DA LI SE BRITANSKI SOJ BRŽE LEPI ZA PLUĆA? Virusolog Tanja Jovanović daje odgovor

Novosti online

09. 03. 2021. u 12:20

TRENUTNA ispitivanja pokazuju da britanski soj virusa, prepoznat kod nekoliko pacijenata u našoj zemlji, nema značajnog uticaja na dužinu hospitalizacije inficiranih osoba, na osnovu broja dana provedenih u bolnici, kao ni na težinu kliničke slike.

ДА ЛИ СЕ БРИТАНСКИ СОЈ БРЖЕ ЛЕПИ ЗА ПЛУЋА? Вирусолог Тања Јовановић даје одговор

Foto: Printskrin

Ovo je potvrdila virusolog dr Tanja Jovanović, član Kriznog štaba, koja naglašava da iako je ovaj britanski soj virusa još nedovoljno ispitan, u praksi nije primećeno da se virus ponašao drugačije u organizmu, niti je ostavio drstične posledice na pluća, osim što je primećeno njegovo brže prenošenje, a ona objašnjava i zašto.

- Britanska varijanta virusa ima 23 mutacije, od kojih se osam nalaze u strukturi koja omogućava virusu specifično vezivanje za ćelije pluća. Jedna od tih mutacija promenila je konformaciju površinskog proteina i omogućila lakši ulazak u ćeliju. A zatim, lakši ulazak u ćeliju omogućio je brže razmnožavanje virusa, što za posledicu ima veću količinu virusnih čestica u respiratornim sekretima preko kojih se virus izlučuje u spoljašnju sredinu. To je razlog bržeg prenošenja virusa. Trenutna ispitivanja pokazuju da britanski soj virusa, prepoznat kod nekoliko pacijenata u našoj zemlji, nema značajnog uticaja na dužinu hospitalizacije inficiranih osoba, na osnovu broja dana provedenih u bolnici, kao ni na težinu kliničke slike - kaže dr Jovanović.

Doktorka Jovanović još kaže da su testovi koji su se do sada koristili u otkrivanju virusa u organizmu apsolutno dovoljni i za otkrivanje ovog soja, kao i imunizaciju koja je trenutno dostupna u Srbiji.

- Ono što je u ovom trenutku vrlo važno, promene koje su prisutne u ovoj varijanti virusa nisu uticale na smanjenje efikasnosti vakcina koje su registrovane u Republici Srbije. Takođe, dijagnostički testovi koji se koriste za dokazivanje novog koronavirusa u bolesničkim uzorku (brisu nosa i ždrela) nisu izgubili osetljivost i specifičnost - rekla je virusolog Tanja Jovanović.

Naši infektolozi i stručni tim pomno prate kretanje novog soja virusa, te apeluju da ne treba paničiti već poštovati mere i obaviti vakcinaciju.

Britanski soj za sada samo pojedinačni slučajevi

Od mnogobrojnih novih sojeva koji su se pojavili nedavno u svetu, kod nas je trenutno prisutan samo britanski soj, i to je potvrdila virusolog i član Kriznog štaba za subijanje infekcije kovid-19, prof.dr Tanja Jovanović koja objašnjava kako se prati kretanje virusa.

- Ukoliko se nađu značajne mutacije, rezultat se prijavljuje i dalje se preko kovid baze traže sve relevantne informacije o pacijentu i njegovim kontaktima. Prvi dokazani slučaj je došao u Srbiju direktno preko Velike Britanije. Prema tome, dosadašnji rezultati sekvenciranja su pokazala da je u Srbiji prisutna britanska varijanta, ali da ona apsolutno nije dominantna varijanta u našoj zemlji. Još uvek se radi samo o pojedinačnim slučajevima - kaže profesorka Jovanović.

Kako dalje objašnjava profesorka, načnici i u našoj zemlji prate mutacije virusa i procenjuju njihov značaj. Pored aktuelnog britanskog soja, traži se i prisustvo drugih pretećih varijanti kao što je južnoafrička i brazilska varijanta, ali one do sada nisu registrovane u našoj zemlji.

- Da bi sprečili brze promene virusa vrlo je važno da procesom masovne imunizacije i poštovanjem epidemioloških mera smanjimo cirkulaciju virusa u populaciji i konačno uspostavimo kontrolu nad ovom pandemijom. Zato još jednom opomena za građanstvo, da su poštovanje epidemioloških mera i imunizacija preduslov za kraj pandemije. A mislim da nam je svima važno da se vratimo životu pre pandemije - kaže profesorka Jovanović.

Šta znamo o britanskom soju

Za britanski soj, koji je krajem decembra meseca otkriven u Velikoj Britaniji, i koji sada predstavlja dominantnu varijantu virusa u ovoj zemlji, karakteristične su 23 mutacije, koje su dovele do promene sedam aminokiselina u proteinskoj strukturi virusa, objašnjava profesorka Jovanović.

- Od sedam izmenjenih aminokiselina, tri izmene su u najpovršnijem proteinu, u strukturi koja obezbeđuje virusu bolje vezivanje za ćelijski receptor. Vezivanje virusa za receptor inače predstavlja prvi korak u infekciji. Druga mutacija omogućava virusu da delimično izbegne efekat imunskog odogovora. Treća mutacija je jedna delecija koja je dovela do uklanjanja dve aminokisleline na karakterističnom mestu enzimske aktivacije koja je odgovorna za efikasniji ulazak virusa u ćeliju. Sve ove mutacije zajedno su dovele do lakšeg prenošenja, do bolje transmisije virusa. Još uvek nije zvanično dokazano da su ove mutacije odgovorne za težu kliničku sliku oboljenja, niti da utičnu na efikasnost vakcina - objašnjava profesorka Jovanović.

(Blic Žena)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije