DUŠKO BABIĆ (Beograd):


1. "MOJIH 80 - PORTRETI", Matija Bećković

(Kompanija "Novosti")

2. "IDENTITET SRPSKE KNjIŽEVNOSTI", Nenad Nikolić

(SKZ, "Partenon")

3. "LEGENDA O V(J)ETROM VIJANIMA", Anđelko Anušić

(Udruženje književnika Republike Srpske)

4. "BEOGRADSKE BAŠTE", Mirko Magarašević (SKZ)

5. "O ISTORIJI, SEĆANjIMA I SAMOĆI", Aleksandar Jovanović

(Zadužbina "Nikolaj Timčenko")

Knjiga M. Bećkovića, najvećeg živog srpskog pesnika, donosi mozaik poetskih portreta značajnih stvaralaca srpske književnosti i kulture, u kojima se ovekovečuju trenuci koje ne beleže zvanične biografije i istorije. Tragajući za suštinskim identitetskim odlikama srpske književnosti i putanjama kojima se kretao njen istorijski razvoj, N. Nikolić u obimnoj studiji daje iscrpnu, dragocenu analizu književnoistorijskih koncepcija u srpskoj književnosti, od G. Magaraševića i J. Subotića do J. Deretića. U tematskom središtu knjige pripovedaka A. Anušića nalaze se obezdomljeni pogorelci iz srpskih krajina, nakon rata s kraja prošlog veka. Ova knjiga donosi dragocenu, "očovečenu" sliku jednog tragičnog trenutka naše istorije. U kratkim proznim zapisima o starom Beogradu, sačuvani im u "lirskom sećanju", M. Magarašević se suprotstavlja banalnom hedonizmu i utilitarizmu našeg vremena, suprotstavljajući mu skrovitu, "poetsku" lepotu jednog potonulog sveta. Knjiga A. Jovanovića o srpskoj prozi 20. veka je obimna, razuđena panorama tokova savremene srpske proze, u kojoj su analizirana dela značajnih stvaralaca, različitih generacija, stilova i poetika.


GORAN MAKSIMOVIĆ (Niš):


1. "OPNA", Damir Jocić

(NB "Stefan Prvovenčani")

2. "DEVET GRAMA DUŠE", Tatjana Vrećo ("Prometej")

3. "22", Nikola Živanović

(NB "Stefan Prvovenčani")

4. "KAMEN, PAPIR, MAKAZE", Dragan Marković ("Dijak")

5. "IDENTITET SRPSKE KNjIŽEVNOSTI", Nenad Nikolić

(SKZ, "Partenon")


Prilikom izbora dela objavljenih u 2019. godini dao sam prednost tekstovima u kojima dolaze do izražaja različiti kreativni umetnički aspekti, inovativne poetike, kao i ideološki nesputani značenjski potencijali književnosti. Prepoznatljivo je to u više knjiga, ali sam za ovu priliku izdvojio pesničke zbirke D. Jocića, N. Živanovića i D. Markovića, roman T. Vreće, kao i književnoistorijsku raspravu N. Nikolića. Predložena dela karakteriše težnja ka preoblikovanju poetičkih i značenjskih potencijala srpske književnosti. Ogleda se to u potrazi za suštinom odnosa pojedinca i sveta koji ga okružuje, za prirodom egzistencijalne drame i stalnim preispitivanjem sveta u sebi i sveta nad nama. Prepoznatljivo je to i u postupcima savremene imaginacije istorije, umetnosti i kulture, kao i odnosu te imaginacije prema aktuelnom trenutku. Prisutno je to i u sagledavanju estetičkog podteksta svekolikog stvaralačkog iskustva, u neprikosnovenom biću i suštinskim značenjima jezika, kao i u alegorijsko-grotesknim motivacijama sveta književnosti.


JELENA PANIĆ - MARAŠ (Beograd):


1. "OTKAKO SAM KUPILA LABUDA", Tanja Stupar Trifunović

("Arhipelag")

2. "ZNAČENjE DžOKERA", Vladimir Pištalo ("Agora")

3. "O ISTORIJI, SEĆANjIMA I SAMOĆI", Aleksandar Jovanović

(Zadužbina "Nikolaj Timčenko")

4. "(PRE)OBLIKOVANjE DETINjSTVA", Zorana Opačić

(Učiteljski fakultet)

5. "USTA BEZ KAPAKA", Goran Korunović

("Kontrast")


Roman T. S. Trifunović nastavlja tradiciju epistolarnog romana o ljubavi između dve žene koju u našu književnosti uvodi još 1921. godine David Pijade romanom "Strast". Na izvestan način V. Pištalo u zbirci eseja obnavlja esej kao književni žanr i to u najboljoj tradiciji srpske književnosti. Pišući o ovdašnjim temama, ali i onim iz Amerike i nekim univerzalnim, autor pokazuje i više od pukog problematizovanja istorije u postmodernizmu - snagu i moć književnosti. Ono u čemu savremena književna kritika manjka jasno se uočava u zbirci kritika A. Jovanovića - precizno izgrađen kritički sud i metodologija, kao i doslednost, pa i predanost jednoj vrednosnoj matrici u više decenijskom rasponu rezultira odsustvom oscilacija i kolebanja o kome pisati, kako i šta (novo) reći. Studija Z. Opačić na najbolji mogući način pokazuje kako se preoblikuje diskurs književnosti za decu, kako se emancipuje i dostižu visoki dometi tumačenja i interpretacije. Smela pesnička zbirka G. Korunovića razbija okoštale i ustaljene modele pevanja, vešto priziva nasleđe avangarde, ponajpre nadrealizma i isto tako vešto se poigrava sa stvarnošću, smehovnim, šokantnim i provokativnim.


SANjA MACURA (Banjaluka):


1. "ZANATSKI DOM", Đorđo Sladoje

("Pravoslavna reč")

2. "KRALjEVSTVA BEZ GRANICA", Gojko Božović

(NB "Stefan Prvovenčani")

3. "VETRUŠKA U DANIMA NEBA", Goran Labudović Šarlo

(Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo)

4. "MULAT ALBINO KOMARAC", Stevo Grabovac ("Imprimatur")

5. "PROSTORI DUŠE", Zlata Kocić

(NB "Stefan Prvovenčani")


Zbirka Đ. Sladoja donosi sedamdesetak pesama u kojima se skida veo sa prošlosti, spajajući se sa sadašnjošću. U njoj se peva kako o ustaljenim toposima na kojima je bazirana nacionalna kultura pamćenja, tako i o pojedinačnim nosiocima životnih aktiviteta (pčelar, ribar, pastir, ratar, tkalja, vidarica...). Stapajući u sebi dva velika pitanja - zašto neko piše poeziju i zašto je neko čita - G. Božović nam u nizu eseja o srpskoj poeziji ovog i prošlog veka nudi svoje dijaloge sa odabranim pesnicima, njihovim delima i pesničkim postupcima. Roman G. L. Šarla sižejno je zasnovan na davnoj izgradnji Velikog bačkog kanala i pregalništvu Jozefa Kiša koji u projekat kojim rukovodi utkiva svaki delić sebe. Zanimljiv, pitak, poetički kompaktan, podsetnik je na roman u njegovom najčistijem obliku. Iza neobičnog naslova romana S. Grabovca nalazi se literarizacija nedavne ratne prošlosti koja je progutala mladost generaciji rođenoj sedamdesetih godina prošlog veka, pisana jednostavno, izrazito emotivno, bez politizacije. Izbor završavam pesničkom zbirkom Z. Kocić u kojoj su se istinski rasprostrle misli o mnoštvu tema, ukrštaja, povoda i nastajanja, pisane bogatim jezikom, bremenite značenjima.