KURTI "LETI" AKO HITNO NE FORMIRA ZSO: Vašington jača pritisak na Prištinu, sazreva stav da se moraju uvažiti i naši interesi

D. MILINKOVIĆ

26. 01. 2023. u 08:00

VAŠINGTON je aktivirao sve diplomatske resurse kako bi premijera privremenih institucija u Prištini Aljbina Kurtija naterao da počne formiranje Zajednice srpskih opština, što je ključ za povratak Srba u institucije, ali i preduslov svih preduslova da francusko-nemački predlog za Kosovo i Metohiju uopšte "uđe u igru".

КУРТИ ЛЕТИ АКО ХИТНО НЕ ФОРМИРА ЗСО: Вашингтон јача притисак на Приштину, сазрева став да се морају уважити и наши интереси

Foto Dragan Milovanović

Amerikanci zasada najviše guraju ovakav redosled koraka, koji, bar prema dosadašnjim izjavama evropskih zvaničnika, načelno podržavaju i EU, Francuska i Nemačka.

Kako tvrde sagovornici "Novosti", u američkoj administraciji, kojoj se žuri da zatvori neuralgične tačke na Zapadnom Balkanu, sazreva uverenje da se za izlazak iz kosovskog čvora moraju uvažiti i interesi Srbije i otuda insistiranje da se priča oko ZSO konačno pokrene iz pat-pozicije, posle 10 godina od potpisivanja Briselskog sporazuma.

Nakon što je Kurti prošle nedelje spremio "hladan tuš" za zapadnu "petorku" koja je u Prištinu donela francusko-nemački plan i prateći zahtev da formira ZSO, odbivši predloge emisara, iz SAD su pojačali pritisak "na maksimum".

Tako je ponovo u akciju stupio specijalni izaslanik Stejt dipartmenta Derek Šole, koji je odigrao ključnu ulogu i u smirivanju krize oko registarskih tablica, lično zahtevajući od Kurtija da odloži primenu odluke o kažnjavanju vlasnika automobila sa srpskim oznakama. Šole je juče pozvao Kurtija i tražio da prihvati evropski predlog za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije. Naglasio je i da je razgovarano o "napredovanju u razgovorima o uspostavljanju ZSO i povratku predstavnika kosovskih Srba u institucije".

Šole jasno rekao šta očekuje od Kurtija, Foto Tviter

Kurtiju su, navodno, neformalnim diplomatskim kanalima već poslati signali da bi mogao biti sklonjen s vlasti kako bi se pregovori nastavili sa nekim kooperativnijim. To je praktično, u nešto uvijenoj formi nagovestio i Gabrijel Eskobar, nakon što sastanak "petorke" s Kurtijem nije dao očekivane rezultate. Eskobar je rekao da "Kurti ne mora da se složi sa ZSO, jer se Kosovo složilo":

- Jedna osoba i jedna stranka ne mogu da odustanu od sprovođenja pravno obavezujućih tačaka, to je fakat. Mi ćemo to uraditi, ja ću to uraditi tako što ću naći partnere, ima mnogo ljudi koji bi želeli da vide bolje odnose između Srba na severu i ostatka zemlje.

Naravno, ostaje da se vidi da li je Priština zaista priterana uza zid ili Berlin, ipak, drži prekrštene prste "iza leđa" i nastavlja da instruira Kurtija da ruši svaku mogućnost dogovora i izaziva krize. Prema našim informacijama, na sastanku zapadnih emisara sa predsednikom Aleksandrom Vučićem prošle nedelje upravo je predstavnik Berlina bio najoštriji u pretnjama i upozorenjima sa kakvim posledicama bi Srbija mogla da se suoči ako ne prihvati evropski plan za KiM zasnovan na Šolc-Makronovom predlogu.

U kom pravcu će se dalje razvijati raspetljavanje kosovskog čvora moglo bi da bude jasnije već krajem meseca. Naime, američki amabasador u Prištini Džefri Hovenijer zakazao je debatu o ZSO za 31. januar, a za koju su poziv dobili politički lideri, prištinski zvaničnici, diplomate, predstavnici civilnog društva na KiM. Hovenijerovu inicijativu podržao je njegov nemački kolega, Jorn Rode, koji je juče poručio i da je saglasan sa Šoleom da je važno postići napredak u diskusiji o ZSO.

Srbima ZSO garantovana Briselskim sporazumom, Foto D. Milovanović

Naravno, ostaje enigma kako će teći proces odmrzavanja formiranja ZSO i da li će se ići u pravcu da ona bude neka vrsta nevladine organizacije, što je jedino prihvatljivo za Prištinu, a potpuno neprihvatljivo za Beograd i Srbe sa KiM.

Dejan S. Miletić, iz Centra za proučavanje globalizacije, kaže za "Novosti" da američka administracija neće odustati od pritiska na Kurtija i insistiranja na ZSO jer je u pitanju njihov kredibilitet, ali i sveobuhvatni odnosi SAD i Srbije, koje Vašington želi da unapredi:

- Nema dileme da i Nemačka ima svoje interese, koje pokazuje kroz drugačiji pristup prema Srbiji i kosovskom pitanju. Berlin je mnogo oštriji, subjektivan, opredeljen prema Prištini i to govori da nije slepi putnik na brodu američke politike.

Ognjen Karanović iz Centra za društvenu stabilnost ocenjuje za "Novosti" da je inicijativa SAD oko ZSO "razumna, ali možda zakasnela". On ukazuje i da pitanje ZSO ne može imati veze sa novim okvirom pregovora, jer se bez prethodnog ispunjenja Briselskog sporazuma postavlja pitanje smisla postizanja bilo kojih novih dogovora.

I RAŠIĆ ZA STOLOM

MINISTAR za zajednice i povratak u Vladi u Prištini Nenad Rašić koji je na ovu poziciju došao nakon što su predstavnici Srpske liste zbog nasilja na Srbima napustili sve institucije, rekao je da je dobio poziv američkog ambasadora Džefrija Hovenijera za učešće u diskusiji o ZSO koja će biti održana u ambasadi SAD. Nemački ambasador Jorn Rode naveo je da je "lepo čuti da će Rašić učestvovati u razgovorima".

ZABORAVILI UPRAVLjAČKI TIM

IAKO je Upravljački tim za ZSO (po Briselskom sporazumu jedini nadležan za ovo pitanje) još 2018. završio nacrt Statuta Zajednice, ovaj dokument ostao je "mrtvo slovo na papiru", jer do danas nije usledio poziv iz Brisela da predlog bude predstavljen u sedištu EU.

Krajem prošle godine predlog Statuta ZSO izradila je i nemačka nevladina organizacija "Fridrih Ebert Štiftung" (FES), koji bi uskoro i zvanično trebalo da bude predstavljen.

Uplitanje ove fondacije sporno je po nekoliko osnova, pre svega jer je Berlin među najsnažnijim pokroviteljima kosovske nezavisnosti, a zatim i što je nedopustivo da o organizaciji života kosovskih Srba odlučuje neko sa strane, a da se oni ništa ne pitaju.

Prema do sada poznatim informacijama, predlog Statuta koji je izradio FES na prvi pogled Srbima daje široka prava, kako je i predviđeno dogovoru o ZSO u Briselu, ali sadrži opasnu zamku da sve mora biti sprovedeno po zakonima i ustavu Kosova.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (1)

PREDSEDNIK VUČIĆ NA POLIGONU PEŠTER: U toku velika vojna vežba Vihor 2024 (VIDEO)