MILADIN KOVAČEVIĆ ODGOVORIO RADOSAVLJEVIĆU: Pet godina je utrošeno na sanaciju štete koju je nanela vlada u kojoj je bio državni sekretar
GOSPODIN Radosavljević govori o sporosti napredovanja Srbije u pogledu privrednog rasta i životnog standarda u periodu 2012-2020. godine. Međutim, g. Radosavljević bi trebalo da zna da da je glavni razlog ove „sporosti“ to što je gotovo petogodišnji period (2012-2015) bio utrošen na sanaciju šteta i drugih negativnih posledica koju je Vlada u kojoj je g. Radosavljević bio državni sekretar ostavila za sobom u vidu devastacije privrede i bankrotstva javnih finansija, rekordnih stopa inflacije, spoljnotrgovinskog deficita i drugo - rekao je Miladin Kovačević, direktor Republičkog zavoda za statistiku.
Tek je nakon uspešno sprovedene fiskalne stabilizacije 2015. godine Srbija „stala na noge“ i otpočela ciklus rasta koji se manifestuje svim pokazateljima - BDP, zaposlenost, investicije, SDI, izvoz itd. - i koji neprekidno traje sve do 2021. uprkos pandemiji.
Kada je reč o brzini napredovanja, g. Radosavljevića trebalo bi podsetiti na stope rasta BDP-a u 2011. i 2012. godini kada je BDP „munjevito“ rastao po stopama od 2% i -0,7% tako da bi se teško on mogao smatrati nekakvim ekspertom za privredni rast, naročito imajući u vidu da nam je Vlada u kojoj je g. Radosavljević bio državni funkcioner ostavila još uvek neoborene, neslavne rekorde u stopi inflacije koja je 2011. iznosila 11%, a naredne 2012. godine 8% (prosečna godišnja stopa inflacije). Da spomenemo i učešće spoljnotrgovinskog deficita koje je 2012. iznosilo 16,4 %, a 2020. godine gotovo dvostruko manje, oko 8,8%
Kada je reč o razvijenosti merenom BDP per kapita u paritetima kupovne snage (PPP), koje spominje g. Radosavljević, ni tu se nije preterano iskazao kao ekonomski ekspert i ista ona tabela Evrostata koju spominje, pokazuje da se u periodu od 2009. (prva godina za koju postoje podaci) pa sve do 2012. indeks nivoa BDP-a per kapita u PPP u odnosu na evropski prosek nije „mrdnuo“ sa 40%. Upravo se u periodu, nakon fiskalne stabilizacije i pokretanja ciklusa rasta, tj. od 2018. pa nadalje, primećuje napredak Srbije koja je u 2020. povećala svoj odnos BDP-a per kapita u PPP (indeks nivoa) prema evropskom proseku na 43% što, ma kako malo delovalo, predstavlja nesporan uspeh, imajući u vidu da je ovo poboljšanje ostvareno na zdravim osnovama fiskalne i monetarne stabilnosti. Ovaj napredak je plod mukotrpnih reformskih procesa, i, ma koliko g. Radosavljević bežao od toga, sanacije posledica devastacije privrede i javnih finansija koju su nam eksperti poput g. Radosavljevića za vreme njihovog „ekspertovanja“ ostavili. Ovaj napredak nikada ne bi bio moguć da je Srbija ostala na kursu ekonomske, fiskalne i monetarne politike koju je zagovarao i podržavao g. Radosavljević za vreme dok je bio državni funkcioner.
U svojim populističkim idejama o zaradama i predizbornoj demagogiji g. Radosavljević je zaboravio da spomene jedan vrlo bitan statistički pokazatelj, a to je broj građana Srbije koji uopšte imaju zarade. Stopa nezaposlenosti 2012. iznosila je 26%, a 2020. je smanjena na ispod 10% (9,6%), što govori mnogo više od njegovih priča o medijalnoj zaradi. Takođe, g. Radosavljević verovatno ne zna da nije isporavno upoređivati nominalne vrednosti zarada u različitim zemljama izražene prema domecilnom valutnom kursu (npr. prema evru). Pouke radi, da kažemo da treba nominalne veličine prosečnih zarada deliti sa odnosom BDP-a per kapita u posmatranoj zemlji i npr. proseka BDP-a per kapita u EU... i tako upoređivati dobijene veličine sa adekvatnim veličinama u drugim zemljama.
Pokušaji g. Radosavljevića da relativizuje rast životnog standarda i BDP-a, i njegove populističke ideje o „munjevitom“ rastu zarada nameću pitanje zašto ove ideje g. Radosavljveć nije ostvario onda kada je za to imao prilike. Ma koliko g. Radosavljević pokušavao to da ospori, Srbija 2022. i 2012. su dva različita sveta u svim relevantnim statističkim pokazateljima rasta i razvijenosti, da ne govorimo da o razvijenosti infrastrukture, tehničko-tehnološkoj opremljenosti privrede i perspektivama rasta i razvoja koje su u godinama „ekspertovanja“ g. Radosavljevića 2011. i 2012. bile praktično nepostojeće.
VLADICA IZ ORMARA IZVUKAO ZMIJU DUGU CEO METAR: Neverovatan slučaj u Vranju - Čuju se ženski vrisci, kamera sve snimila (VIDEO)
IAKO je juče mnoge krajeve naše zemlje iznenadio sneg, a temperature su se spustile za čitavih petnaest stepeni, za najpoznatijeg hvatača zmija iz Vladičinog Hana Vladicu Stankovića i juče je bilo posla.
18. 04. 2024. u 09:40
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)
OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.
18. 04. 2024. u 10:45
"MOGU LI DA VAS ZAMOLIM?" Bajaga održao čas kulture na RTS-u - snimak se širi mrežama (VIDEO)
JEDNA opaska legendarnog muzičara Momčila Bajagića Bajage tokom promocije reizdanja prve ploče Bajage i Instruktora "Pozitivna geografija", zabeležena kamerom RTS-a, postala je viralna na društvenim mrežama.
18. 04. 2024. u 10:17
Komentari (0)