"NOVOSTI" ISTRAŽUJU: Da li će naša zemlje dodatno regulisati obavljanje poslova van kancelarije

J. Ž. SKENDERIJA

04. 10. 2020. u 11:00

SAMO desetina od ukupnog broja radnika u Srbiji ima mogućnost da radi od kuće, iako bi većina poslodavaca bila spremna da zarad mnogobrojnih ušteda i koristi, posao organizuje upravo na ovaj način.

НОВОСТИ ИСТРАЖУЈУ: Да ли ће наша земље додатно регулисати обављање послова ван канцеларије

Foto Depositphotos

Činjenica je, međutim, da mnoge delatnosti i poslovi ne mogu masovno da pređu na rad na daljinu, ističe sociolog, dr Nada Novaković, naučna saradnica Instituta društvenih nauka u Beogradu.

Poslodavcima, dakle, ovi uslovi više odgovaraju jer mnogi smatraju da radnici na ovaj način dobijaju veću nesigurnost, nove troškove, trku da zadrže posao i intenzivniji rad. Na to se često nadovezuju problemi u porodici i domaćinstvu, koji najviše pogađaju zaposlene lošeg stambenog i materijalnog stanja, sa više dece i izdržavanih članova domaćinstva i one koji su na rubu društva - stari i osobe bez prihoda, invalidi, samohrani roditelji i pripadnici marginalnih grupa.

Dr Novaković smatra da je kovid 19 uneo pravi haos u naše živote i radne odnose, da je izmenjena sfera rada, ali i način porodičnog života. Po njoj su posebno promene u obrazovanju i zdravstvu višestruko i trajno delovale na ponašanje i život gotovo svih članova porodice.

- Epidemija je stvarna opasnost po zaposlene, ali i dimna zavesa koja prikriva zaoštrenu borbu kapitalističke klase i svih najamnih klasa i slojeva - kaže saradnica Instituta društvenih nauka.

Foto Depositphotos

Ona naglašava da je vanredno stanje, uvedeno tokom epidemije kovida 19, u osnovi prekršilo osnovne odredbe Zakona o radu, jer prema tom propisu, rad od kuće je retkost i ugovara se između poslodavca i radnika.

- Poslodavac je tom prilikom obavezan da utvrdi tačnu dužinu radnog vremena, dnevni, nedeljni i godišnji odmor, obezbedi sredstva za rad, snosi deo troškova i pravično plati taj rad. U vanrednom stanju većina prava zaposlenog su poništena, a poslodavac je diktirao uslove rada. U našem slučaju on je obavezan da bude dostupan u svako doba, čime je radno vreme postalo nedefinisano, odnosno gotovo celodnevno.

Sličnog je mišljenja i Ranka Savić, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata. Prema njenom mišljenju, da bi se radilo od kuće to mora najpre precizno propisima da se reguliše.

- Sindikati su već tražili od Ministarstva rada da se pozabavi ovim pitanjem - kaže ona. - Problemi nastali u praksi tokom vanrednog stanja upućuju nas na takav zaključak. Sadašnji Zakon o radu poznaje rad van prostorija poslodavca, ali ne i rad od kuće.

Foto Depositphotos

Dešavalo se, tvrdi ona, da radnicima gazda nije nadoknadio troškove papira ili tonera za štampač, da se uveče dosetio da bi trebalo odraditi neki posao, kod mnogih nisu plaćeni računi za telefon... Sve su to na prvi pogled sitnice, ali su vrlo važne kako se ne bi narušavala prava radnika.

- Prvo što je neophodno utvrditi izmenama i dopunama Zakona o radu je radno vreme, kako se ne bi dešavalo da radni dan traje unedogled - ističe Savićeva. - Za zaposlenog, posao može da bude relaksiran, ali samo ako se najpre regulišu ovi nedostaci.

POSLEDICE PO PRODUKTIVNOST

ISTRAŽIVANjE Univerziteta Stanford pokazalo je da su zaposleni koji rade od kuće čak 13 odsto produktivniji od onih koji rade u kancelariji. Rad od kuće smanjuje i troškove zakupa poslovnog prostora, kao i druge troškove poput opreme, struje, kancelarijskog materijala...

Iz ugla zaposlenog, mnogima je atraktivnije da rade od kuće, jer time smanjuju broj časova provedenih u prevozu i spremanju za odlazak na posao, a takav angažman im omogućava i relativno fleksibilno radno vreme i drugačiji tempo dnevnih radnih obaveza, što je važno za one koji imaju i dodatne porodične obaveze.

Dr Novaković te prednosti vidi, međutim, kao višestruke posledice po zaposlenog i njegovu produktivnost rada.

Zaposleni kada ne dolazi u firmu nema ni komunikaciju sa kolegama, ne samo profesionalnu, nego i privatnu. Epidemija je, po mišljenju dr Novaković, brzo, silovito i dugoročno poništila i mnogobrojna prava radnika, ali i ljudska prava uopšte - slobodu kretanja, pravo na lečenje, obrazovanje, rad i život dostojan čoveka.

- Ako zaposleni ima loše stambene uslove, a većina ih je takvih, decu malog i školskog uzrasta, pa i članove porodice o kojima se vodi posebna briga zbog bolesti, starosti i slično, onda je rad od kuće dodatni teret - smatra dr Novaković. - Njegova produktivnost je dovedena u pitanje, a dobici su samo na strani poslodavca. On štedi na sredstvima za prevoz, ulaganjima u čišćenje poslovnog prostora, sredstvima rada (od mobilnog telefona, računara, do plaćanja interneta). Stoga je sasvim opravdana inicijativa i zahtev radnika da im poslodavac plaća deo novonastalih troškova. U Švajcarskoj je to kao plaćanje simboličnog iznosa za stanarinu. U ostalim zemljama nema sličnih rešenja na delu.

Koliko se neke države ozbiljno bave radom od kuće pokazuje primer Nemačke, koja priprema zakon kojim će regulisati ovo pitanje. U Srbiji zasad niko ne razmišlja da nešto dodatno reguliše - ako bi ponovo došlo do uvođenja vanrednog stanja, verovatno će se primeniti ista, nedorečena i nepotpuna rešenja, koja smo imali u martu i aprilu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna