I OD OTPADA DOBAR BIZNIS: Šta sve može da se reciklira u Srbiji

V.N.

04. 04. 2021. u 10:46

TRI puta se uvećalo stvaranje komunalnog i industrijskog otpada od osamdesetih godina do danas zbog povećanog konzumerizma i prekomerne potrošnje.

И ОД ОТПАДА ДОБАР БИЗНИС: Шта све може да се рециклира у Србији

Foto Arhiva

Danas je moguće reciklirati gotovo sve, od aluminijumskih limenki, stakla, PET ambalaže, kartona, do plastike, gvožđa, hemijskih sredstava...

Da bi širili biznis u ovom sektoru, privrednici se nadaju izmenama zakona, subvencijama za reciklažu i formiranju namenskih fondova u tu svrhu. U borbi za održivi razvoj u narednom periodu važnu ulogu će odigrati upravljanje otpadom. Cirkularna ekonomija je razvojna šansa koju je Srbija počela da primenjuje. U konceptu cirkularne ekonomije otpad ne postoji, već samo sirovina koja može opet da se upotrebi. Razvoj industrije reciklaže otpada mogao bi da donese novih 30.000 radnih mesta do 2030. u Srbiji.

Tekstilni otpad, Foto Arhiva

OČUVANjE

Pokretanje biznisa u oblasti reciklaže tekstila, baterija, otpadnih vozila, plastike, povećalo bi BDP za 1% i doprinelo očuvanju životne sredine - Siniša Mitrović, direktor Centra za cirkularnu ekonomiju PKS.

Jedinstveni projekti u Šapcu i Prahovu

Fabrika "Eliksir Zorka" iz Šapca koristiće otpad kao alternativnu sirovinu u procesu proizvodnje NPK đubriva, kaže za „Preduzetnik“ Igor Radoš, direktor "Eliksir enerdžija".

100.000 tona kartonske

   ambalaže i papirnog otpada
   se reciklira
85 % otpada završi na više
  od 150 velikih deponija
3.500 divljih smetlišta ima
  u Srbiji
5 % otpadnih voda se
  prerađuje
80.000 tona odeće se proda
  godišnje
90.000 tona industrijskog
  otpada se godišnje deponuje

Domaći poslovni sistem "Eliksir grupa", koji zapošljava više od 1.500 radnika u fabrikama mineralnih đubriva i fosforne kiseline u Šapcu i Prahovu, radi na primeni novog poslovnog modela kako bi se racionalizovala potrošnja prirodnih resursa i postigla energetska efikasnost.

- Uspostavljajući kruženje sirovina u proizvodnom procesu minimizujemo potrebu za odlaganjem otpada koji izlazi iz naše proizvodnje, ali i značajno smanjujemo korišćenje resursa uključujući i energiju, tako da su benefiti po životnu sredinu višestruki“ -  objašnjava Radoš.

Pokrenuli su i dva kapitalna projekta u industrijskom kompleksu Prahovo - izgradnju postrojenja za termički tretman industrijskog i nereciklabilnog otpada, i instalaciju postrojenja za pirolizu otpadnih guma. Potencijal vide i u korišćenja pepela od spaljivanja mulja iz prečišćavanja komunalnih voda.

 
I reciklažom odeće do profita

Više od 5.000 tona tekstilnog otpada završi na deponijama u Srbiji. Zbog sadržaja veštačkih boja i sintetičkih vlakana, tekstil predstavlja jedan od najvećih zagađivača prirode. Ulaganjem u izgradnju reciklažnih pogona stvorile bi se nove mogućnosti poslovanja i zapošljavanja.

Prerada otpada, Foto Arhiva

- Zasada, u Srbiji postoji mogućnost jedino za tretiranje tekstilnog otpada određenim hemijskim sredstvima kako bi se nakon toga spaljivao u cementarama i na taj način se koristio kao neka vrsta energenta“ - kaže Nemanja Jovanović iz Udruženja za tekstil, odeću, kožu i obuću Privredne komore Srbije. Za početak, bilo bi dobro da se u svim većim gradovima postave kontejneri za odlaganje odevnih predmeta.

Evropska unija obavezala je članice da do 2025. uvedu odvojeno prikupljanje tekstilnog otpada. Ovo pravilo će skoro izvesno važiti i za kandidate za članstvo.

Dalji razvoj reciklažne industrije podrazumeva zajednički napor države, privrede, civilnog sektora i građana, kao i prilagođavanje postojećih modela finansiranja i bolje upravljanje tokovima otpada, kaže Siniša Mitrović, direktor Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije.

PONOVNA UPOTREBA

Ključno je uspostaviti finansijske mehanizme koji podstiču reciklažu i korišćenje otpada kao alternativnog goriva

kako bi se povezao lanac proizvodnje
i ponovne upotrebe -  Igor Radoš, direktor "Eliksir enerdžija"

Imamo rešenje

PKS i Tehnološki fakultet su osmislili program zbrinjavanja tekstilnog otpada. To podrazumeva termičko, hemijsko i mehaničko tretiranje, a neupotrebljivi deo bi se spaljivao na oko 2.000 stepeni. Jedino postrojenje u zemlji za obradu tekstilnog otpada je kompanija „Stejpak“ iz Bačkog Petrovca. Planiraju nova ulaganja u tehnologiju i proširenje centara za prikupljanje tekstila.

- Imamo centar za prikupljanje tekstilnog otpada u Aleksincu, a očekujemo otvaranje još jednog u Arilju“ - kaže Dragan Milojković iz „Stejpak - a“.

Naslov

Investicije u reciklažne pogone su izuzetno velike,

ali su u kratkom roku isplative - Nemanja Jovanović, Udruženje za tekstil, odeću, kožu i obuću PKS

Digitalna platforma za cirkularnu ekonomiju

Privredna komora Srbije pokrenula je i Digitalnu platformu za cirkularnu ekonomiju namenjenu privredi i predstavnicima državne uprave i lokalne samouprave i stručnoj javnosti. CE-HUB platforma predstavlja izvor znanja i aktivnosti namenjenih prvenstveno privredi Srbije, kako bi se okrenula zelenim investicijama

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

EKSKLUZIVNO: Pogledajte šta policija radi u kući Dankine majke (VIDEO)