DR DEJAN RAŠIĆ: Svaka otvorena povreda oka mora hitno da se operiše

Ивана Ковачић
Ivana Kovačić

08. 08. 2020. u 05:00

KLINIKA za očne bolesti Kliničkog centra Srbije u vreme epidemije virusa korona zbrinjava samo hitna oftalmološka stanja, odnosno traume oka koje moraju da se leče bez odlaganja.

ДР ДЕЈАН РАШИЋ: Свака отворена повреда ока мора хитно да се оперише

Privatna arhiva

U ovu ustanovu pristižu pacijenti iz cele Srbije. Od početka epidemije u operacionim salama ove Klinike zbrinuta su 44 urgentna pacijenta.


U intervjuu za "Novosti" docent dr Dejan Rašić, specijalista oftalmologije, oftalmohirurg i specijalista patologije, koji je u vanrednim uslovima rada izveo 10 operacija, kaže da hitna oftalmološka stanja koja zahtevaju hospitalizaciju nisu malobrojna:


- Postoji osnovna podela na stanja koja ne zahtevaju hitnu hiruršku intervenciju, ali je potrebna hospitalizacija i, ona kod kojih operacija mora brzo da se uradi.


Koja patologija zahteva hitan prijem u bolnicu?


- To su zapaljenja rožnjače - keratitisi i ulkusi, različitog porekla - bakterijski, virusni, gljivični, parazitarni, i najčešće u odmakloj fazi bolesti, zapaljenja sudovne opne oka različitog porekla i teže kliničke slike, okluzije glavnih krvnih sudova mrežnjače... Takođe i akutni glaukom, patologija vidnog živca (zapaljenje, edem, ishemija), celulitis orbite, orbitalni inflamatorni sindrom, izraženi akutni dakriocistitis, nekrotizujući fasciitis. Neurooftalmolška stanja uglavnom zahtevaju neurološko ispitivanje i lečenje.


A povrede oka, tumori?


- Stanja traume oka koja zahtevaju hitnu hospitalizaciju i primenu samo konzervativnog lečenja su pre svega hemijske povrede oka kiselinama i bazama, kao i kontuzione povrede očne jabučice. Kod ovog tipa povreda, u velikom broju slučajeva, lečenje traje mesecima, ali ne i sama hospitalizacija, iako ima izuzetaka, dok se komplikacije ponekad leče godinama. Bolesti koje zahtevaju hospitalizaciju radi dobijanja konzilijarnog mišljenja odnosno odluke o daljem lečenju su intraokularni tumori, pre svega melanom.


Šta mora hitno da se operiše?


- Hitno operativno lečenje zahtevaju povrede oka i pripojaka oka gde spadaju penetrantne povrede oka sa stranim telom ili bez njega, rupture očne jabučice, lacerokontuzne rane kapaka, povrede odvodnog suznog aparata, zatim, endoftalmitis, ablacija mrežnjače, perforacija rožnjače sa prolapsom uvealnog tkiva ili bez njega, subperiostni apsces orbite, određene povrede očne šupljine.


Ukoliko pacijent ima višegodišnji problem sa zdravljem oka, a baš u ovo vreme je odlučio da dođe kod oftalmologa, šta u tom slučaju?


- To su posebne situacije sa kojima pacijenti dođu u ovo "nezgodno" vreme, i to prvi put, tražeći pomoć. To uglavnom važi za zapuštene slučajeve tumora oka i adneksa koji traju godinama, glaukoma, kako primarnih tako i sekundarnih, u odmaklim stadijumima, dijabetesne retinopatije, bilateralne katarakte, gde je pacijent funkcionalno slep, Grejvsove orbitopatije... Odluku i procenu o njihovom lečenju donose lekari koji se posebno bave ovim patologijama.


Koje hitno oftalmološko stanje je najteže za zbrinjavanje?


- Svakako su najteži za lečenje pacijenti koji dolaze u odmaklom stadijumu bolesti. Takođe, i povrede koje uključuju udruženu traumu i prednjeg i zadnjeg segmenta oka. Ako je tome pridružena i povreda kapaka, suznog aparata, očne šupljine, onda je takvo stanje zaista hirurški izazov i za najiskusnije i najveštije oftalmohirurge.

Težina povrede je uglavnom proporcionalna težini zbrinjavanja, ali i lošijem konačnom ishodu lečenja - teže, razornije povrede imaju u visokom procentu lošiji konačan ishod lečenja. Praćene su mnogobrojnim operativnim i postoperativnim komplikacijama. Često zahtevaju dodatne hirurške intervencije, čime se povećava mogućnost za nastanak dodatnih problema. Naravno, nikako ne treba zaboraviti još neke činjenice koje utiču na ishod terapije. To je na prvom mestu koji hirurg će uraditi primarnu obradu rane i ko će pratiti pacijenta, a praćenje može da potraje mesecima i godinama.


Šta je bitno u primarnoj obradi povrede oka?


- Od velikog značaja je to da vreme proteklo od povređivanja do primarne obrade rane ne bi trebalo da bude duže od 24 sata. Postoperativna terapija se propisuje indivudualno i u zavisnosti od stanja na oku i gotovo svakodnevno se prilagođava trenutnoj kliničkoj slici. Hospitalizacija bi trebalo da bude optimalna, nikako prekratka.


U kom procentu je moguće pacijentu sačuvati vid kod trauma oka?


- Mnogo je faktora koji na to utiču. Na prvom mestu zavisi od stepena težine ili razornosti povrede, od njene lokalizacije, ali i od oftalmohirurga koji će da uradi primarnu obradu rane. Naravno, nije moguće govoriti o tačnim procentima, ali napravljena je klasifikacija težine povreda i očekivani ishod istih, tako da se pacijentima može okvirno reći šta se može očekivati u krajnjem ishodu lečenja. Takođe, trebalo bi razumeti da je svaki slučaj "priča za sebe". Gotovo da nema identične povrede.


U zahtevnoj hirurgiji traume oka šta je najbitnije?


- Moje duboko uverenje proisteklo je iz dvadesettrogodišnjeg oftalmološkog iskustva i više od 20.000 do sada urađenih operacija iz različitih oblasti oftalmohirurgije, kao i iskustva velikog broja hirurški obrađenih povreda oka u proteklih 15 godina. A to je - da traumom oka ne može svako da se bavi već samo oni najiskusniji oftalmohirurzi, sa širokom lepezom oftalmohirurškog znanja i veština, kao i sa dugogodišnjim iskustvom i, kao uslov svih uslova, željom i posvećenošću ovoj oblasti oftalmohirurgije.

To, naravno, nije čest ili ponekada nije uopšte slučaj u svakodnevnoj kliničkoj praksi, gde povrede oka zbrinjava najčešće dežurni lekar koji uopšte ne mora da ima dovoljno hirurškog iskustva za obradu rana očne jabučice i pripojnog aparata oka. Time se znatno smanjuju šanse za bilo kakav uspeh ili povoljan ishod.


Dečje oko drugačije reaguje


Koliko je specifično zbrinjavanje hitnih oftalmoloških stanja kod dece?


- Dečja trauma oka predstavlja poseban izazov i zahteva veliko znanje, posvećenost i, svakako, visoku hiruršku veštinu. Dečje oko reaguje drugačije od oka odraslog i zahteva česte kontrole i podešavanja terapije, najčešće svakodnevno. Pored toga, trebalo bi imati u vidu i to da se, na primer, trauma oka dece do pete ili šeste godine života, dešava u nepovoljnom trenutku, pošto je to još period razvoja vidne oštrine.

Sama povreda oka, u zavisnosti od svoje lokalizacije i stepena težine, može značajno da ugrozi ovaj proces i da dovede do izražene slabovidosti.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (2)

BORIŠA SIMANIĆ ŠOKIRAO SVE! Evo šta je izjavio reprezentativac koji je izgubio bubreg igrajući za Srbiju (VIDEO)