OVOGODIŠNjI Beogradski sajam knjiga ostaće upamćen po tome što nikada više dobrih i vrednih knjiga nije moglo da se kupi po ceni samo jedne ulaznice! Na nekim štandovima čak, pet remek-dela svetske i domaće književnosti koštaju 250 dinara, koliko i jednodnevna karta za našu najveću manifestaciju pisane reči.

Za porodičnu posetu sajmu, ako se doda i parking od sto dinara za svaki provedeni sat, bezmalo je potrebno isto novca kao i za punu putnu torbu knjiga nobelovaca, klasika i malo starijih bestselera.

Na štandu Srpske književne zadruge na udarnom mestu su knjige Branka Miljkovića, Alekse Šantića, Đure Jakšića, Branislava Nušića, Desanke Maksimović, Rastka Petrovića, Aleksandra Sergejeviča Puškina, Ernesta Hemingveja, Dantea Aligijerija, Semjuela Beketa, Šarla Bodlera, Nikolaja Gogolja... Koštaju pedest ili sto dinara. Ovogodišnji sajamski hitovi Kompanije "Novosti" su knjige iz edicija "Zlatni Rusi", "Zlatni Francuzi" i "Zlatni Evropljani". Klasici iz ovih biblioteka, među kojima su "Zapisi iz mrtvog doma" Dostojevskog, "Mati" Maksima Gorkog, Gogoljev "Šinjel", Čehovljeve "Izabrane priče", Balzakov "Čiča Gorio", Zolina "Kaljuga", Dikensov "Oliver Tvist"... koštaju po sto dinara.

- Cena ulaznica je pet godina ista, ali je kupovna moć stanovništva oslabila. Kada bismo i mi imali istu cenu knjiga, niko ne bi došao na sajam. Na ovaj način izdavači pokušavaju da zadrže posetioce i održe ovu manifestaciju objašnjava, za "Novosti", Nenad Atanacković, direktor "Vulkana".

NOSTALGIJA NA štandu Kancelarije vlade Srbije za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, u četvrtak je predstavljen roman Tamare Kovačević "I opet smo na početku" u izdanju "Beoknjige". Generacije rođene u nekadašnjem Titogradu lako će ući u svet ovoga dela, a za one rođene u Podgorici ovo je priča o našem vremenu, kada su nekadašnje vrednosti prestale da postoje. - Moj roman nije jugonostalgičan, samo je nostalgičan za tim pravim merilima života, nekim sadržajnijim vremenom i manje sebičnim ljudima - rekla je autorka o svom romanu prvencu, koji za nju predstavlja nedosanjani san o mladosti i prijateljstvu.

Kod ovog izdavača knjige dobitnika Gonkurove nagrade, "Pulicera", kao i naših knjiga ovenčanih najvažnijim književnim priznanjima su 100, 200 ili 300 dinara. Knjiga Mira Vuksanovića "Daleko bilo" na štandu Matice Srpske košta sto dinara, dok su u "Paidei" pojedina Aristotelova dela samo 130 dinara. Toliko koštaju i "Lutalica" Halila Džubrana i Euripidov "Herakle". Ovaj izdavač za 230 dinara nudi Kamijev "Mit o Sizifu", Makinovu "Muziku jednog života", Velikićev "Hamsin 51", Borhesovu "Šifru"...

- Snizili smo cene knjiga da bismo preživeli kaže Jovan Janjić, direktor "Prosvete". - Pošto se posetioci istroše na skupe ulaznice, jedino nam preostaje da spustimo cene da bismo platili skup zakup štanda.


Za sto dinara kod ovog izdavača se prodaju knjige Vuka Karadžića, nekoliko dela nobelovca Ive Andrića, Tagorin "Gradinar", Gogoljev "Revizor", Ignjatovićev "Večiti mladoženja"...

Povodom deset godina postojanja u "Čarobnoj knjizi" su odlučili da ponude 120 naslova od po 120 dinara. Među njima su hitovi poput "Vampirskih dnevnika" L. Dž Smit, trilogija "Instrumenti smrti" Kasandre Kler, "Tračara" Sesil fon Zigesar...

Kuća "Evro Đunti" za sto dinara nudi čak 40 naslova iz edicije "Harlekin".

- Osim dobre volje i realnost nas je priterala da snizimo cene knjiga - objašnjava Vladislav Bajac, direktor "Geopoetike".

Ovaj izdavač "prepolovio" je cene mnogih knjiga. "Sabrani crteži Kafke", koje je priredio Jovica Aćin, sada su 150 dinara, a "Šlem užasa" Viktora Peljevina 190.

I "Službeni glasnik" ponudio je "dobre knjige po dobroj ceni", što je i sajamski slogan ovog izdavača. Među 70 naslova koji koštaju 100 dinara je i Vitezovićevo "Kazivanje ljubavi", a za 200 dinara nude "Mesečari i drugi eseji" Džeka Londona, "Piščeve zapise" Dobrice Ćosića, "Život bez laži" Radovana Popovića...

ŠTAND KOMPANIJE "NOVOSTI" I U ČETVRTAK OPSEDALI MLADI ČITAOCI

NA štandu "Večernjih novosti" u četvrtak su se najviše tiskali srednjoškolci, posebno zainteresovani za knjige iz edicije "Zlatni Evropljani" i "Zlatni Francuzi". Ubedljivo najtraženije knjige iz ovih kolekcija bile su "Grof Monte Kristo" i "Don Kihot".

Autor provokativne i uzbudljive knjige "Otmice zemunskog klana" Mile Novaković (na slici) potpisivao je primerke čitaocima koji su bili znatiželjni da saznaju ko je, kako i pod kojim okolnostima izveo najveća kidnapovanja u Srbiji u poslednje dve decenije.

"Paidei" nagrada za najboljeg izdavača

Nagrada za najboljeg izdavača 2013. u četvrtak je u sali "Slobodan Selenić" uručena izdavačkoj kući "Paideia", dok je priznanje za izdavački poduhvat dobilo petotomno delo Ješe Denegrija "Srpska umetnost 1950-1990", u izdanju "Orion arta" i Topy.

Za najlepšu knjigu proglašeni su "Srpski slikari od 14. do 18. veka" Branislava Todića u likovnoj opremi Miroslava Lazić, u izdanju Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i "Platoneuma". Od ove godine ovo priznanje nosi ime Bogdana Kršića, koji je nekoliko decenija ilustrovao i likovno opremio na stotine knjiga.

Specijalno priznanje za mladog dizajnera dodeljeno je Jani Oršolić za opremu knjige "Vitez švedskog stola" i "Kamenčić" koje je objavila "Fabrika knjiga".

Nagradu za najbolju dečju knjigu ravnopravno su dobili pesnik Ljubivoje Ršumović i ilustrator Dušan Petričić za "Vidovite priče" u izdanju "Lagune" i Dejan Aleksić za knjigu "Koga se tiče kako žive priče" u izdanju "Kreativnog centra".

Specijalno priznanje uručeno je izdavačkoj kući Mediterran publishing iz Novog Sada za specijalni doprinos razvoju srpske kritičke kulture, teorije i umetnosti.

U žiriju za izdavačku produkciju bili su: Zlatko Paković (predsednik), Nevena Milić, Irena Javorski, Neda Todorović i Dejan Ilić, dok su o najlepšoj knjizi odlučivali Jugoslav Vlahović (predsednik), Mirjana Živković i Mile Grozdanić.

NEPROČITANI UROŠ PREDIĆ NA štandu "Globosino Aleksandrije" novinar "Novosti" Savo Popović u četvrtak je čitaocima potpisivao svoju knjigu "Nepročitani amanet - Uroš Predić". Popović prikazuje Predića iz novog ugla, i prvi put upoznaje čitalačku publiku sa načinom života i uverenjima velikog srpskog slikara. - Pročitala sam Popovićev feljton u "Novostima" o Urošu Prediću, i predložila mu da taj materijal dopuni. Ponosna sam, kao izdavač, što smo ovu knjigu objavili u ediciji "Podsećanja" - rekla je književnica Ljiljana Habjanović Đurović, direktor ove izdavačke kuće.

ŠKOLSKI DAN POVRATAK NA PRAVI PUT

ŠKOLSKI dan na Sajmu knjiga nije omanuo. Slika kao i ranijih godina: krcato u svim krivinama okrugle Hale 1, na prilazima, izlazima, po galerijama. Nadiru sa svih strana euforični osnovci, viču i jure tinejdžeri pod hormonima, kroz metež se probijaju čak i bebe u kolicima. Baloni, kartonske kape, graja kao na vašaru, sve vrvi između štandova.

Više od sto autobusa sa decom stiže samo iz Srbije, desetak iz Republike Srpske, beogradskim đacima ne zna se broja...

U jurišu okupirani su štandovi Kompanije "Novosti", "Pčelice", "Kreativnog centra", "Buklenda" "JRJ", "Lagune", "Vulkana", "Evro Đuntija", "Ružnog pačeta", "Stilosa", "Čarobne knjige", "Derete", "Odiseje"...

Učenici se ludo zabavljaju, razredne starešine pod blagim stresom. "Vraćaj se ovamo, Nemanja, Milice, kud ste pošli", viče jedna nastavnica.

Dečaci prelistavaju avanturističke i špijunske romane, traže knjige sa vicevima, devojčice su zrelije, interesuju ih malo ozbiljnije teme. Pisci se listom slažu da im je srce puno kad vide knjigu u rukama najmlađih.

- Deca ne vole da čitaju mnogo, ima ih koji vole, to je mali broj, ali vole da uzmu knjigu u ruke, a to je već prvi korak da se vratimo na pravi put - rekao je za "Novosti" nasmejani pisac za decu Dobrica Erić.

* Kakve su razlike i sličnosti između Beogradskog i ostalih sajmova knjiga?

- Na Lajpciškom sajmu posetioci uglavnom razgledaju knjige i dolaze da bi se videli sa omiljenim autorima. Na sajmu u Moskvi organizuje se mnogo okruglih stolova i razgovora o problemima ruskih izdavača, elektronskim knjigama, pirateriji. Ova manifestacija otvorena je za čitaoce samo četiri dana tako da je poseta znatno manja nego ovde u Beogradu. U Parizu sam primetio da je ceo grad oblepljen reklamama o sajmu.

* Da li se opšta ekonomska kriza odrazila na izdavaštvo i knjigu u Rusiji?

- I te kako. Od 2008. godine beleži se pad u tiražima od čak 26 odsto, a u istom procentu i u prodaji knjiga. Vidno je smanjen broj knjižara (ima ih oko 3.000), a porasle su cene knjiga za 20 odsto. Mnogo se manje čita nego ranije, a osnovni razlog je što se ne neguje kultura čitanja. Čitanje se u Rusiji smatra neinteresantnim i neprivlačnim i sve je više u senci interneta, televizije, socijalnih mreža...

* Šta se najviše čita?

- Rusija je u tom pogledu ista kao i sve ostale zemlje. Kad je u trendu Den Braun, čita se Den Braun. Kada je u modi Paulo Koeljo, traži se Paulo Koeljo ili ranije knjige o Hariju Poteru Džoane Rouling.

IMPRESIVNO I OHRABRUJUĆE

Gost Sajma knjiga bio je u četvrtak Konstantin Čečenjev, predsednik Udruženja izdavača Rusije, koji je, u kraćem razgovoru za "Novosti" rekao:

- Posebno sam iznenađen i obradovan ovako velikim prisustvom školaraca.

Video sam kako pažljivo razgledaju štandove i sa uživanjem listaju knjige i sa Sajma izlaze sa punim kesama. To je ohrabrujuće.

ZEMLjA KOJE NEMA NA DAR

SVI kupci izdanja "Leo komerca" na poklon dobijaju luksuznu monografiju o lepotama bivše Jugoslavije. Na njihovom štandu su nam objasnili da su se odlučili na ovaj potez, jer te zemlje više nema.