Kursne razlike pogađaju građane

S. M.

21. 11. 2010. u 21:05

Dok stanovništvo i neizvozno orijentisana privredna osećaju direktne posledice slabljenja dinara, banke prenele gubitke na klijente

OSIM što je slabljenje domaće valute uticalo na slabljenje životnog standarda građana i otplatu rata za kredite, ni bankama pad dinara ne odgovara, prvenstveno zbog otežane naplate kredita što dužnici sve teže podnose. Ipak, za razliku od stanovništva i neizvozno orijentisane privrede, koji najdirektnije osećaju svu težinu slabljenja dinara i gotovo da nemaju mogućnosti za usklađivanje uvećanih rashoda sa prihodima, poslovne banke ove direktne efekte prebacuju na teret svojih dužnika.

MINUS NARASTAO
Ukupan iznos negativnih kursnih razlika poslovnih banaka, prošle godine, bio oko 25 milijardi, što je 3,5 puta manje nego u istom periodu ove godine. Od ukupnih 88 milijardi dinara negativnih kursnih razlika, samo tri poslovne banke su ostvarile više od 30 milijardi dinara. Istovremeno, ove banke su uvećale svoja potraživanja od građana i privrede zaduženim u stranoj valuti za još veće iznose i to za oko 34 milijarde dinara.

Portal „Kamatica“ je obavio analizu direktnih efekata slabljenja dinara na bankarski sektor Srbije i došao do alarmantnih podataka o njihovom rastu i negativnom uticaju na dužnike poslovnih banaka.

- U prvih devet meseci 2010. godine, zbog rasta kursa evra poslovne banke su po osnovu svojih obaveza prema deponentima ostvarile negativne kursne razlike u visini od čak 88 milijardi dinara - navodi „Kamatica“.

- Slabljenjem dinara se povećavaju finansijske obaveze banaka prema deponentima koji su svoja sredstva poverili poslovnim bankama u evrima i ostalim stranim valutama. Tako ulagač koji je banci poverio 10.000 evra, u periodu od samo dve godine je, posmatrano u dinarima, ostvario rast od gotovo 50 odsto. Ovaj efekat su mogli osetiti isključivo domaći deponenti (građani koji štede u evrima).


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Petar

22.11.2010. 13:19

Sve ljude u ovoj zemlji koji zaradjuju i privredjuju u dinarima a nas je 99%pogadja ovo skandalozno slabljenje dinara sa 76 u oktobru 2008 na sadasnji nivo od 107, a da ne pricam o prezaduzenoj privredi i gradjanima koji su uzimali kredite jer su nas iz te iste NBS uveravali da imamo stabilan dinar a onda ga srozali na ovaj nivo, ajde da je izgubio do 10% sa 76 na 84 ali ovo je zaprepascujuce na 107, i to se sve desava na zamrznute i plate i penzije, ima li Vlade u ovoj zemlji ?

prejadnizaista

22.11.2010. 20:46

Od jednih uzmu eure pa te iste eure daju drugima. baš ste našli tužnu temu. Prvima nude 5do 8 posto kamate a druge ošišaju sa 12 do 35 posto u zavisnosti da li je rivolving kartica ili koja vrsta izabrane globe. Bilo bi dobro da se u Novostima informišemo kakve su kamatne stope u Austriji, Grčkoj, Nemačkoj, Francuskoj, Danskoj i drugim evropskim zemljama. Kako se u drugim zemljama rešava problem investiranja, podizanja privredne aktivnosti i povećanje standarda.