke i kanala iskopanog između njih štitile su i spoljne gradske zidine sa 19 visokih kula i unutrašnji grad sa vladarskom rezidencijom.

Donžon kula u kojoj je bila dvorska kapela, Foto B. Subašić

Pred srpskim Smederevom je 1453. poklekla vojska Mehmeda Osvajača koja je iste godine osvojila Konstantinopolj, čiji su bedemi smatrani neosvojivim. Zidine tvrđave su izdržale i austrougarsko bombardovanje u Velikom ratu i eksploziju 450 vagona municije i eksploziva 5. juna 1941. u kojoj je porušen ceo tadašnji moderni grad Smederevo. Bedemi i kule su ponegde napukli i nakrivili se, ali i dan-danas stoje.

Neuništivost tvrđave je u narodnom predanju tumačena pokroviteljstvom Svetog Luke čije je mošti od sultana Murata Drugog otkupio despot Đurađ Branković za neverovatnih 30.000 zlatnih dukata. Kada su mošti donete u mitropolijsku crkvu prestonog Smedereva apostol i jevanđelista je, po tadašnjem shvatanju, postao zaštitnik grada.

Ktitorski natpis depota Đurđa Brankovića, Foto B. Subašić

U istorijskim izvorima mitropolijska Crkva Blagoveštenja je pomenuta u Pariskom i Vrdničkom rukopisu koji opisuju prenos moštiju iz Rogosa u Epiru u Smederevo. Po unošenju u grad one su smeštene prvo u dvorsku kapelu u donžon kuli, a zatim su prenesene u Pridvornu crkvu gde je održano celonoćno bdenje.

Istoričar Srđan Katić, Foto B. Subašić

Posle jutarnje liturgije mošti su u svečanoj litiji predvođenoj arhijerejima i vladarskom porodicom tri puta obnesene oko zidina, a zatim su svečano unete u mitropolijski hram i položene desno od svetih dveri.

- Malo je tema u istoriografiji koje su zaokupile toliko pažnje kao sudbina mitropolijske Crkve Blagoveštenja i od 19. veka brojni istraživači su pokušavali da je odgonetnu, ali bez mnogo uspeha - kaže dr Katić.

- Arhitekta S. Nenadović je utvrdio da je crkva u rano vreme osmanske vladavine postepeno razgrađena i da je njenim materijalom urađena spoljna kamena obloga artiljerijske kule na ušću Jezave u Dunav, da je njime ozidan deo dunavske eskarpe i da su neki dekorativni delovi uzidani u zidove hamama.

Pogled sa bedema malog grada, Foto B. Subašić

Osamdesetih je otkriven sakralni kompleks u jugoistočnom uglu Velikog grada koji je arheološki istraživan. Pronađeni su temelji manjeg hrama, Pridvorne Crkve, ali ne i temelji crkve Blagoveštenja, baš kao ni grobovi poslednjih vladara Despotovine. Mesto na kome se nalazila Blagoveštenska crkva i njena sudbina su ostali misterija koju je razrešio dr Katić istražujući osmanske izvore. On je otkrio svedočanstva da su Turci posle osvajanja u Velikom gradu, pored Crkve Blagoveštenja i Pridvorne crkve zatekli još jednu crkvu kod glavne tvrđavske kapije, a u donžonu Malog grada dvorsku kapelu, i da su ih sve pretvorili u islamske bogomolje.

- Crkva Blagoveštenja pretvorena je dogradnjom minareta u carsku džamiju - otkriva dr Katić.

- Osmanlije su uvek u osvojenim hrišćanskim gradovima najveće i najznačajnije crkve pretvarali u džamije sultana osvajača. Tako je Crkva Blagoveštenja postala džamija sultana Mehmeda Drugog Osvajača.

Mitropolijska crkva nalazila se u centru Velikog grada, Foto B. Subašić

U osmanskim dokumentima istoričar je pronašao i odgovor na ključno pitanje - zašto je razgrađena monumentalna bogomolja, sa carskim statusom.

- Tvrđava i objekti u njoj, uključujući Blagoveštensku crkvu, tada carsku džamiju, teško su oštećeni 1476-1477. u višemesečnom bombardovanjem tokom ugarske opsade Smedereva - kaže dr Katić.

- Da je carska džamija pretrpela znatna razaranja, svedoči kasniji obračun troškova razgradnje, u kojem se navodi da je ona u ruševnom stanju. Tada je status carske džamije dobila manja Pridvorna crva, a mitropolijska Blagoveštenska crkva je razgrađena.

Kule Malog grada, gde se nalazila despotova rezidencija, Foto B. Subašić

Na osnovu opisa razaranja postalo je jasno da se veliki hram nije nalazio uz zidine, jer bi ga one zaštitile od dejstva artiljerije.

- To je razumljivo jer je despot Đurađ mitropolijsku Crkvu Blagoveštenja podigao kao najveći i najvažniji sakralni objekat u tom delu Despotovine, mesto velikih okupljanja vernika koje je moralo da zauzme deo središnjeg prostora u Velikom gradu - objašnjava dr Katić.

- Logično je da je takva crkva sagrađena na trgu koji je formiran na ukrštanju glavne saobraćajnice koja je spajala ulaze u tvrđavu i u Mali grad, sa putem koji je spajao kapije na jezavskoj i dunavskoj strani.

Mitropolijska crkva nalazila se u centru velikog grada, Foto B. Subašić

Istoričar smatra da se temelji mitropolijske Crkve Blagoveštenja verovatno i sada nalaze ispod zemlje, mada ne isključuje mogućnost da su tokom razgradnje objekta povađeni.

- To se može proveriti analizom kamene obloge i temelja topovske kule na ušću Jezave napravljene od materijala crkve. U svakom slučaju neophodna su arheološka istraživanja koja mitropolijska Crkva Blagoveštenja, bez sumnje, zaslužuje - zaključuje dr Katić.

Turci Topovsku kulu napravili od mitropolijske crkve, Foto B. Subašić

Smrtonosna legenda

NEKE legende kazuju da se duboko u tlu smederevske tvrđave nalazi mitska riznica.

Bezbrojne potrage za njom su nekada imale tragičan kraj, o čemu svedoči policijski izveštaj s kraja 19. veka, koji je pronašao i objavio dr Leontije Pavlović.

- Podnarednik Ilija Konstantinović, na dužnosti u Garnizonu u Smederevskoj tvrđavi, sanjao je pre podne i u snu govorio da se u Dunav kapiji (tj. Malom gradu) nalazi basnoslovno blago Jerinino. Blago može otkopati, ako njega (Iliju) zakopa njegov drug Vasilije, jer tako "valja". Svoju inventivnost i maštovitost Ilija je preneo na Vasilija i ovaj ga je zaklao 30. 3. 1892. na Veliki ponedeljak uveče.

ZAPRATITE NPORTAL NA FEJSBUKU

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

NIKOLA JOKIĆ GLEDA I NE VERUJE! Evo šta su 142 NBA igrača uradila zbog njega