REDOVNI IZVEŠTAJ SVETSKE BANKE: Kovid ugrožava radna mesta na Balkanu

A. Bulatović

22. 10. 2020. u 11:58

REGION Zapadnog Balkana skliznuo je usled pandemije kovida-19 u duboku recesiju, uz pad kako domaće tako i inostrane tražnje i poremećaje lanaca vrednosti.

РЕДОВНИ ИЗВЕШТАЈ СВЕТСКЕ БАНКЕ: Ковид угрожава радна места на Балкану

Foto: AP

To je u svih šest zemalja regiona dovelo do prelaska ekonomskog rasta u 2020. u negativnu teritoriju.

Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izveštaju (RER) Svetske banke, u 2020. se predviđa pad ekonomske aktivnosti za 4,8 odsto, što je 1,7 procentnih poena niže od stope prognozirane u aprilu

Drugi, snažniji talas pandemije prisutan od sredine juna, dodatno je omeo ekonomski oporavak u regionu. Ograničenja putovanja i mere socijalnog distanciranja negativno su uticale na rast u zemljama koje se u većoj meri oslanjaju na turizam.

Pandemija dovodi do novih izazova na tržištima rada u regionu i preti da poništi napredak koji su ove zemlje ostvarile u sprovođenju socijalnih mera.

Zaključno sa junom, nezaposlenost u regionu porasla je za polovinu procentnog poena, i ugasila 139.000 radnih mesta.

Procenjuje se da je još 300.000 građana zapalo u siromaštvo - što je značajan broj, ali je više nego dvostruko manji nego da mere reagovanja na pandemiju nisu bile uvedene, navodi se u izveštaju.

- Baš kao i u većem delu sveta, pandemija Kovida-19 i dalje ozbiljno utiče na građane zapadnog Balkana, čime ugrožava kako zdravlje, tako i ekonomsko blagostanje ljudi u svih šest zemalja - kaže Linda Van Gelder, direktorka Svetske banke za zapadni Balkan.

-Koliko god da je situacija loša, bila bi daleko gora da vlade nisu od samog početka krize preduzele hitne mere. Prvi prioritet je i dalje stavljanje zdravstvene krize pod kontrolu i ograničavanje ekonomske štete. Kreatori politika u ovom regionu moraće da se usredsrede na jačanje osnovnih ekonomskih parametara da bi omogućili otporan oporavak.

Prema nalazima izveštaja, svih šest zemalja regiona brzo je uvelo mere u cilju zaštite života i prihoda svojih građana.

Uvođenje obimnih mehanizama za očuvanje radnih mesta, uključujući i subvencije za zaposlene, pomoglo je da se preduprede neke od najtežih posledica pandemije po zaposlenost, dok su programi socijalne pomoći, poput gotovinskih transfera, pomogli da se najosetljivije grupe u ovom regionu zaštite tokom trajanja mera izolacije i drugih ograničenja.

Uprkos svim ovim merama, međutim, kriza je poništila poboljšanja ostvarena u pogledu učešća radne snage, a preti da ugrozi i napredak postignut na polju smanjenja siromaštva.

Sve te izazove dodatno komplikuje dramatičan rast fiskalnih deficita širom regiona, jer države nastavljaju da troše više da bi ublažile pad ekonomske aktivnosti dok im javni prihodi istovremeno strmoglavo padaju.

Uz neizvesnost završetka ekonomske krize, pritisci na tržišta rada i prihode biće verovatno prisutni mesecima.

- Pored poboljšanja zdravstvenih sistema i snažnih mehanizama socijalne zaštite, kreatori politika u regionu moraće da preduzmu mere za unapređenje ljudskog kapitala, izgradnju snažnijih institucija i jačanje vladavine prava. Nezahvalna situacija u kojoj države moraju da povećavaju potrošnju uprkos padu javnih prihoda dovodi do dodatnog pritiska da kao prioritet postave fiskalnu održivost, uključujući i kroz unapređenje javne potrošnje i snažnije poštovanje poreskih obaveza - kaže Linda Van Gelder.

U izveštaju se navodi i da će brzina oporavka, na kratak rok, zavisiti od toka pandemije, dostupnosti vakcine koja bi omogućila normalizaciju ekonomske aktivnosti i stabilnog oporavka glavnog trgovinskog partnera regiona - Evropske unije .

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ŠOKANTNE PROMENE: Zaboravite tenis kakav ste znali, biće dibidus drugačiji! Evo kako će se ubuduće odvijati