Srp­sko bla­go me­đu obla­ci­ma

02. 04. 2006. u 19:19

Mu­zej va­zdu­ho­plov­stva u Be­o­gra­du po­sta­je me­đu­na­rod­na tu­ri­stič­ka atrak­ci­ja. Je­dan od pet naj­va­žni­jih mu­ze­ja avi­ja­ci­je po­se­ti­lo 70 hi­lja­da lju­di to­kom 2005. U le­te­nju smo bi­li - svet. Je­di­ni "Jak 3" u Sur­či­nu

BE­O­GRAD (Tan­jug) - Mu­zej va­zdu­ho­plov­stva u Be­o­gra­du imao je pro­šle go­di­ne čak 70.000 po­se­ti­la­ca, ta­ko da sve vi­še po­sta­je tu­ri­stič­ka atrak­ci­ja.
Pre­ma re­či­ma vo­di­ča Pe­tra Ne­delj­ko­vi­ća, ko­ji je mu­zej po­ka­zao no­vi­na­ri­ma pred uče­šće na pred­sto­je­ćem Saj­mu tu­ri­zma, svet­ski struč­nja­ci su be­o­grad­ski mu­zej uvr­sti­li me­đu pet naj­zna­čaj­ni­jih u Evro­pi i 10 u sve­tu, jer po­se­du­je mno­go je­din­stve­nih eks­po­na­ta ko­ji nig­de vi­še ne mo­gu da se vi­de.
Po­se­ti­o­ci mo­gu da sa­zna­ju da na­ša ze­mlja uop­šte ni­je za­o­sta­la za sve­tom u raz­vo­ju va­zdu­ho­plov­stva, jer je već 1909. go­di­ne in­že­njer Ivan Sa­rić pro­jek­to­vao pr­vi avi­on, sa ko­jim je po­le­teo 1910.
Pr­vi eks­po­nat u mu­ze­ju pred­sta­vlja par­če avi­o­na u ko­jem je na Ka­le­meg­da­nu 1911. po­gi­nuo slo­ve­nač­ki pi­lot Edvard Ru­si­jan, a sa­ču­van je za­hva­lju­ju­ći si­nu knji­žev­ni­ka Bra­ni­sla­va Nu­ši­ća, ko­ji je to par­če uzeo pro­ri­ču­ći mu upra­vo ta­kvu sud­bi­nu.
Pri srp­skoj voj­sci va­zdu­ho­plov­stvo je zva­nič­no for­mi­ra­no 24. de­cem­bra 1912. go­di­ne, s tim što su pr­vi avi­o­ni bi­li ne­na­o­ru­ža­ni i slu­ži­li su sa­mo za iz­vi­đa­nje. Pr­vi na­o­ru­ža­ni avi­on bio je "oluj 11", ko­ji mo­že da se vi­di u mu­ze­ju.
Do nje­ga se na­la­zi "fi­zir PN" - pr­vi avi­on ko­ji je pro­iz­ve­den u na­šoj ze­mlji, 1923. go­di­ne, u pr­voj fa­bri­ci avi­o­na "Ika­rus". Po­red je i pri­me­rak naj­u­spe­šni­jeg ne­mač­kog avi­o­na "me­serš­mi­ta109" ko­ji je us­peo da obo­ri 352 dru­ga avi­o­na. Va­zdu­ho­plov­stvo Kra­lje­vi­ne Ju­go­sla­vi­je ima­lo je 70 ta­kvih pri­me­ra­ka u svom sa­sta­vu.
Ne­delj­ko­vić je po­seb­nu pa­žnju skre­nuo na pri­me­rak naj­bo­ljeg ru­skog avi­o­na iz Dru­gog svet­skog ra­ta, po­zna­tog kao "JAK 3", ko­ji u sve­tu po­se­du­je je­di­no be­o­grad­ski mu­zej, a ne­ma­ju ga ni Ru­si, iako je na­pra­vlje­no 5.000 ko­ma­da. Avi­on je po­znat i po to­me što su ga pra­vi­le is­klju­či­vo že­ne, a bi­lo im je po­treb­no 12 sa­ti da na­pra­ve je­dan.
U mu­ze­ju se na­la­zi i ru­ski ju­ri­šni avi­on iz istog pe­ri­o­da "IL-2". Na­pra­vlje­no je ukup­no 36.000 avi­o­na, ali je­di­no be­o­grad­ski mu­zej ima sa­ču­va­ni pri­me­rak za­jed­no sa ra­ke­tom.
Po­seb­nu pa­žnju za­slu­žu­je i pr­vi po­sle­rat­ni avi­on ko­ji je ušao u na­še va­zdu­ho­plov­stvo "ika­rus S-49 C", či­ji je pro­je­kat ura­đen za sa­mo šest me­se­ci, jer je ze­mlja bi­la pod blo­ka­dom, kao i pr­vi mla­zni avi­on "lo­kid T33" ko­ji je u sa­stav na­še voj­ske ušao 1953. go­di­ne a je­dan od nje­go­vih kon­struk­to­ra bio je naš čo­vek, Velj­ko Ga­šić.
Do nje­ga se na­la­zi pri­me­rak "sej­bra" sa ko­jim je pi­lot Ni­ko­la Le­kić pr­vi pro­bio zvuč­ni zid u na­šoj ze­mlji i svr­stao se me­đu pr­vih 10 pi­lo­ta u sve­tu ko­ji su to uči­ni­li.
Pa­žnju za­slu­žu­je i pr­vi he­li­kop­ter na­pra­vljen u na­šoj ze­mlji 1957. go­di­ne "S-55", ka­da se na­ša ze­mlja na­šla me­đu de­vet ze­ma­lja u sve­tu ko­je su spo­sob­ne da pro­iz­vo­de he­li­kop­te­re.

TRA­VOL­TIN "GA­LEB"
IZ­U­ZE­TAN eks­po­nat je i pri­me­rak na­šeg eks­pe­ri­men­tal­nog avi­o­na "451", u ko­jem pi­lot le­ži na sto­ma­ku i ta­ko mo­že da iz­dr­ži gra­vi­ta­ci­ju od 13 G, bez an­ti­ge ode­la. Iz tog mo­de­la su ka­sni­je na­sta­li pr­vi mla­zni avi­o­ni do­ma­će pro­iz­vod­nje "zo­lja" i "str­šljen".
Do nje­ga je pri­me­rak avi­o­na "ga­leb 2", po­nos do­ma­ćeg va­zdu­ho­plov­stva, ko­ji je 1968. go­di­ne do­bio na­gra­du u La Bur­žeu kao naj­bo­lji avi­on svo­je kla­se. Ne­delj­ko­vić je na­po­me­nuo i da je je­dan pri­me­rak tog avi­o­na od mu­ze­ja ot­ku­pio glu­mac Džon Tra­vol­ta, ko­ji na nje­mu le­ti pod ori­gi­nal­nim ozna­ka­ma JRV.

NA­TO - KR­HO­TI­NEZA tu­ri­ste su po­seb­no za­ni­mlji­vi eks­po­na­ti iz pro­te­klog NA­TO bom­bar­do­va­nja, kao što su de­lo­vi ču­ve­nog ne­vi­dlji­vog avi­o­na "F-117", de­lo­vi ra­ke­ta i ka­set­nih bom­bi, za­bra­nje­nih že­nev­skom kon­ven­ci­jom, kao i lo­ka­to­ri, ko­je su po­sta­vlja­li po­je­di­ni gra­đa­ni Sr­bi­je, na­vo­de­ći ne­pri­ja­telj­ske pro­jek­ti­le.
Za­ni­mljiv je i deo avi­o­na "F16", obo­re­nog kod Šap­ca, jer je za­hva­lju­ju­ći cr­te­žu ja­stre­ba utvr­đe­no da je pri­pa­dao ko­man­dan­tu ko­ji je pred­vo­dio na­pa­de na na­šu ze­mlju. Sa­ču­van je i je­dan pri­me­rak gra­fit­ne bom­be, ko­jim su uni­šta­va­ni da­le­ko­vo­di.
Po­sle pro­šlo­go­di­šnjeg saj­ma tu­ri­zma, mu­zej je uvr­šćen u tu­ri­stič­ke aran­žma­ne dve agen­ci­je iz Slo­ve­ni­je i dve iz Če­ške.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Aleksandar K.Jankovic Vazd.pporucnik Vojvoda Fruskogorski

03.04.2006. 04:59

Vrlo interesantno ,fali samo avion iz 1912 kojim je leteo i bombardovao tursku vojsku kod Skadra Vazd.podnarednik Mioadrag Tomic,bivsi Kraljev adjutant - umro u emigraciji u Sjedinjen Amarickon Drzavama. Pozdrav, A.K.J.Vojvoda Fruskogorsk Caracas,2 Aprìl 2006 god.i

Dragana

03.04.2006. 17:30

Lepo od "Novosti" da napisase nesto ovako i te kako vazno i zanimljivo, a usput ,da li mopze neko od vasih novinara da napise nesto vise o nasim prvim pilotima i u opste o razvoju vazduhoplovstva kod nas , posebno mi je interesantan ovaj komentar gospodina Jankovic iz Karakasa , koliko znaci da se sazna i najmanji detalj nase divne proslosti , posebno o najboljim i najhrabrijim patriotama, pa daj te jedan feljton i o nasim avijaticarima , mi koji smo u belom svetu i te kako se dicimo onim sto nam je u nasledju i ponosimo se time sto je deo svih nas.....