Bibliotekari izvukli deblji kraj

I. MIĆEVIĆ

04. 09. 2015. u 16:00

Pravilnik o finansiranju osnovnih škola oštetio zaposlene u bibliotekama. Kažu da je ovo korak ka ukidanju jedne od najvažnijih institucija u obrazovanju

Библиотекари извукли дебљи крај

U REZOVIMA zaposlenih u školama, koje je ovog leta izvelo Ministarstvo prosvete, najgore su prošli bibliotekari! Smanjuje se broj ovih kadrova u svakoj školi, pa će mnogi ostati ili bez posla ili bez pola plate. I to važi za osnovne škole, dok je i srednjim situacija nešto povoljnija.

Za sve je kriv novi pravilnik o finansiranju osnovnih škola koji je, posle više izmena, objavljen i počeo da se primenjuje. On će u dve trećine škola bibliotekare ostaviti na pola radnog vremena i isto toliko plate. Jer pravilnik propisuje da u školama sa manje od 24 odeljenja može da radi samo jedan bibliotekar i to na pola radnog vremena. A prema procenama sindikata, više od 60 odsto škola ima manje od 24 odeljenja. Isti pravilnik medijatekare je obrisao kao gumicom.

Ako škola ima od 24 do 64 odeljenja - platu, i to celu, primiće jedan bibliotekar. Tek ako škola ima više od 64 odeljenja, ima pravo da u svakoj smeni zaposli po jednog bibliotekara.

Nezadovoljni bibliotekari pokušali su pravdu da pronađu u Ministarstvu prosvete. Pomoćnica ministra prosvete Željana Radojičić Lukić rekla je "da je teže raditi u srednjim školama, da bibliotekari tu organizuju različite aktivnosti, da je srednjih škola manje, a osnovnih više.

- Ova objašnjenja su besmislena, kao i celokupni tok izrade Pravilnika, kao da se ne radi o dokumentu po kome će se organizovati rad škole, nego o nekom slučajnom i nevažnom tekstu, čije se posledice neće doticati škola - kažu u ovom udruženju. - Obaveze školskog bibliotekara iste su i u osnovnim i u srednjim školama.

Rezovi će, napominju, biti posebno pogubni u malim školama.

- Tražimo da se kriterijumi za određivanje broja školskih bibliotekara u osnovnim školama ujednače sa kriterijumima za pedagoge i psihologe, kao i sa onima koji važe za naše kolege u srednjim školama - kaže za "Novosti" Zorica Smiljanić, bibliotekar u jednoj osnovnoj školi.

Ona objašnjava da srednje škole sa 16 do 24 odeljenja imaju jednog bibliotekara, od 25 do 40, jednog i po, a više od 40 odeljenja obezbeđuje u svakoj smeni po jednog radnika u biblioteci, što je značajno više nego u osnovnim.

Na sajtu peticija24.com pokrenuto je prikupljanje potpisa "protiv prvog koraka ka ukidanju biblioteka".

TETKICAMA JOŠ TEŽE

U osnovnim školama pravila za "tetkice" ostala su ista kao lane - na 450 kvadrata po jedan radnik. Ali je sporno što isto važi i za škole u jednoj ili dve smene. U srednjim je napisano da broj čistačica iznosi 16 odsto od broja nastavnog osoblja - bez obzira na broj kvadrata i u koliko smena škola radi.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (4)

Svasta

04.09.2015. 19:04

Tvrdim da ne postoji laksi posao od ovoga! Svako nase dete procita maksimalno 10 knjiga za sve vreme skolovanja (a ni kasnije situacija nije nista bolja).

Dragana

04.09.2015. 20:59

@Svasta - Ovde se ne radi o težini posla a to što deca ne pročitaju ni 10 knjiga krivi su nastavnici i program koji im daje tu slobodu da deca ne čitaju knjige i imaju prolazne ocene iz srpskog jezika ! Sa druge strane i šta će im kad 4 televizije sa nacionalnom frekvencijom svakodnevno truju tu decu reality programima !

Verica

04.09.2015. 23:17

Kada nekoga branite morate znati sa kim imate posla. U bibliotekama rade oni nastavnici sa kojima direktori nisu znali sta da rade, pa su ih sklonili u skolske biblioteke. Njihov obim posla se svodi na par ucenika dnevno. Vremena imaju mnogo vise nego sto im treba.....dosadjuju se..sluze kao potrcko u skoli...neki dobijaju zduzenja da rade na kopir aparatu ili da se javljaju na telefon...Zalosno je da su nam biblioteke spale na najnestrucniji i najnemotivisaniji kadar...BIBLIOTEKE-KAZNIONICE

dd

05.09.2015. 06:53

Izvinjavam se što ponovo zauzimam prostor, ali mi pokušavamo da idemo u korak sa svetom. Pa eto, postoji IFLA manifest o školskim bibliotekama, tamo jasno piše kako treba da bude opremljena i na koji način dostupna deci školska biblioteka. Može se naći na internetu i pročitati šta tamo tačno piše. Takođe, preporučujem on-line izdanje časopisa "Školski bibliotekar" gde se u slici i reči može videti šta se sve može napraviti sa malo sredstava i mnogo entuzijazma. Neka deca još uvek vole i knjige.