POSLE PET GODINA REUMA TERA U PENZIJU: Oko 70.000 odraslih u Srbiji boluje od hroničnog artritisa, a među obolelima mnogi su u trećem dobu

V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ

16. 10. 2021. u 11:25

OKO 70.000 odraslih u Srbiji boluje od hroničnog artritisa, od čega gotovo 35.000 od reumatoidnog. Zna se da je od ove bolesti, koja ne samo da rapidno narušava kvalitet života, već ga i skraćuje, obolelo i oko 2.000 dece, ali se tačan broj potvrđenih dijagnoza u trećem dobu ne zna.

ПОСЛЕ ПЕТ ГОДИНА РЕУМА ТЕРА У ПЕНЗИЈУ: Око 70.000 одраслих у Србији болује од хроничног артритиса, а међу оболелима многи су у трећем добу

Foto Shutterstock

Prema rečima dr Mirjane Lapčević, predsednika Udruženja obolelih od artritisa, na biološkim terapijama, od 50 pacijenata, njih 10 starije je od 60 godina:

- Dešava se da ljudi obole već sa 30, a da se jave sa 60 ili 65. Kod nas su dobri tercijarni centri zdravstvene zaštite, ali je veliki problem sa sekundarnom zaštitom zbog manjka reumatologa, pa neki ne dobiju na vreme pravu dijagnozu.

Ona je i sama obolela od reumatoidnog artritisa (RA) sa 42 godine, ali je, zahvaljujući ranoj dijagnozi i pravilnom lečenju, u punu penziju otišla sa 65. Kako kaže, postoji oko 170 različitih reumatskih bolesti, koje se dele u tri grupe. U prvoj su degenerativne i one se javljaju u svakoj životnoj dobi, ali češće posle 65. godine. Karakteriše ih hronični bol u vratu ili krstima, osteoartroza kolena, osteoartroza kuka. Nastaju u procesu starenja oštećenjem hrskavice i stvaranjem nove kosti - osteofiti.

U drugoj grupi su zapaljenski ili hronični artritisi, u koje spadaju RA, spondiloartritisi (Behterev, psorijazni artritis), metaboličke bolesti (giht, osteoporoza). U trećoj su vanzglobne bolesti (mišići, pripoji mišića, burze), koje nastaju najčešće pri ponavljanim napornim pokretima, poznatiji kao teniski lakat ili bolno rame.

- Hronični reuzmatizam je najrasprostranjenija hronična bolest, od koje boluje svaka četvrta osoba u svetu - kaže dr Lapčević. - Ukoliko se pravilno leči i lečenje počne na vreme, osoba može normalno da funkcioniše. U suprotnom, život se skraćuje i do 20 godina. Nekima se javi dosta kasno, pa čak i u sedamdesetoj.

RA u starijem životnom dobu se nekada, zbog prisustva drugih bolesti, teže dijagnostikuje. Napada češće velike zglobove, kao što su ramena, i ako se pravovremeno ne leči, može dovesti do trajnog invaliditeta. U poznijim godinama dodatne teškoće stvaraju i neke druge bolesti, kao što su visok krvni pritisak ili dijabetes. Periodi remisije ili mirovanja bolesti ređi su kod starijih osoba sa RA, a bol i jutarnja ukočenost, stalni su pratioci, ali se mogu ipak uspešno kontrolisati uz pravu terapiju.

U pitanju je autoimuna bolest koja nastaje kada imunološki sistem tela greškom napada najvažnije zglobove. Na našem podneblju bolest se često javlja između 45. i 65. godine, a u nekim slučajevima i pre 16. Pravi uzroci nisu do kraja poznati. Telo meku podlogu oko zglobova tumači kao pretnju, sličnu virusu ili bakteriji, i napada je. Sve to uzrokuje nakupljanje tečnosti, pa se javlja otok oko zgloba ruku, prstiju, ramena, što stvara bol, krutost i zapaljenje zglobova.

Prema rečima dr Predraga Ostojića, predsednika Udruženja reumatologa Srbije, RA je najdestruktivniji u prve dve godine, a posle pet godina više od pola obolelih odlazi u penziju zbog invaliditeta. Ipak, ako se dijagnoza uspostavi u prva tri meseca, u osamdeset odsto slučajeva postiže se terapijski cilj.

- Bolest prati hroničan bol i zamor, pospanost i preko dana, često noćna nesanica i sindrom "nemirnih nogu". Dve trećine pacijenata ima simptome anksioznosti ili depresije, a 20 odsto ima dijagnostikovanu depresiju.

Donedavno, lečenje RA bilo je usredsređeno na ublažavanje simptoma bolesti - bola i otoka. Ali, da bi se zaista sprečila pojava ili napredovanje invalidnosti i oštećenja zglobova, treba postići stanja poznata pod nazivom "remisija" ili "slaba aktivnost bolesti".

Foto Shutterstock

Osim lekovima, u starijem životnom dobu moguće je na bolest uticati fizičkom aktivnošću. Savetuju se umerene vežbe i istezanje. Budući da fizička aktivnost može da proizvede dodatne bolove, stručnjaci savetuju da se pacijenti konsultuju sa fizioterapeutom i izaberu prilagođene vežbe. Kretanje zglobova i obnova mišića pomažu da se zglobovi ne ukoče i oslabe. Pomažu i fizioterapija, ergoterapija, kao i vožnja bicikla i plivanje.

ISHRANOM PROTIV BOLOVA

ZA ublažavanje bolova preporučuje se izbegavanje cigareta, stresa, crvenog mesa, crveno prebojenog voća i povrća i slatkog, jer pojačava bolove. Poželjna je ishrana u kojoj dominiraju ribe severnih mora, sardine, maslinovo ulje, zeleno povrće i voće, šumsko i orašasto voće, pečurke, plavi patlidžan, cimet, kurkuma, zeleni čaj. Poželjno je zaspati do 22 sata, da bi melatonin mogao da "resetuje" imuni sistem.

ZAPRATITE NPORTAL NA FEJSBUKU

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri