FELJTON - TINJAJUĆI SUKOBI UNUTAR DOS: Optužbe da je vojska sprečila hapšenje Miloševića

Dr Nebojša Vladisavljević

24. 09. 2021. u 18:00

POZIVI za hapšenje Slobodana Miloševića, bivšeg predsednika republike, učestali su početkom 2001, ubrzo posle ubedljive pobede DOS-a na prvim skupštinskim izborima posle pada starog režima.

ФЕЉТОН - ТИЊАЈУЋИ СУКОБИ УНУТАР ДОС: Оптужбе да је војска спречила хапшење Милошевића

HAPŠENjE Upad u vilu "Mir", Foto arhiva "Novosti"

Glavna dilema u tom trenutku nije treba li suditi Miloševiću već gde će mu se suditi.

Početkom februara, posle sastanka sa američkim državnim sekretarom Kolinom Pauelom, premijer Zoran Đinđić je izjavio da nova vlada prikuplja dokaze za podizanje optužnice protiv Miloševića za "zločine koje je činio proteklih 12 godina" i da je saradnja sa Haškim sudom do 31. marta uslov da se normalizuju ekonomski odnosi sa SAD. Vojislav Koštunica, predsednik SRJ, tih dana je u Stokholmu zatražio od EU više vremena za rešavanje tog slučaja i da se to pitanje odvoji od pomoći koju međunarodna zajednica duguje SRJ.

Goran Svilanović, savezni ministar spoljnih poslova, dodao je da suđenje za ratne zločine treba održati u zemlji, uz stvaranje okvira za saradnju sa tribunalom i uključivanje komisije za istinu i pomirenje. Istovremeno, Karla del Ponte, glavni tužilac Haškog suda, "gleda na jugoslovenske vlasti otprilike kao doberman na nekoga ko drži šniclu a neće da je da". Ona ističe da je Beograd počinio "veliku prevaru" i da odbija saradnju sa Tribunalom. Prvi put u ulozi opozicije, SPS i JUL organizuju proteste od nekoliko hiljada građana u februaru, povodom posete Havijera Solane, visokog funkcionera EU i bivšeg generalnog sekretara NATO-a, Beogradu.

U PETAK , 30. marta, u 22.30 Radio B92 je javio, pozivajući se na "pouzdane izvore", da je Milošević uhapšen i da se nalazi u Palati pravde. Prethodno je Branislav Ivković, šef poslaničkog kluba SPS-a, sa skupštinske govornice pozvao poslanike te stranke da napuste Narodnu skupštinu i objavio da se ispred Miloševićeve kuće na Dedinju nalazi "šest vozila sa naoružanim ljudima i jedna kola Hitne pomoći", što je podstaklo pedesetak građana da dođu ispred kuće i "brane" Miloševića. Vest o hapšenju nije bila tačna. Milošević posle ponoći izjavljuje za Radio B92 da pije kafu sa svojim drugovima u rezidenciji na Dedinju, i da je "vrlo dobro". Ubrzo zatim je stotinak policajaca sklonilo građane sa kapije, a specijalci u kožnim jaknama i sa crnim kapuljačama bacili su šok-bombe i ušli u dvorište rezidencije. U pucnjavi su povređena dva policajca i foto-reporter.

Miloševićeve pristalice su gađale flašama oklopni transporter koji je stao ispred kapije. Malo kasnije je načelnik Službe državne bezbednosti Goran Petrović ušao u vilu na razgovor sa bivšim predsednikom. Na jutarnjoj vanrednoj konferenciji za novinare, Dušan Mihajlović, ministar unutrašnjih poslova, izjavio je da je nalog za hapšenje izdat na osnovu krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, jer su Milošević i njegovi saradnici navodno u 1994-1995. izazvali raspad platnog prometa, monetarnu nestabilnost i štetu u budžetu od oko 1,8 milijardi dinara i 200 miliona evra. Rekao je da je vojska sprečila policiju da izvrši hapšenje. Prema Mihajloviću, Milošević je rekao policajcu koji mu je uručio nalog da ga "živog neće odvesti u zatvor" i da su u toku pregovori radi mirnog rešenja situacije.

VLADA je zatim pozvala naoružane civile oko Miloševića da predaju oružje policiji, a premijer Zoran Đinđić ponovio optužbe da je vojska sprečila delovanje policije i podržala naoružane civile. Nasuprot tome, general Nebojša Pavković, načelnik Generalštaba, izjavio je da vojska nije ometala policiju i da je obavestio predsednika Vojislava Koštunicu o pojedinostima. Posle sastanka i dogovora najviših saveznih i republičkih funkcionera, Koštunica je govoreći u ime svih izjavio da niko, pa ni Milošević, "nije vredan građanskog rata i krvoprolića", i da "niko ne sme biti nedodirljiv. Ko puca na policiju, mora biti priveden pravdi. Ko je pozvan pred istražnog sudiju, mora se odazvati tom pozivu. Ko ometa sprovođenje zakona, mora da snosi posledice bez obzira na čin, službu i funkciju". U međuvremenu je nekoliko stotina pristalica Miloševića probilo kordone policije i približilo se rezidenciji, uzvikujući "Slobo, Slobo", "Jugoslavija" i "Ne damo Slobu", i malo je nedostajalo da se sukobe sa okupljenim protivnicima bivšeg predsednika.

Posle dužih pregovora Milošević se predao policiji oko 4.35 u nedelju ujutro, 1. aprila. U tom trenutku se čulo nekoliko pucnjeva, a zatim je kolona automobila napustila dvorište rezidencije. Naknadno je objavljeno da je Marija Milošević, ćerka bivšeg predsednika, pucala iz pištolja i da je policija pronašla veću količinu oružja i municije u rezidenciji, uključujući automatske puške, puškomitraljeze, ručni bacač i oklopno vozilo. Tokom saslušanja pred istražnim sudijom, Milošević je tvrdio da nije kriv već da je novac iskorišćen za kupovinu oružja i pomoć Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini i da nisu prikazane u budžetu jer su označene državnom tajnom. Narednih dana dosta se govorilo o prethodnim, "tinjajućim" sukobima unutar DOS-a, ali i o tome da od Petog oktobra nije ispoljeno takvo jedinstvo u vladajućoj koaliciji. Prema Kosti Čavoškom, "iako čami u beogradskom Centralnom zatvoru, Milošević je već uveliko na putu za Hag, a da toga uopšte nije svestan".

NAREDNIH nedelja ključne teme u javnosti bile su suđenje Miloševiću i saradnja sa Haškim sudom. Ključne stranke DOS-a već duže su isticale da Miloševiću treba suditi u zemlji za ubistva političkih protivnika i korupciju, a onda i za ratne zločine u saradnji sa Haškim sudom. Ipak, prihvatili su da izruče bivšeg predsednika zbog međunarodnog pritiska. Predstavnici SNP-a iz Crne Gore, ranije Miloševićevi a sada koalicioni partneri DOS-a, oštro su se tome suprotstavili. Pošto je donatorska konferencija, na kojoj je trebalo odrediti finansijsku pomoć SRJ, zakazana u Briselu za 29. jun, smatralo se da je to rok za izručenje Miloševića. Mada se ranije suprotstavljao izručenju i isticao ozbiljne načelne primedbe na rad Haškog suda, predsednik Koštunica je izjavio u junu da je saradnja neminovnost i da je treba zakonski urediti. Ciljajući na politiku SNP-a naglasio je da je usvajanje zakona ne samo pitanje saradnje sa Haškim sudom već i pitanje opstanka zajedničke države sa Crnom Gorom.

Miroljub Labus, potpredsednik savezne vlade iz DOS-a, upozorio je da ako se to pitanje ne reši SRJ gubi gotovo četiri milijarde dolara od donatorske konferencije, smanjuje svoj društveni proizvod za 25 milijardi i gubi šansu da smanji spoljni dug za oko 40 milijardi dolara. Istovremeno je javnost raspravljala o odgovornosti za ratne zločine na Kosovu povodom informacija o ranijem otkrivanju šlepera sa leševima u Dunavu. Iz drugog ugla, rasprave o osnivanju komisije za istinu i pomirenje, imenovanju njenih članova, kao i pojedinim ostavkama, dopunjavale su utiske javnosti o tom pitanju.

SUTRA: Sukob "haške" i "slavske" partije

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ZAPAD TO NIJE OČEKIVAO: Vladimir Putin izdao naređenje zbog kog Rusija više neće biti ista