Svaki od 50 članova Velikog žirija mogao je da izabere pet knjiga (svih žanrova) savremenih domaćih autora, objavljenih 2012.


ALEKSANDAR JOVANOVIĆ

(Beograd)

1. "VI NISTE OD OVOGA SVETA", Đorđe Nikolić (SKZ)

2. "SRPSKI KULTURNI KRUG", Petar Pijanović (Institut za književnost, Učiteljski fakultet)

3. "IZMEĐU REALIZMA I POSTMODERNE", Marko Nedić (Zavod za udžbenike)

4. "DEO KAO CELINA & CELINA KAO DEO", Svetlana Šeatović Dimitrijević (Institut za književnost)

5. "KOMPARATIVNE STUDIJE. ITALIJANSKO-SRPSKA POETSKA PROŽIMANjA U 20. VEKU", Persida Lazarević Di Đakomo (Institut za književnost)

Knjiga Đ. Nikolića širi tematsko-motivske prostore srpske poezije, spajajući književni život u Americi sa našim najznačajnijim knjigama i edicijama, sadašnje trenutke sa vertikalom srpske kulture, libertivilske sa šumadijskim pejzažima. Ispitujući promene u srpskoj kulturi na početku veka i njihov zajednički imenitelj - okretanje od nacionalne/srpske pozicije ka jugoslovenstvu - Petar Pijanović je napisao izuzetno vrednu i opominjuću knjigu čije poruke tek treba da dopru do nas. Srpska elita s početka prošlog veka: Jovan aSkerlić, Aleksandar Belić, Jovan Cvijić, Slobodan Jovanović, i drugi ne manje značajni umetnici i naučnici, učinila je najviše što je u tome trenutku mogla za svoju zemlju i, u isti mah, njenu kulturu i budućnost utopila u poraznu nadnacionalnu jugoslovensku ideologiju koja nas još uvek sputava i truje.

U studijama i ogledima o srpskim proznim piscima druge polovine veka (Desnica, Selimović, Sijarić, Tišma, Ugrinov, Živojin Pavlović, Kiš Komanin, Kapor), M. Nedić je ispitivao složenost njihovih poetika i precizno opisivao život poetičkih načela u konkretnom književnom delu. Izvrsna studija koja je bitan doprinos istoriji srpske proze u poslednjih pola veka. Spajajući teorijsko ispitivanje života pojedinačne pesme u ciklusu, kao i života ciklusa u zbirci sa analizom izuzetnih pesama Vaska Pope i Ivana V. Lalića, S. Š. Dimitrijević je, kontekstualizovala njihove opuse u njima samima i pokazala novo lice naša dva najznačajnija pesnika druge polovine prošloga veka. P. L. Di Đakomo ispituje veze naše poezije i italijanske književnosti i kulture, od Dučića, preko Raičkovića i Miodraga Pavlovića, do Simovića, Hristića i I. V. Lalića. Njena studija još jednom pokazuje vrednosti naše savremene poezije: naši najveći pesnici, prirodno duboko ukorenjeni u svoj jezik i kulturu, jesu istovremeno i veliki evropski pesnici.


DOBRIVOJE STANOJEVIĆ

(Lipe kod Smedereva)

1. "ZAPISI NA SNEGU", Milovan Marčetić, ("Službeni glasnik")

2. "ŽIVI PRIMERI", Vida Ognjenović ("Arhipelag")

3. "EP O VODI", Enes Halilović ("Albatros plus")

4. "SNOVIDI BITKA", Risto Vasilevski ("Arka")

5. "KUKAVIČLUK", Aleksandar Lukić (Braničevsko stiška književna zajednica, Biblioteka "Srboljub Mitić")

Između fantazmagorične stvarnosti i subjektivne samoobmane, između homerolikih odiseja i modernih lunatika kreću se junaci ove knjige priča M. Marčetića. Neprestani dosluh sa stvarnim i mešanje sa pravilima prošlih vremena čine knjigu V. Ognjenović jedinstvenom. Neko izabrano dostojanstvo u opservaciji jeste ključno stilsko svojstvo ove proze. Halilovićeva knjiga predstavlja zanimljiv simbolički amalgam između meditativne poezije i ironične proze. Ovim "mitološkim vodičem do potopa i posle njega" nenametljivo se naglašava humor kao zona spajanja sa stvarnim. Bez obzira na povremenu prepoznatljivost, delo R. Vasilevskog ima privlačnu samosvojnost kojom se oprezno teži ka opisivanju nedohvatnog savršenstva. Obične stvari postaju nestabilne, a postojeće prelaze u predvorje metafizike. Osećanje za različite nijanse lirskog čini Lukićevu knjigu veoma sugestivnom. Lirska potraga za "drugim životom" donosi izvesnu vlast nad nepoznatim.


JASMINA TONIĆ

(Beograd)

1. "CRTANjE STVARNOSTI", Miroslav Maksimović (NB "Stefan Prvovenčani", Kraljevo)

2. "VISOKI FABRIČKI DIMNjACI", Danica Vukućević (NB "Stefan Prvovenčani", Kraljevo)

3. "PISAC I PRIČA", Žaneta Đukić Perišić , ("Akademska knjiga")

4. "EP O VODI", Enes Halilović ("Albatros plus")

5. "VELIKI RAT", Aleksandar Gatalica ("Mono i Manjana")

Pesnička knjiga M. Maksimovića, nastala na prepoznatljivim poetičkim principima ovog stvaraoca, gde ironija i polemički ton predstavljaju dominantne strukturne elemente, odraz je jedinstvenog pesničkog iskustva proisteklog iz potrebe za kritičkim sagledavanjem naše stvarnosti. Jasne, britke pesničke slike, gorko-duhoviti iskazi, metaforičnost, naglašena empatija i liričnost, odlike su osobenog pesničkog sveta D. Vukićević. Značajna studija i biografija Ž. Đ. Perišić istovremeno osvetljava i mnoge do sada nepoznate činjenice i momente iz života Ive Andrića, ali i skrivena značenja njegovog književnog rada i stvaralaštva. E. Halilović u svom romanu, oslanjajući se na karakteristične i osobene principe svoje poetike, kao što su ironija, humor, postupak oneobičavanja, ukrštanje lokalnog i univerzalnog, arhaičnog i savremenog, dao je po mnogo čemu nesvakidašnju i jedinstvenu, a pre svega satiričnu sliku modernog društva. Roman A. Gatalice čitaocu nudi jedan drugačiji umetnički doživljaj i pogled iz ugla moderne pripovedačke perspektive na Prvi svetski rat. U prvi plan stavlja sudbinu običnog čoveka, stanje duha na prelazu dveju epoha, dok istorija predstavlja samo podlogu za sažeto i zanimljivo pripovedanje o ljudskim sudbinama.


GORAN MAKSIMOVIĆ

(Niš)

1. "PO(V)RATNIČKI REKVIJEM", Mirko Demić ("Agora")

2. "ŠTAMPAR I VERONIKA", Katarina Brajović ("Oktoih", Štampar Makarije)

3. "ZLATNE OLUPINE", Đorđo Sladoje (SKZ)

4. "ŽEŽENO I NEŽNO", Dragan Hamović ("Povelja")

5. "DNOVIDE VODE", Boško Suvajdžić ("Orfeus")

Prilikom izbora dela objavljenih u 2012, prevashodno sam se usmerio na tekstove u kojima dolazi do oblikovanja novih poetičkih i semantičkih potencijala srpske književnosti, kao što je potraga za suštinom egzistencijalne drame, za hermeneutičkim shvatanjem istorije, umetničke kulture, za estetičkim podtekstom svekolikog iskustva, za neprikosnovenim bićem jezika i alegorijsko-grotesknom motivacijom umetničkog sveta. U tom pogledu naročito izdvajam prozne knjige M. Demića i K. Brajović. Među naučnim raspravama izdvajam monografiju B. Suvajdžića iz oblasti srpske kulturistike. Od pesničkih tekstova izdvojio sam zbirke Đ. Sladoja i D. Hamovića, koje čine bliskim nastojanje da umetničkim sredstvima pokušavaju da proniknu u egzistencijalnu i moralnu dramu savremenog čoveka, razapetog između umetničkih vizija i emocija i nemilosrdne bezosećajnosti potrošačkog sveta.