ZBOG KOVIDA MORAJU NA DIJALIZU: Nefrolog VMA dr Brankica Terzić o uticaju virusa korona na funkciju bubrega

I. Kovačić

20. 03. 2021. u 16:34

U epidemiji infekcije izazvane virusom korona dokazano je da dolazi i do oštećenja bubrega. Ono je direktna posledica dejstva virusa, a osim toga, do poremećaja u funkciji ovih organa dolazi i zbog gubitka tečnosti, koji se javlja kod pacijenata u intenzivnoj nezi, kao i zbog primene različitih antibiotika i drugih lekova koji mogu da imaju toksično dejstvo na bubrege.

ЗБОГ КОВИДА МОРАЈУ НА ДИЈАЛИЗУ: Нефролог ВМА др Бранкица Терзић о утицају вируса корона на функцију бубрега

Dr Brankica Terzić / Foto privatna arhiva

U toku lečenja kovida, može da dođe i do razvoja bakterijske superinfekcije i sepse koja povećava rizik od razvoja problema sa radom ovih vitalnih organa.

U intervjuu za "Novosti" dr Brankica Terzić, nefrolog Vojnomedicinske akademije, kaže da je dosadašnjim istraživanjima dokazano da su osobe starijeg životnog doba, sa prisutnim komorbiditetima kao što su hipertenzija, dijabetes melitus, gojaznost, srčana insuficijencija i hronična opstruktivna bolest pluća, podložnije razvoju akutnog bubrežnog oštećenja usled kovida:

- Da li će akutno oštećenje bubrega koje se javlja kod obolelih od kovida da bude prolazno ili trajno, zavisi od stepena oštećenja i gubitka funkcionalnih delova bubrega, kao i od prethodnih oboljenja bubrega koje je pacijent eventualno imao pre infekcije virusom korona.

* Da li je neophodno da u lečenje pacijenata obolelih od kovida bude uključen i nefrolog?

- Preporučuje se praćenje od strane nefrologa tokom minimum tri meseca nakon otpusta, a po potrebi, ukoliko ne dođe do potpunog oporavka bubrežne funkcije, kontrole nefrologa moraju da budu redovne.

* Dešava se da i kod zdravih ljudi kovid napadne bubrege?

- Šta je to što će odrediti težinu kliničke slike i sve komplikacije koje mogu da nastanu tokom lečenja, pa i bubrežna slabost, sa sigurnošću se još ne može reći. Zna se da će do razvoja bubrežnog oštećenja doći kod starijih pacijenata i onih sa navedenim komorbiditetima.

* Registruje li se takav uticaj na bubrege i drugih virusa, recimo influence?

- Svako infektivno oboljenje potencijalno može da dovede do narušavanja funkcije bubrega, u manjem ili većem obimu, što zavisi od predispozicije, drugih hroničnih oboljenja, kliničke slike i prezentacije samog oboljenja. Osim toga, postinfektivno oboljenje bubrega tj. postinfektivni glomerulonefritisi mogu biti praćeni pogoršanjem bubrežne funkcije koja može da bude prolazna ili trajna. U nekim slučajevima, lečenje same infekcije uz prisustvo komorbiditeta, takođe može dovesti do oštećenja bubrega.

KLjUČNI ŠEĆER I PRITISAK

* Šta je važno za očuvanje zdravlja bubrega u vreme pandemije?

- U svakom slučaju, za očuvanje bubrežne funkcije od izuzetne važnosti je dobra regulacija povišenog arterijskog pritiska i šećera u krvi, redovna terapija drugih hroničnih bubrežnih bolesti i u novonastaloj situaciji sporvođenje svih protivepidemijskih mera. Takođe, važno je i pravovremeno javljanje u kovid bolnicu i započinjanje lečenja na vreme. Sve navedeno, uključujući i imunizaciju stanovništva, naročito osoba sa hroničnim oboljenjima, predstavlja preduslov za premošćavanje ovog perioda pandemije sa što manje posledica.

* Čuju se upozorenja da će pandemija kovida da poveća broj pacijenata na dijalizi širom sveta, je l' to istina?

- Nije retkost da tokom lečenja kovida dođe do tolikog oštećenja bubrega da to zahteva započinjanje nekog od modaliteta dijaliznog lečenja koje može da bude privremeno, do oporavka bubrežne fukcije. U nekim slučajevima pacijenti mogu i nakon izlečenja od kovida da ostanu doživotno na hemodijalizi. To su svakako pacijenti koji su i ranije imali smanjenu funkciju bubrega i kontrolisali su se kod nefrologa.

* Kako se zbrinjavaju dijalizirani pacijenti ako se inficiraju virusom korona?

- Moram da priznam, a mislim da je to zapazila većina nefrologa, da pacijenti na bilo kom vidu dijalize u ovoj pandemiji nisu mnogo pominjani kao ugroženiji od ostalih u populaciji. Uglavnom se govorilo o hipertoničarima, dijabetičarima, gojaznim ljudima i starijoj populaciji, mada i pacijenti na dijalizi takođe predstavljaju populaciju koja je ugroženija u ovoj pandemiji. Na sreću pacijenata koji su na hemodijalizi, oni su u kontaktu sa zdravstvenim radnicima, pa su pri dolasku na hemodijalizu, pri pojavi bilo kog od simptoma proveravani laboratorijskim analizama i upućivani u nadležnu kovid-ambulantu. Kako su ovim pacijentima neophodne hemodijalize svaki drugi dan, oni se uglavnom hospitalizuju u kovid-bolnice uz pozitivan PCR test, čak i ukoliko su asimptomatski. Na taj način su pod stalnim nadzorom nefrologa.

* Koliko je kovid-infekcija i po izlečenju uticala na produžavanje lečenja bubrežne slabosti?

- Kao bolnica van kovid-sistema, Vojnomedicinska akademija je zbrinjavala pacijente kod kojih je završeno lečenje ove infekcije, ali zbog još prisutne bubrežne slabosti i neretko potrebe za dijaliznim lečenjem nisu mogli da budu otpušteni na dalje kućno lečenje. Dužina lečenja ovih pacijenata je varirala, a ukoliko su u infekciju virusom korona ušli sa očuvanom bubrežnom funkcijom i normalnim parametrima u biohemizmu krvi, uglavnom su na kraju lečenja u potpunosti oporavljali bubrežnu funkciju. Bilo je i onih pacijenata kod kojih je taj oporavak znatno duže trajao i nisu u potpunosti normalizovali parametre bubrežne funkcije. To su uglavnom bili pacijenti sa pridruženim komorbiditetima i pacijenati koji su od kovida oboleli sa određenim stepenom bubrežne slabosti, a sam kovid je ubrzao razvoj terminalne bubrežne bolesti i započinjanje dijaliznog lečenja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ŠOKANTNE PROMENE: Zaboravite tenis kakav ste znali, biće dibidus drugačiji! Evo kako će se ubuduće odvijati