U NAŠOJ KASI MANJI MINUS: Poslanici danas počinju raspravu o drugom ovogodišnjem rebalansu budžeta, koji predviđa veće prihode

S. B.

26. 10. 2021. u 09:33

NOVI plan državne potrošnje danas je pred poslanicima. Drugi ovogodišnji rebalans budžeta predviđa da će se u kasu sliti 1.488,5 milijardi dinara. To je skoro deset odsto više nego što se verovalo u rebalansu u aprilu mesecu. Nadležni veći priliv očekuju pre svega od poreskih prihoda - dodatnih 111 milijardi dinara. Troškovi će novim planom iznositi 1.792,95 milijardi dinara, što je 1,4 odsto više nego u aprilu. Godinu bi trebalo da završimo sa "minusom" od 4,9 odsto BDP.

У НАШОЈ КАСИ МАЊИ МИНУС: Посланици данас почињу расправу о другом овогодишњем ребалансу буџета, који предвиђа веће приходе

Foto: Tanjug/Nikola Anđić

Nadležni rebalans predlažu predviđajući rast privrede od sedam, umesto šest odsto. Povoljnije je stanje na tržištu rada, uplaćeni su neplanirani prihodi, potrošnja je porasla.

Oko 34,7 milijardi dinara se sada manje planira za organizacije obaveznog osiguranja, jer će ta sredstva stići od uplaćenih doprinosa. Za 24,37 milijardi dinara uvećavaju se ostali tekući rashodi. Tu se kriju intervencijska sredstva - prevencija i ublažavanje posledica korone. Za 26,8 milijardi dinara će biti veća stavka - izdaci za nefinansijsku imovinu. Više sredstava je planirano za infrastrukturne projekte poput izgradnje dela auto-puta Pojate - Preljina, deonica Novi Beograd - Surčin, petlje Požarevac - Golubac...

- Rebalans budžeta je pozitivan i razvojni, država je potpuno likvidna - istakao je ministar finansija Siniša Mali pred skupštinskim odborom za finansije. - Ovo je veliki trenutak za sve građane i sve nas s obzirom na to da u doba najveće ekonomske krize pravimo bolji rezultat nego što smo očekivali u iznosu od 183 milijarde dinara. Srpska ekonomija se oporavila brže od očekivanog. Novac koji je država uštedela dodatno će usmeriti na kapitalne investicije, razvoj ekonomije i podizanje standarda građana. Nivo javnog duga držimo ispod 60 odsto, odnosno iznosiće do 58,2 odsto. Rebalansom nastavljamo istu politiku ulaganja u škole, vrtiće, zelenu agendu, i to je osnova rebalansa. Privredni rast do kraja godine biće veći od sedam odsto. Prosečna zarada do kraja godine će biti 618 evra.

Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković je, govoreći na Odboru za finansije, istakla da je u odnosu na rebalans iz aprila ove godine povećana projekcija rasta sa šest odsto na sadašnjih sedam odsto.

- Deficit republičkog budžeta je za čak dva odsto bruto domaćeg proizvoda niži u odnosu na prvi rebalans iz aprila 2021. - naglasila je guvernerka Tabaković. - Opredeljenje Vlade Srbije da nastavi da povećava kapitalne rashode, koji će na nivou opšte države biti oko 7,8 odsto bruto domaćeg proizvoda, smatramo važnim elementom rasta ukupnih fiksnih investicija, čije će učešće u narednim godinama biti veće od 25 odsto bruto domaćeg proizvoda. Ponuda ne može da odgovori na rast tražnje, što se odrazilo i na rast svetskih cena nafte i hrane, ali i svetskih cena metala i cena građevinskog materijala. Zbog toga je i projektovana inflacija u rebalansu za oko jedan procentni poen viša u odnosu na aprilsku.

DOGOVORILI DEFICIT

SA MMF smo dogovorili deficit od tri odsto za narednu godinu. Deficit od tri odsto će nam omogućiti da nam udeo javnog duga u BDP-u bude sledeće godine 55,5 odsto - rekao je Siniša Mali odgovarajući na komentare Fiskalnog saveta. - Da smo rekli da idemo sa dva odsto deficita, vi biste rekli da može i jedan odsto. Četiri godine zaredom pre krize imali smo suficit. Onda su nas kritikovali i govorili da je to loše. A sada kada imamo deficit, i to opravdano, onda je problem što ga imamo.

Na komentare da pomoć treba dati građanima, ali ne svima, Mali je pozvao Fiskalni savet da kaže kome to ne treba dati pomoć, navodeći da je ekonomska politika Vlade usmerena ka svakom građaninu.

FISKALIZACIJA

MINISTAR finansija Siniša Mali je podsetio da je u ponedeljak počela isplata subvencija za prelazak na novi model fiskalizacije.

- Država je obećala da će snositi sve troškove, a to podrazumeva 100 evra po prodajnom mestu i 100 evra po fiskalnom uređaju - rekao je Mali. - Prijavljivanje traje do kraja januara, preko portala Poreske uprave. Podršku od 30 evra građani će dobiti od 1. do 3. novembra ove godine.

NERAZJAŠNjENO 1,3 MILIJARDE EVRA

FISKALNI savet ocenjuje da predloženi rebalans ide ka stabilizaciji javnih finansija. Upozoravaju da je ukupan iznos nedovoljno razjašnjenih rashoda čak 1,3 milijarde evra.

- Fiskalni deficit od 4,9 odsto BDP je i dalje veoma visok - napominje Fiskalni savet. - U okviru njega skoro 3,5 odsto BDP čine vanredne mere povezane sa zdravstvenom krizom. Budući da ovi troškovi po svojoj prirodi ne predstavljaju trajni budžetski trošak, to znači da se u 2022. prenosi relativno nizak fiskalni deficit, ispod 1,5 odsto BDP.

ZAPRATITE NPORTAL NA FEJSBUKU

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna