Otimaju Miloša Obilića
30. 06. 2009. u 20:30
Prekrajanju srpske istorije priključila se i knjiga o Kosovskom boju iz pera Ane di Lelio. Knjiga najavljena kao fantastična priča o ubistvu Murata koji je izvršio Miloš Kopilik
AKO Englezi i Amerikanci do sada nisu pročitili ni jedan stih kosovskog ciklusa, ako nisu nikad čuli za Kosovski boj i za Miloša Obilića, nisu ništa propustili.
Ana di Lelio, očigledno stručnjak za južnu srpsku pokrajinu sada im nudi noviju i istorijsku „istinu“, naravno iz albanske perspektive o događaju koji je udario temelje etičkom kodeksu na kome počiva celokupna duhovna vertikala srpskog naroda.
„Boj na Kosovu 1389: albanski ep“, druga knjiga ove Amerikanke italijanskog porekla, novinarke i sociologa predstavljena je u ponedeljak u Prištini. Londonski izdavač „Palgrjev Makmilijan“ učiniće to 7. jula, a knjigu najavljuje kao „fantastičnu priču o Muratovom napadu na Kosovo i o ubistvu turskog cara koji je izvršio albanski vitez Miloš Kopilik“.
Preporuke
Knjiga za koju je predgovor napisao Ivo Banac, rođeni Zagrebčanin, danas profesor na Univerzitetu Jejl, prema najavi izdavača „pruža bolje iznijansiranu priču za razumevanje ovog snažnog mita o nacionalizmu i pripadnosti“.
Londonski izdavač preporučuje delo kao analizu epskih i novijih albanskih pesama o Boju na Kosovu, skrećući pažnju i na tekstove autorke „koji istražuju značaj ove epske priče i bitke u kontekstu poslednjeg rata“. Izdavač jasno navodi da je namera Ane di Lelio da se „ojača kolektivni identitet koji ističe otpor protiv strane sile i identifikuje se snažno sa evropskom, dominantno hrišćanskom kulturom“.
Istovremeno za pisca predgovora profesora Banca „ova vredna i sjajno prevedena kolekcija poema i epova, sa značajnim komentarima autorke, predstavlja plod jedne ljubavi“
Gospođa di Lilio na Kosovo je prvi put došla 1999. godine, sa misijom Ujedinjenih nacija. Od 2001. do 2003. bila je OEBS-ov privremeni komesar za medije u južnom delu Srbije, a dve godine službovala je i kao savetnik u kosovskoj policiji. Poznata je kao veliki pristalica američkog predsednika Baraka Obame i posebno državne sekretarke Hilari Rodam Klinton, sa kojom deli ljubav prema kosovskim Albancima.
Za britanski „Gardijan“ povremeno je pisala komentare od 2004. do 2008. godine. U mnogima od njih se nije libila da napadne „srpsku ekspanzionističku i licemernu vlast“.
Svoje komentare - napisane za mnoge britanske i italijanske novine - objavila je u knjizi „Kosovo - put ka nezavisnosti“. U njoj su i zbirka eseja o budućnosti Kosova i Metohije.
Krađa
Falsifikovanje srpske istorije je očigledni aktuelni politički projekat kosovskih Albanaca. Prištinski dnevni list „Epoka i re“ je otišao tako daleko da je svojevremeno objavljivao feljton sa tvrdnjama kako je porodica Nemanjić u stvari porodica „Nemani, albanskog porekla, a da je srpska kvaziistorija kasnije ovu dinastiju pripisala sebi“!
Kosovske vlasti su 2005. godine čak delile turističke publikacije na engleskom jeziku, štampane sa grbom UMNIK-a, u kojoj se srpski manastiri predstavljaju kao kulturna dobra Albanaca iz vremena Vizantije.
Bez znanja UNESCO, Astrit Haracije, tada ministar kulture Kosova je izdao brošuru pod nazivom „Spomenici Kosova“, u kojoj se ni u jednoj reči ne pominju Srbi. Tako su stranci u ovoj publikaciji mogli da pogledaju fotografije pravoslavnih srpskih manastira i crkava, ali uz „objašnjenje“ da se radi o spomenicima „vizantijsko-kosovskog stila“. Ministarstvo kulture Kosova navodi da su se u tim crkvama molili „kosovsko-albanski hrišćani“!
Na osmoj stranici ove brošure piše da se „kosovarsko bogatstvo sastoji od crkvenih građevina koje potiču iz paleohrišćanskih vremena, crkava koje su gradili hrišćani, ilirsko-arberorsko-albansko stanovništvo od 4. do 6. veka, a čije ruševine još postoje na teritoriji Kosova. Odlično su očuvani manastiri i crkve vizantijsko-kosovskog stila, koje su koristili albanski hrišćani“.
Manastiri
„Nova istorija“ koja se piše na Kosovu, začinjena je i detaljima poput: “veliki broj katoličkih crkava, Srbi su vekovima uništavali“; „Manastir Dečani je gradilo albansko pleme Gasi“; „Srpske crkve su sagrađene na temeljima albanskih crkava“...
Pošta Kosova je u aprilu ove godine u promet pustila poštanske markice, sa slikom „albanskog“ manastira Visoki Dečani! Na internet prezentaciji kosovske Pošte navodi se da je manastir „arhitektonsko blago Kosova“. U propratnom tekstu o kolekciji poštanskih markica ističe se da je manastir sagrađen u 13. veku, a da je njegov izgled mešavina gotskog, rimskog, vizantijskog i baroknog stila. Izostavljeno je, međutim, da je osnivač Dečana srpski kralj Stefan Dečanski, kao i da je manastir deo srpske kulturne baštine i da pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
ODBRANA SRPSKE ISTORIJE
Prisvajanje srpske istorije predstavlja završnu fazu okupacije Kosova i Metohije - upozorava istoričar Radoš Ljušić.
- I pored toga što čak i turski istoričari nedvosmisleno svedoče o srpskim manastirima i srpskom carstvu Nemanjića na teritoriji Balkana, ako se ove albanske laži stalno ponavljaju i propagiraju na Zapadu, jednog dana mogu i da „postanu“ istina. Zato je neophodno da ova država, kao i svi naši istoričari stanu u odbranu srpske istorije - poručuje Radoš Ljušić.
UPOZORENJE
PREDSEDNIK Srbije Boris Tadić nedavno je, na regionalnom samitu na Cetinju, optužio prištinske vlasti za pokušaj iskorišćavanja srpske baštine na Kosovu, kao piona u opasnoj igri stvaranja identiteta. Takvi pokušaji, poručio je Tadić, moraju biti najoštrije osuđeni, a ni Srbija ni UNESKO i Savet Evrope ne smeju da ostanu pasivni.
SKENDERBEGA ZA SRBINA
Kao upozorenje da agresivna albanska propaganda zahteva adekvatan odgovor i to na „njihov način“ pre nekoliko godina, u Beogradu se pominjalo da se na Trgu Slavija podigne veliki spomenik Đurađu Kastriotu Skenderbegu, albanskom nacionalnom heroju.
Zagovornici ove inicijative smatrali su da Srbi na Skenderbega polažu više prava nego Albanci na bilo kog srpskog heroja, pošto je, prema mnogim teorijama, Skenderbeg bio srpskog porekla. Njegova majka Vojislava bila je srpska princeza, a budući heroj Albanije kasnije se u svom životu odrekao islama i ponovo prihvatio hrišćanstvo.
Prema albanskim izvorima, i neka srpska plemena iz Crne Gore vode poreklo od Kastriota.
PREVODILAC
Prevodilac knjige je Kanađanin Robert Elsi, verovatno najbolji svetski poznavalac albanske kulture i jezika. Elsi je studirao na Sorboni i u Bonu, ali je tek kao 28-godišnjak, 1978. prvi put došao u Albaniju. Radio je i za nemačko Ministarstvo spoljnih poslova, gde se uglavnom bavio „albanskim problemom“.
Na njegovom sajtu nalazi se i mapa albanskog jezika, na kojoj je Kosovo, naravno, izdvojeno iz teritorije Srbije, a preveo je - onako, za svoju dušu - i Deklaraciju o nezavisnosti Kosova.
U sredu: Razgovor sa Anom Di Lelio
Sima
30.06.2009. 21:04
Potpuno je normalno da albanci agresivnom propagandom pokusavaju da na svaki nacin pripoje sve sto ima veze sa Kosovom.Pitanje je sta ce da uradi drzava Srbija da na neki nacin zaustavi to ili umanji efekat albanske propagande, a odgovor je, naravno NISTA!.Zato i propada ova nazovi je drzava.
Drzava Srbija mora da reaguje naj radikalnije po pitanju Srpske istorije,ako nam istoriju uzmu onda je to velika sramota za UNESKO,EU,naravno ceo svet,ovo je strasno sta nam svet radi.
Prvo ti otme zemlju a onda mitologiju S gubitkom zemlje gubis i mitologiju. Jednom kad ostanes bez mitologije ti si nestao. dragi srbo-naivci ko pravi nekve Sugoslavije sa nekakvim polunarodina i pusta nekakvog priucnog bravaru i AU kaplara u srpski dvor, e taj se grdno zahebo. A, još ako nakon toga ekspresno uvodi demokratiju u zamenu za Kosovo...e, pa to je prvi signal da mu vise ni Kosovo a ni kosovska mitologija ne trebaju. Nama trebaju barbikina slatka obecanja...od toga se nabolje živi, zar ne? Skenderbega su nam uzeli ne dajmo Milosa.
"Takvi pokušaji, poručio je Tadić, moraju biti najoštrije osuđeni"... Neko je ovde malo dete, koje se naslo u sred srede da resava stvari, ali misli da neko drugi treba nesto i nekako.. Jadni su nam putevi Gospodnji ovoga vremena, braco Srbi. Dusa ce strpljivo cekati da Srbi dodju na vlast, a ne koka kola deca.
Tadicu, hvala Vam za sve.
Komentari (59)