PODIZANJE VOJSKE PROBUDILO AGENTE: Slučaj Poljaka privedenih u Čačku otvorio pitanje koliko je Srbija "pokrivena" špijunima

R. DRAGOVIĆ

17. 05. 2022. u 09:00

ČVRSTO odbijanje vlade u Beogradu da uvede sankcije Rusiji i insistiranje na statusu vojne neutralnosti, ali i nabavka naoružanja iz sveta i velika ulaganja u domaću vojnu industriju digli su na noge oko 200 stranih obaveštajaca, koliko se procenjuje da ih deluje u Srbiji.

ПОДИЗАЊЕ ВОЈСКЕ ПРОБУДИЛО АГЕНТЕ: Случај Пољака приведених у Чачку отворио питање колико је Србија покривена шпијунима

Foto Shutterstock

Prema saznanjima "Novosti", ogromna većina inostranih agenata već duže vreme je pod kontraobaveštajnim kišobranom, ali poslednjih meseci učestale su rokade stranaca koji po nalogu svojih službi prikupljaju informacije o našoj zemlji.

Slučaj dvojice poljskih državljana, uhvaćenih u fotografisanju prilaza i pogona fabrike municije "Sloboda" u Čačku, kako ocenjuju poznavaoci delovanja i metoda obaveštajnih agencija, dobro odslikava njihove metode i ciljeve.

Jer, kako tvrde, zadatak ispostava obaveštajnih agencija odavno nije prebrojavanje tenkova i topova i skiciranje rasporeda jedinica. Strani obaveštajni centri, danas, zainteresovani su pre svega za proces donošenja političkih odluka, znatno pre nego što one uopšte dođu na red.

To se odnosi pre svega na srpsko tiho lobiranje u svetu za povlačenje priznavanja Kosova i Metohije, budući položaj Republike Srpske, ali i uticaj koji Srbija ostvaruje u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Takođe, budno prate primenu tehnologija u vojnoj industriji, buduće nabavke proizvodnih linija, njihove modifikacije i mogućnosti za proširenje lepeze proizvoda. U ovim okvirima je vojnoindustrijska špijunaža, kao i proces donošenja odluka vezanih za nabavku sofisticirane vojne tehnike, kakvi su borbeni avioni, PVO i radarski sistemi, dronovi, raketna municija...

- Zbivanja u Srbiji prate i male i velike zemlje - prenosi nam visokopozicionirani sagovornik iz domaćeg bezbednosnog sektora. - Od "velikih", tradicionalno su dobro pozicionirani Britanci, SAD, Nemci i Rusi. Izraelske i turske službe ne zaobilaze nijednu važnu tačku u ovom delu sveta. Od regionalnih "sila" kod nas su najaktivniji Hrvati, a u difuznoj formi i Albanci. Ipak, smatra se da susedske službe rade kao "prekidač", što znači da uglavnom deluju u senci neke druge, veće obaveštajne strukture, koja njihovu delatnost po potrebi "pali" i "gasi".

Među najaktivnijim agenturama na ovim prostorima je britanska MI-6, čije je delovanje uglavnom usmereno na "suzbijanje malignog uticaja Rusije" na Balkanu. Od početka rata u Ukrajini, njihov zadatak je širenje svoje meke i tvrde moći sa zadatkom da privoli Beograd da se pridruži sankcijama, ali i aktivnije uključi u briselsku antirusku kampanju. Britanci su u Srbiji tradicionalno prisutni, preko više nivoa agenturnog delovanja. Veliku ulogu su imali u procesu raspada Jugoslavije, kao i u deceniji posle toga.

Britanci su instalirali logistički obaveštajni centar u Sarajevu, iz kojeg pokrivaju ceo Balkan, a reaktivirana su i najmanje dva njihova obaveštajna centra u Beogradu. Oni su dodatno motivisani za rad u regionu jer se trude da očuvaju ucenjivački potencijal i prema državama EU. U tom poslu izuzetno važnu ulogu i danas ima nekadašnji šef Mi-6 Entoni Monkton, koji je više puta provaljen da u svojoj bečkoj filijali prikuplja informacije čiji su fokus lideri Srbije i Republike Srpske.

Hapšenje Poljaka zatečenih u slikanju čačanske fabrike municije politički analitičar Dragomir Anđelković vidi kao izraz nešto snažnijeg prisustva antiruski opredeljenih država. On, međutim, tvrdi da je Srbija već dugo u neprekidnom fokusu stranih obaveštajnih službi i da aktuelni trenutak u tom smislu ne predstavlja izuzetak:

- Slabe države ovakvim manevrima pokušavaju da steknu neku vrstu prednosti, ali sa informacijama koje tim metodama prikupe svakako ne mogu da utiču na donošenje najvažnijih odluka naše zemlje. Velike sile, sa druge strane, to mogu, ali to svakako ne čine sitnim špijunskim akcijama.

Iako je utisak da su zapadne agenture neuporedivo aktivnije, nije tajna da i Rusija ima svoje snažne ispostave u Srbiji. O tome svedoči i slučaj iz 2019. godine, kada je objavljen snimak "radnog" susreta ruskog pukovnika, inače pripadnika vojne službe bezbednosti, sa saradnikom iz Srbije. Provaljeno je tada da je na snimku ruski izaslanik odbrane Georgij Kleban, u to vreme stalno stacioniran na obaveštajnom radu u ruskoj ambasadi u Beogradu.

NESTALA DOKUMENTACIJA

VOJNA industrija najčešća je meta strane špijunaže, a u Srbiji je zabeležno više pokušaja provaljivanja u sistem razvoja i proizvodnje oružja i municije. Krajem 2019. godine javnost je tako saznala za krađu tehničko-tehnološke dokumentacije iz fabrike "Prvi partizan" za proizvodnju municije kalibra 12,7 milimetara. Reč je o kalibru koji je među najtraženijim u svetu, na čijoj se proizvodnji dobro zarađuje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (2)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!