ISPRAVKA: Ne, Stiven Majer nije bivši zamenik šefa CIA za Balkan

Dubravka SAVIĆ

25. 04. 2021. u 09:00

U INTERVJUU za „Novosti" sa Stivenom Majerom od 25. aprila 2021. godine, pogrešno smo ga potpisali kao „bivšeg zamenika šefa američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) za Balkan"

ИСПРАВКА: Не, Стивен Мајер није бивши заменик шефа ЦИА за Балкан

Foto: Arhiva "Novosti"

Portal raskrinkavanje.ba nam je ukazao da smo sagovornika našeg lista netačno predstavili.

Majer se godinama u brojnim medijima predstavlja kao „bivši zamenik CIA za Balkan" i komentariše granice na Balkanu, promovišući njihovo prekrajanje. Relevantnost i autoritet njegovih mišljenja dodatno smo tako povećali, pozivajući se na njegovu vezu sa američkom CIA. Tokom intervjua za naš list, Majer se i sam više puta pozvao na autoritet ove sigurnosne agencije, ali bez izričitog spominjanja funkcije koju je u istoj obavljao.

Na primer, on je izjavio: „U CIA sam uvek govorio da ne znamo šta radimo na Balkanu, i imao sam probleme zbog toga, ali sada se vidi da sam bio u pravu. Ta rešenja nisu dovela ni do kakvog rezultata, naprotiv. Ako Aleksandar Vučić kao predsednik centralne zemlje Balkana preuzme liderstvo, zajedno sa ostalim lokalnim vođama, uključujući Hrvate, iako oni često govore da nisu deo tog prostora, verujem da je moguće da se pokrene proces u drugom, boljem, pravcu.

Još dok sam devedesetih radio u CIA postavljao sam pitanje: ‚Koji je zapravo interes SAD na Balkanu?' Danas je Balkan bojno polje SAD i Rusije, ali lokalni lideri treba da se postave drugačije, uzmu svoju sudbinu u svoje ruke."

Ni tu nije jasno definisana njegova uloga koju je imao u CIA. Majerova biografija je javna i ne ostavlja nikakav prostor sumnji da nikada nije bio zamenik šefa CIA za Balkan, a ni on sam se tako nigde nije predstavljao. Na stranici škole „Daniel Morgan Graduate School of National Security", gđe Majer predaje nacionalnu sigurnost, objavljena je njegova biografija, kao i njegov CV, u kom on navodi da je u CIA obavljao dužnost „analitičara i menadžera", da je ovu agenciju napustio 2011. godine, te da je za vreme rata u Bosni bio zamenik šefa Međuagencijske radne grupe za Balkan.

- Za vreme ratova na Balkanu tokom devedesetih godina, bio sam zamenik šefa za međuagencijsku radnu grupu za Balkan (Balkan Task Force, vladina ujedinjena obaveštajna organizacija u tom periodu). U ovom sam poslu bio odgovoran za kontrolisanje svih obaveštajnih izveštaja, delovao sam kao veza između američke obaveštajne zajednice i različitih agencija i odseka na Balkanu i uveliko putovao celim Balkanom.

Nastavljam da radim na balkanskim pitanjima i objavio sam nekoliko radova o tom periodu – stoji u toj biografiji.

Takođe, kako piše raskrinkavanje.ba Stiven Majer ima bliske veze sa vlastima u Republici Srpskoj, konkretno sa Kancelarijom za saradnju, trgovinu i investicije, koju je Vlada RS-a osnovala u Vašingtonu. Slične informacije mogu se pronaći i u drugim Majerovim biografijama, uključujući i onu objavljenu na stranici firme "TSM Global Consultants LLC". Njegov angažman u ovoj firmi zapravo je direktno povezan sa njegovim izraženim prisustvom u regionalnim medijima.

TSM Global Consultants je, naime, firma koju zajedno sa Majerom vode Obrad Kesić i Drina Vlastelić Rajić.

Kesić i Vlastelić Rajić su u SAD registrovani kao lobisti Vlade Republike Srpske i oboje su uposlenici Predstavništva Republike Srpske u SAD, čiji je zvanični naziv u SAD „Kancelarija Republike Srpske za saradnju, trgovinu i investicije", piše dalje raskrinkavanje.ba. Kancelarija, koju je 2013. godine svečano otvorila tadašnja premijerka RS-a Željka Cvijanović, registrovana je u SAD-u kao lobistička firma koja zastupa interese Vlade RS-a, na istoj adresi na kojoj je već bila registrovana firma TSM Global Consultants. Majer je od osnivanja Kancelarije RS-a za saradnju, trgovinu i investicije uključen u njene aktivnosti i prisutan na dešavanjima koja ista organizuje, uključujući njeno otvaranje, prijem organizovan 2018 i td. ORIGINALNI ČLANAK: JOŠ dok je tokom četvrt veka radio kao zamenik šefa američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) za Balkan (ovo naše predstavljanje nije tačno, jer nikada nije bio na toj funkciji), Stiven Majer je istrajavao u tvrdnjama da bez promene granica u ovom delu Evrope nema napretka niti trajnog mira.

Te tvrdnje, koje su dugo shvatane kao jeres, iznenada su aktuelizovane u neformalnom dokumentu, nepoznatog autora, o prekrajanju balkanskih međa.

Sada politički i ekonomski konsultant, Majer, za "Novosti" iz Vašingtona, i pre pitanja, uz osmeh kaže da ga optužuju da stoji iza dokumenta u kome se novim međama "rešava" pitanje u našem regionu, ali odmah i demantuje takve tvrdnje. - U BiH su me odmah optužili da sam autor, ali ja sa tim nemam baš nikakve veze. Mislim i da CIA ne stoji iza takozvanog non pejpera, jer znam da ova agencija to ne radi na takav način. Istina je, međutim, da sam proteklih decenija viđao dosta sličnih dokumenata, iza kojih su uglavnom stajali predstavnici akademske zajednice. Ko je autor ovog dokumenta zaista ne znam.

Ali, tačno je da o potrebi korigovanja granica na Balkanu pišem već 15 godina. * Kakve namere sagledavate iza ovog "misterioznog" dokumenta? - Vidim da je neko sagledao situaciju na Balkanu i shvatio da onako kako je sada region organizovan, ona neće moći da se poboljša. BiH je krhka tvorevina, nije prava država, i vreme je da političari odrede šta žele za svoje društvo.

Uvek sam govorio da sami lideri u regionu treba da otvoreno pokrenu pitanje promena, ali ističem da, pritom, izvan tog procesa treba da drže SAD i Rusiju, i druge velike sile.

* Zaista mislite da je to realno moguće?

- Svaki put kada se SAD umešaju svojim rešenjima, stvari se pogoršaju. Smatram da Amerika ne razume dobro ni lokalnu kulturu, niti brine o potrebama ljudi koji žive na Balkanu, već se usredsređuje samo na svoje interese. U CIA sam uvek govorio da ne znamo šta radimo na Balkanu, i imao sam probleme zbog toga, ali sada se vidi da sam bio u pravu.

Ta rešenja nisu dovela ni do kakvog rezultata, naprotiv. Ako Aleksandar Vučić kao predsednik centralne zemlje Balkana preuzme liderstvo, zajedno sa ostalim lokalnim vođama, uključujući Hrvate, iako oni često govore da nisu deo tog prostora, verujem da je moguće da se pokrene proces u drugom, boljem, pravcu.

* Mislite da to ne povlači posledice iz "međunarodne zajednice"? - Čega treba da se boje? Sigurno niko neće pokrenuti bombardovanje zato što lideri Balkana udruženo pokušavaju da se dogovore o boljim odnosima i sređivanju situacije na svom prostoru. To ne znači da je taj proces jednostavan, brz, ni lak, ali oduvek sam govorio, i to i sada smatram, da su granice bazirane na etnicitetu najbolje rešenje za Balkan. U suprotnom, one su stalni izvor sukoba, jer nisu ono što politička zajednica i narodi stvarno žele.

Sećam se da je svojevremeno Klintonova administracija govorila: "Neka se naviknu da tako žive!" Ali vreme je pokazalo da moje bivše kolege nisu mogle da reše bilo šta u zemljama čiju istoriju ni kulturu, zapravo, ne razumeju. Mislim da je pravi trenutak da proces počne, bez osvrtanja na stavove SAD.

Potrebno je hrabro liderstvo koje će jasno i glasno da kaže da nije moguć status kvo, jer on Balkanu donosi ekonomsku stagnaciju, sukobe, etničku mržnju i stalnu pretnju nasiljem.

* Ali samo "fantomski" dokument o međama izazvao je burne reakcije diljem regiona?

- To je zato što niko nije siguran ko je pisao dokument, a neki lideri u regionu smatraju da će da izgube ako ga ne kritikuju. No, činjenica je da su u svim državama vrlo jake etničke identifikacije i da one teže da dobiju svoj izraz u drugačije organizovanim državama. Logično je organizovati referendum u Republici Srpskoj da se vidi da li ljudi žele da ostanu u BiH, budu nezavisni ili da se pridruže Srbiji. To je sasvim u redu i zašto bi SAD trebalo da se brinu zbog toga? Još dok sam devedesetih radio u CIA postavljao sam pitanje: "Koji je zapravo interes SAD na Balkanu?" Danas je Balkan bojno polje SAD i Rusije, ali lokalni lideri treba da se postave drugačije, uzmu svoju sudbinu u svoje ruke.

* Mislite da je promena granica na Balkanu moguća bez rizika od novog rata?

- Amerika ima istu politiku već 25 godina, iako su već napravili velike greške na Balkanu. Rešenja Vašingtona su se pokazala kao nedelotvorna, postojeći sporazumi ne funkcionišu. Vođstvo EU je iscrpljeno, Brisel nije moćan kao pre. Rizik od sukoba postoji ako se pripremni rad ne uradi kako treba. Ali, ako Beograd i Priština pokrenu suštinska pitanja i naprave ustupke, a isto se učini i u BiH, zajedničkim naporima svih lokalnih lidera, i bez mešanja velikih sila, dogovor može zadovoljiti i EU. Ako Vašington bude poštovao odluku, to će učiniti i Moskva, i obrnuto. Ali, u tom procesu je vrlo važna uloga UN, kao garanta održivosti tih dogovora.

* Promene međa su uvek nailazile na neodobravanje i u EU i NATO?

- Mislim da je EU posustala organizacija koja je odavno prošla svoje najbolje dane. Postoje problemi sa severnim i južnim članicama, Poljskom, Mađarskom. Pitanje je da li je EU, kao celina, sposobna za širenje, njen značaj nije kao nekad. Turska nikada neće postati deo EU. A Srbija pravi aranžmane i bez pridruživanja i to smatram vrlo dobrim. Veze Srbije sa Rusijom, Kinom i drugim značajnim zemljama su pokazale da interes Beograda nije isključivo članstvo u EU, kao ni u NATO. Srbija, zapravo, i ne mora da brine o članstvu, koje, inače, nosi plaćanje taksa Briselu, kao i zahteve za poštovanje standarda Unije. A NATO je dobrim delom mrtva organizacija. Lideri nekih zemalja Balkana su govorili da žele u NATO da bi bili za stolom gde se odlučuje. Istina je, govorio sam, biće za stolom, ali neće govoriti mnogo, već će slati svoje vojnike u Avganistan ili Irak. I bio sam u pravu.

* Zbog čega mislite da je pitanje "prekrajanja" granica na Balkanu pokrenuto baš sada, usred pandemije kovida i da li ste optimista u vezi s ishodom?

- Ko god da je pisao ovaj dokument vidi da Balkan stagnira. Lično sam optimista ukoliko lideri Balkana pokrenu suštinska, duboka pitanja i diskutuju o njima. Promene granica su važne, jer samo to može doneti napredak i stabilnost Balkanu. Svestan sam da to nije ni jednostavan, ni kratak proces, ali verujem da je moguć, ukoliko se odvija bez mešanja velikih sila, a dogovori sprovode uz garancije UN.

MINI-ŠENGEN ODLIČAN PRVI KORAK

* KAKO gledate na mini-šengen?

- To je odličan prvi korak koji vodi većoj kooperaciji, sada treba krenuti dalje.

 SAD NAJPODELjENIJE OD RATA * SVEDOCI smo velikih previranja u SAD?

- Sjedinjene Države su na silaznoj liniji, iako je Amerika i dalje vrlo jaka ekonomski, politički i vojno. No, Amerika nije više zemlja koja može svima da naređuje. U zemlji postoje rasni i problemi sa policijskim nasiljem. Amerika je teško pogođena i pandemijom virusa korona, ali vakciniše se milion ljudi dnevno i to polako daje efekat. Ostaju, međutim, duboke podele koje zabrinjavaju. Produbljuje se sve više jaz između desničarskih republikanaca i levičarskih demokrata. I to je veoma zabrinjavajuće. Takve podele se ne pamte poslednjih 160 godina, od Američkog građanskog rata.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!