Han: Milijarde evra za Zapadni Balkan; Regionalna ekonomska zona nije suprotna integracijama EU
12. 07. 2017. u 10:46
Brisel želi da zemlje Zapadnog Balkana postanu članice Evropske unije, a najavljene su i velika ulaganja, kao i Sporazum o transportu, rekao je danas Johanes Han

(AP Photo/Geert Vanden Wijngaert)
Han je u intervjuu za Dojče vele kazao da je cilj bolje povezivanje s EU.
Govoreći o samitu zapadnobalkanske šestorke, koji se danas u okviru Berlinske inicijative održava u Trstu, on je najavio da će tom prilikom biti potpisan Sporazum o transportu, što znači da će se zemlje Zapadnog Balkana povezati sa transportnim zakonodavstvom Evropske unije. To će, kazao je, regionu doneti ekstremne privredne impulse.
"Zaključićemo čitav niz projekata na području transporta, odnosno energije - u ukupnoj vrednosti od oko 200 miliona evra, što će na kraju aktivirati ukupne investicije od oko 540 miliona evra. I, što je posebno važno, stvorićemo pretpostavke za novo regionalno ekonomsko područje koje bi trebalo da podstakne trgovinu unutar regiona, koja nije najbolje razvijena, a ima potencijala", rekao je Han.
Prema njegovim rečima, iako su to dobre vesti, problem je, kada se radi o regionu Zapadnog Balkana, ažurno sprovođenje dogovorenog.
"Ima puno potvrđivanja, puno obećanja, ali kada dođe do sprovođenja onda se tu mora demonstrirati i određena doza tvrdokornosti, mora stalno da se kontroliše kako stvari napreduju. Ali to je naša sudbina i mi smo se na to navikli. Na kraju krajeva radi se o tome da se za oko 20 miliona ljudi stvori ekonomska perspektiva koja obezbeđuje i stabilnost i garantuje mir u regionu", rekao je on.
Govoreći o stabilnosti, on je kazao da su za to pretpostavke demokratske strukture.
"Kad ljudi ne mogu slobodno da deluju, kad ne mogu slobodno da izraze svoje mišljenje, onda oni nikada neće moći da razviju one mogućnosti koje Evropu čine tako jedinstvenom. I to je razlog zbog čega je Evropa tako atraktivna, pa i za zemlje Zapadnog Balkana - da postanu članice Evropske unije. Zato je ekonomski razvoj moguć samo paralelno s razvojem vladavine prav", rekao je Han.
Kako je objasnio, niko neće da investira svoj novac ako ne može da se osloni na to da pravosuđe funkcioniše.
Upitan da kaže koji su naredni koreaci nakon samita u Trstu, on je naveo da je to sprovođenje dogovorenog.
"Ove godine sam prisustvovao početku radova na nekoliko projekata, na primer izgradnji mostova između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ali i u Srbiji. Kada je reč o energetici, finansirali smo gradnju transformatorskih stanica, s jedne strane vezu Crne Gore prema Italiji, ali i iz Crne Gore, preko Balkana, do Rumunije. Ovde u Trstu događaju se sasvim konkretne stvari. Dobićemo i zadatak da u praksi implementiramo ideju regionalnog ekonomskog područja. Radi se i na podsticanju malih i srednjih preduzeća", rekao je Han.
BRISEL ŽELI DRŽAVE ZAPADNOG BALKANA U ČLANSTVU EU
Govoreći na Samitu lidera "zapadnobalkanske šestorke", koji se održava u okviru Berlinskog procesa, Han je rekao da bi to smanjilo tenzije iz prošlosti, a zadatak politike je, kazao je, da obezbedi okvir, dok je odgovornost za ekonomsko povezivanje na poslovnoj zajednici.
Istakavši važnost regiona Zapadnog Balkana sa 20 miliona potrošača za ekonomiju EU, Han je rekao da je u proteklih 10 godina razmena između EU i država regiona bio 44 milijarde evra, te dodao:
"Ovde smo da vidimo šta je do sada učinjeno u okviru Berlinsklog procesa, kao i da utvrdimo dalje zadatke. Ono na čemu moramo raditi je da mladi ljudi ostanu u regionu. To je način da se uklone sve tenzije iz prošlosti i kreiraju uslovi da njihov ostanak kako bi delili znanje među sobom".
Važno je, kazao je Han, da se ekonomije povezuju jer će to doprineti bržoj integraciji ovog dela Evrope u EU.
"Politika samo stvara okvire, a zadatak poslovne zajednice je da radi na konkretnom povezivanju.", rekao je evropski komesar.
Gradonačelnik Trsta Roberto Dipiaža je podsetio da je taj grad bio "supermarket" za zemlje Zapadnog Balkana, dok je Mikele Skanavi iz Italijanske trgovinske agencije ICE istakao je da je trgovinska razmena između Italije i regiona 7,5 milijardi evra - četiri milijarde čini izvoz u balkanske zemlje, a uvoz u Italiju je oko 3,5 milijardi.
"Rekao sam našoj diplomatiji da ovaj Samit i poslovni sastanci ne smeju da budu samo želje već da se mora proizvesti konkretan rezultat. U našem nacionalnom interesu je da se zemlje Zapadnog Balkana priključe Evropskoj uniji", istakao je Skanavi.
Protekcionizam i zatvaranje granica, rekao je nije rešenje, i naglasio da će samo integracijama da se sačuva mir i stabilnost u regoiomu.
Poseban kvalitet, istakli su učesnici, ovom prepodnevnom delu biznis foruma daje učešće poslovne zajednice, 70 kompanija iz celog regiona, koje imaju B2B razgovore po sektorima, uglavnom je reč o infrastrukturi, građevinarstvu, inovacijama, energetici i žaštiti životne sredine.
Od samita u Trstu očekuje se pozitivan napredak u integracionim procesima Zapadnog Balkan i EU gde su se za istim stolom, po četvrti put u okviru procesa započetog u Berlinu 2014. godine, našli lideri zapadnobalkanske šestorke, predstavnici institucija EU i zvaničnici šest zemalja članica EU - Austrije, Hrvatske, Francuske, Nemačke, Slovenije i Italije.
Suština i cilj Berlinskog procesa i inicijative nemačke kancelarke Angele Merkel u najkraćem su: stabilnost, ekonomski prosperitet i evropski put regiona:kroz čvršće međusobno povezivanje, jačanje regionalne saradnje, kao osnove procesa stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji i regionalni razvoj realizacijom sasvim konkretnih zajedničkih infrastrukturnih i drugih razvojnih projekata.
Ni jedna diplomatska inicijativa na Zapadnom Balkanu nije toliko kao Berlinski proces doprinela jačanju svesti o potrebi saradnje u regionu, čvršćeg ekonomskog, infrastrukturnog i poslovnog, povezivanja i njegovog značaja za ekonomski rast i razvoj, unapređenje konkurentosti naših privreda i evropsku perspektivu zapadnobalkansih ekonomija, ocenjeno je u Trstu.
U tom smislu, Berlinski proces osim političke dimenzije, u čijoj osnovi je revitalizacija međuvladinih odnosa i rešavanje preostalih otvorenih pitanja, ima i sve snažniju ekonomsku dimenziju.
Ona bi, uz bolje saobraćajno povezivanje, trebalo da, kroz regionalne ekonomske integracije i konkretne projekte, stvori uslove za više trgovine, investicija i novih radnih mesta u regionu.
Tome će dodatno doprineti realizacija Višegodišnjeg akcionog plana za regionalni ekonomski prostor čije se usvajanje očekuje na Samitu u Trstu i u čijem kreiranju su učestvovale i članice Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana.
HAN: REGIONALNA EKONOMSKA ZONA NIJE SUPROTNA INTEGRACIJAMA EU
Evropski komesar za proširenje Johanes Han najavio je da će čelnici država zapadnog Balkana na summitu u Trstu potvrditi osnivanje regionalne ekonomske zone i istakao da to nije suprotno ideji njihove integracije u EU.
Predstavnici sedam zemalja EU, uključujući Hrvatsku, i šest zemalja Zapadnog Balkana u sredu posle podne će na 4. samitu Berlinskog procesa u Trstu razgovarati o jačanju saradnje i veza u regionu kako bi ona brže napredovala prema članstvu u EU.
Uoči sastanka na vrhu održan je poslovni forum na kojem je Han rekao da će regionalni čelnici potvrditi uspostavljane zajedničkog ekonomskog prostora.
"To znači stvaranje prostora od oko dvadeset miliona ljudi gde će konačno postojati slobodan protok roba i usluga", rekao je evropski komesar.
To bi, kako je rekao, trebalo da podstakne trgovinsku razmenu na Zapadnom Balkanu koja je za razliku od one s EU-om, trenutno u stagnaciji, dodao je Han.
Fakta
12.07.2017. 11:13
Lepe navike a bez i malo truda a dobra lova komunisti su obozavali. Poterivali narod i Jugoslavije da bi imali crne pare.
Daće lovu uz uslove pa će uzet lovu kroz opremu i usluge a uslovi ostaju zanavi.jek
evripska.unija kao I svaka organizacija gleda naravno svoju korist u nama vide jeftinu radnu snagu I trziste za njihovu robu tako da kak god okrenes mi smo na.gubitku
1 milijarda nije puno za sve zemlje zapadnog balkana. Pa, samo Rusi su 2007-2008. g. pokupovali nekoliko milijardi evra nekretnina u crnoj gori.
Mucna mi je ova prica vise.
Komentari (5)