Prevremene penzije: Svi još ćute o penalima

J. Ž. SKENDERIJA

01. 11. 2017. u 16:02

Punih sedam meseci niko ne rešava pitanje ukidanja kaznenih poena za prevremeni odlazak u penziju. Nadležni tvrde da i dalje nemaju definitivnu verziju izmene i da ona zavisi od stanja budžeta

Превремене пензије: Сви још ћуте о пеналима

Shutterstock

JOŠ u aprilu ove godine Socijalno-ekonomski savet je prihvatio inicijativu za ukidanje kaznenih poena za prevremeni odlazak u penziju, tadašnji premijer Aleksandar Vučić i ministar rada Aleksandar Vulin su podržali predlog, ali za punih sedam meseci stvar se nije pomerila sa mrtve tačke.

Od tada je, kako tvrde u Savezu samostalnih sindikata Srbije, koji je pokretač inicijative, održan samo jedan sastanak Radne grupe. Predstavnici Ministarstva su onda na sto stavili druge izmene, ali sporni član Zakona o PIO nije bio na dnevnom redu. Od tada do danas, tvrde oni, nisu se nijednom sastali, a ukidanje penala više niko i ne spominje.

S druge strane, u Ministarstvu rada, koje je u međuvremenu dobilo novog ministra Zorana Đorđevića, tvrde da članovi Radne grupe u užem sastavu i dalje rade na utvrđivanju predloga izmena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i da je održano više sastanaka užeg sastava na kojima su razmatrana pojedina rešenja.

- Kada se utvrdi definitivna verzija predloga, Radna grupa će se sastati u punom sastavu - rečeno je "Novostima" u Ministarstvu. - U vezi sa odredbama Zakona koji definišu uslove za odlazak u prevremenu starosnu penziju, odnosno visinu prevremene starosne penzije, još uvek nije utvrđen konačan predlog. Analiziraju se različite opcije i uticaj na kretanje troškova penzijskog i invalidskog sistema i posledično na sredstva budžeta, kojim se finansiraju nedostajuća sredstva za isplatu penzija.

VIŠE OD 17.000 PREVREMENIH PREMA podacima Fonda PIO od oko nešto više od milion starosnih penzionera u Srbiji, u prevremenu penziju je zaključno s decembrom 2016. otišlo 17.902. Njima se za svaki mesec ranijeg odlaska sa radnog mesta ček umanjuje za 0,34 odsto. Maksimalno umanjenje može da bude 20,4 procenta.

Prema njihovim rečima, u skladu sa ekonomskim mogućnostima budžeta i opredeljenom politikom kretanja troškova za penzije, predložiće se i odgovarajuće rešenje. Zato je, po njihovom mišljenju, još uvek rano govoriti o konkretnom rešenju u odnosu na uslove za ostvarivanje prava na prevremenu starosnu penziju.

Zoran Mihajlović iz Saveza samostalnih sindikata Srbije, tvrdi da je član Radne grupe, ali da nije upoznat da ova grupa uopšte radi.

- Pisali smo i premijerki Ani Brnabić, ali još nema reakcije - kaže Mihajlović.

- U nadležnosti Ministarstva je da se sporni član promeni, ali se to ne događa. Sastanci su stopirani dolaskom novog ministra. U Ministarstvo su došli novi ljudi, ali susreta sa njima tim povodom nije bilo. Jedini put kada smo se sreli završio se fijaskom, pošto nadležni nisu pripremili predlog.

Naš sagovornik ističe da su sindikati imali predlog kako izmena člana treba da glasi, ali sada sve ide iz početka. Po njima je najbolje rešenje bilo da svako ko napusti radno mesto pre 65 godine umanjeni ček prima samo dok ne napuni zakonom propisane godine, a da mu posle pripadne puna penzija.

Rešenja, međutim, ni sada nema. Računica, s druge strane, pokazuje da je mesečno državna kasa po osnovu penala "dobra" 1,7 milijardi dinara, koje bi inače isplaćivali da ovih kazni nema. Kada se to pomnoži s 12 meseci, ušteda je oko 20,4 milijarde dinara.


POSTOJE I U EVROPI

PENZIJSKI sistemi u Evropi takođe poznaju umanjenje penzije za one koji se penzionišu pre starosne granice. Ovo umanjenje može da sadrži sama formula za računanje penzija, kao što je slučaj u Švedskoj, Norveškoj, Poljskoj, Italiji i drugim zemljama koje imaju tzv. NCD sistem, ili može biti u vidu kaznenih poena kao što je slučaj kod nas.

Tako, na primer, u Nemačkoj i Sloveniji kazneni poeni iznose 0,3 odsto mesečno, 0,5 je u Portugaliji i Slovačkoj, 0,4 u Finskoj, Estoniji, Litvaniji... Mađarska je 2012. godine ukinula prevremene penzije, a Letonija isplaćuje samo polovinu čeka do ispunjenja starosne granice. U Hrvatskoj kazneni poeni zavise od broja godina staža i kreću se od 0,1 do 0,34 odsto mesečno. Umanjenja su i u ovim zemljama uglavnom trajna, dakle penzija se umanjuje i nakon ispunjenja starosne granice.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (5)

Marija

01.11.2017. 16:17

Kada bi vlada jako jako htela ovaj zakon bi donela u najkracem roku,Sta nam vredi sve ako vlastodrsci nemaju sluha da otklone onu nepravdu.

peki

02.11.2017. 12:12

Kazneni poeni su u redu. Ako visina penzije zavisi od visine plate i godinaradnog staza, logicno je da onda treba da igra ulogu duzina vremena kolikose dugo prima penzija. Ko ode u 60.g. primace penziju 5 godina duzenego onaj u 65. a to je oko pola vremena koriscenja penzije.

Драган

02.11.2017. 16:49

Није ми јасно како пензија може бити превремена ако је осигураник радио и уплаћивао доприносе онолико колико је законом предвиђено (40 година)?

gortan

02.11.2017. 18:45

To pitanje je bilo za jednokratnu upotrebu da bi se pregurali prošli izbori, ali građani to neće zaboraviti na sledeećim , pogotovu penzioneri.Negde sam pročitao iniicijativu da žene sa četvoro i više dece i najmanje 15 god. staža idu u penziju kao i one sa najmanje dvoje i dvadeset godina staža Penziju je oko 300 eura. Normalno one koje rade bi morale da biraju posao ili penzija. Tako bi se oslobodila mesta i podstako natalitet. Dokle se je stiglo sa tim predlogom ili je i to šarena laž

Doki

02.11.2017. 22:12

Jadne starije osobe koji nemaju posao onda pristaju na ono daj šta daš jer da imaju posao ili neko drugo rešenje sigurno nebi išli u takozvanu prevremenu penziju a vlastodršci uzimišljaju zakone i uzimaju da bi povećali plate u pojedinim državnim firmama i gradovima, tako daju Beogradu, Beograd deli svojim penzionerima i pokriva svoje gubitke a šta ćemo mi penzioneri u Čačku, nama je ostalo da pasemo travu pored Morave.