EVO GDE NAS GURAJU AMERIKA I EU: U antiruskom frontu svega 48 zemalja i četvrtina čovečanstva

D. MILINKOVIĆ / S. ROVČANIN TOMKOVIĆ

27. 09. 2022. u 08:50

ARGUMENT zapadnih sila da je većina sveta uvela sankcije Moskvi - a koji se najčešće koristi kada se Srbija ucenjuje da izabere stranu i pridruži se ovim merama - ne stoji ni po broju država, ni po broju stanovnika, pa ni po ekonomskoj snazi onih koji su se svrstali u ekonomski antiruski front.

ЕВО ГДЕ НАС ГУРАЈУ АМЕРИКА И ЕУ: У антируском фронту свега 48 земаља и четвртина човечанства

Pripremljeno već nekoliko paketa sankcija, Foto AP

Sudeći po listi neprijateljskih zemalja koje je sačinio Kremlj, to je tek četvrtina članica Ujedinjenih nacija - 48 od njih 193. Na tom spisku su 27 članica EU, SAD, Kanada, Japan, Australija, Albanija, Andora, Velika Britanija, Island, Lihtenštajn, Mikronezija, Monako, Novi Zeland, Norveška, Južna Koreja, San Marino, Severna Makedonija, Singapur, Tajvan, Ukrajina, Crna Gora i Švajcarska.

Disproporcija između onih koji su uveli sankcije i onih koji nisu još je veća kada se uzme u obzir broj stanovnika država. Naime, od skoro osam milijardi ljudi, u državama koje su uvele najstrože sankcije Rusiji živi oko 1,8 milijardi.

Nije zanemarljiva ni privredna snaga onih koji nisu stali pod ekonomski rat protiv Moskve, koji je objavio Zapad. Jer, sankcijama se nisu priključile velike privredne azijske sile Kina, Indija, Pakistan, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati...

Takođe, ni najveći broj zemalja Latinske Amerike, poput Brazila, Venecuele, Argentine, Meksika, kao ni većina afričkih država, među kojima su i Egipat, Alžir, Maroko, Južna Afrika... Mnoge od ovih država slove za saveznike Amerike, ali ipak u ovome nisu želele da slede politiku Vašingtona.

Vladimir Putin, Foto AP

Najveći broj zemalja koje se nisu pridružile sankcijama zauzele su slične pozicije kao Srbija - osudile su rusku agresiju, poštuju teritorijalni integritet Ukrajine, ali ne žele da se svrstavaju u blokove i hoće da nastave dobre odnose i sa Moskvom.

Sagovornici "Novosti" ukazuju da, osim snažnih strateških, nacionalnih, bezbednosnih, pa i moralnih razloga - jer smo zemlja koja je na svojoj koži osetila pogubnost sankcija - i ovu "matematiku" da se većina sveta nije priključila embargu protiv Moskve treba pridodati u odbrani od pritisaka sa Zapada.

Obruč koji se steže oko Srbije u pokušaju da se naša zemlja natera da uvede sankcije Moskvi, iako one suštinski ne bi naškodile Rusiji, a nama bi nanele veliku štetu, otvorio je i pitanje treba li na neki način institucionalizovati politiku principijelnog nepriključivanja sankcijama, pa čak i lobirati na međunarodnoj sceni za uvođenje ovog principa u spoljnim odnosima.

Za političkog analitičara Dragomira Anđelkovića nema dileme da odluka o tome kome će, a kome ne Srbija uvesti sankcije treba da bude ustavna kategorija:

- Mi treba da ugradimo u Ustav Srbije da se naša zemlja principijelno ne pridužuje sankcijama koje nisu uvedene od strane Ujedinjenih nacija. Treba da uvedemo jasna pravila i zakone da Srbija poštuje odluke UN i da podrži odluke ove organizacije o uvođenju sankcija, odnosno da ne priznaje sankcije koje nisu potvrđene na Ist Riveru.

Ilustracija V. N.

I Anđelković kaže da ni po broju država, ni po BDP, a tim pre ni kad se radi o broju stanovnika, ne stoji teza da je većina sveta protiv Rusije. On kaže da se čak polovina svetskog stanovništva nalazi u državama članicama Šangajske organizacije, a koje se nisu priključile sankcijama.

I bivši šef diplomatije Živadin Jovanović smatra da Srbija treba da se drži toga da ne uvodi nikome ilegalne sankcije, odnosno one koje nameće neka sila ili grupacija zemalja protiv neke druge države:

- Druga stvar je kad Savet bezbednosti UN preduzima neke mere. Onda to postaje deo međunarodnog pravnog poretka i te odluke se moraju poštovati. Sankcije protiv Rusije su sankcije jedne grupacije i nemaju pravnu verifikaciju. U suštini, ovakve sankcije su oružje za masovno uništavanje i pogađaju običan svet. Velika je manipulacija da je ceo svet uveo ovakav vid kazni, jer su sankcije uvele samo članice EU i NATO i ni deset država koje ne pripadaju ovim organizacijama.

RAZLIČITI ARŠINI NA DELU

ZAPAD i Rusija koriste drugačije kriterijume kada je reč o tome ko je uveo, a ko nije sankcije Moskvi. Na primer, Rusi smatraju da im neka država nije uvela sankcije ako je, recimo, odlučila da ograniči određene bankarske transakcije sa nekim ruskim bankama, dok Zapad smatra da su i to sankcije. Čak i po tom kriterijumu, ogromna većina azijskih država nije uvela sankcije Rusiji, više od polovine u Latinskoj Americi, većina zemalja Afrike - objašnjava Anđelković.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (27)

SOCIJALNA PRAVDA: Izazovi i rešenja za prevazilaženje siromaštva i socijalne isključenosti