SRBIJA MEĐU TOP 15 U SVETU PO ULAGANJU U NAUČNI RAD: Promene u finansiranju istraživačkog procesa dovele našu zemlju u sam planetarni vrh

V.N.

08. 08. 2021. u 12:03

SRBIJA je među prvih 15 zemalja u svetu po ulaganjima u nauku, objavio je Unesko u izveštaju za ovu godinu. U kategoriji uvećanje udela BDP-a u istraživanju i razvoju u nauci, naša zemlja je plasirana među "top 15" na planeti.

СРБИЈА МЕЂУ ТОП 15 У СВЕТУ ПО УЛАГАЊУ  У НАУЧНИ РАД: Промене у финансирању истраживачког процеса довеле нашу земљу у сам планетарни врх

Foto Tanjug

Takođe, kod nas je gotovo ravnopravni udeo muškaraca i žena u nauci, dok je prosek zemalja EU tek 33 odsto.

Posebno je pohvaljeno osnivanje Fonda za nauku, otvaranje naučno-tehnoloških parkova i instituta, a odličnoj oceni je doprineo i rast IT sektora. Od sledeće godine, Vlada Srbije najavljuje nove podsticaje za naučnu delatnost.

Prema rečima prof. dr Marijane Dukić Mijatović, državne sekretarke u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, ovo veliko priznanje koje je i motiv za Srbiju, rezultat je korenitih promena i uređenja sistema da bude izvestan, kako u pogledu egzistencije naših naučnika, tako i finansiranja njihovog naučno-istraživačkog rada.

Ranije su naučnici i istraživači plate dobijali iz svojih projekata, koji su finansirani iz veoma skromnih budžeta. Ona naglašava da, u takvoj situaciji, nije bilo nikakvo čudo što smo imali "odliv mozgova".

- Zakonom o nauci i istraživanjima uveli smo institucionalno finansiranje, koje podrazumeva da naučnici primaju stalne plate, a istraživanja se finansiraju posebno, preko Fonda za inovacionu delatnost i Fonda za nauku - objašnjava profesorka Dukić Mijatović. - Nastojimo da podržimo kvalitetne projekte koji će doprineti razvoju nauke, ali i njenoj praktičnoj primeni u svakodnevnom životu, a finansiraju se iz budžetskih sredstva fondova EU.

U izveštaju se posebno ističe da su, većim ulaganjima Vlade u nauku i naučnu infrastrukturu, stvoreni preduslovi za osnivanje novih naučnih ustanova, poput Instituta za informacione tehnologije u Kragujevcu, koji je otvoren u junu 2019. godine.

- Nedavno je započeta i izgradnja zgrade Instituta "BioSens" u Novom Sadu, u koji ulažemo 28 miliona evra, od čega je 14 miliona evra bespovratnih sredstava EU iz programa "Horizont 2020" i 14 miliona evra je nacionalno sufinansiranje - navodi Dukić Mijatovićeva.

- Uz otvaranje oko 150 novih radnih mesta u nauci, zadržaćemo najbolje mlade stručnjake u zemlji i privući najbolje istraživače iz inostranstva. Takođe, pri Institutu za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo, u saradnji sa Institutom za genomiku iz Pekinga, uspostavljen je Centar za sekvenciranje genoma i bioinformatiku u koji je uloženo 300 miliona dinara.

Dobrom plasmanu doprineo je rast ulaganja u inovacije i IT sektor. Vlada je od 2018. godine do sada uvela značajno niže oporezivanje od samo tri odsto za prihode nastale od intelektualne svojine kreirane u Srbiji, dvostruko priznavanje troškova istraživanja i razvoja, kako bi se smanjio porez na dobit, kao i poreski kredit od 30 odsto za kompanije koje investiraju u inovativne nove poslovne poduhvate, takozvane startap kompanije.

Foto: Depositphotos

Vlada je najavila da će od sledeće godine uvesti i dodatne podsticaje umanjenjem od 70 odsto poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, koji rade na projektima istraživanja i razvoja.

- U istom procentu će biti umanjeni porez i doprinosi za plate mladih koji tek počinju da rade, ali su dobili minimalnu prosečnu zaradu, a biće ukinut i godišnji porez na dohodak građana mlađih od 40 godina - kaže naša sagovornica.

- Sve ove mere imaju za cilj zadržavanje mladih u Srbiji i njihovo angažovanje na projektima istraživanja i razvoja, što je veoma važno na putu transformacije srpske privrede u pravcu ekonomije znanja, inovacija i kreativnosti. Osnivanje novog Instituta za veštačku inteligenciju logičan je nastavak razvoja mreže naučnoistraživačkog i inovacionog sistema, koji će dodatno, uz sve mere Vlade Srbije, doprineti da se Srbija još bolje pozicionira u oblasti IKT.

Veštačka inteligencija je najbrže rastuća tehnologija, koja sve više utiče na privredu, sa procenama da će 2025. godine globalno godišnje tržište proizvoda iz ove oblasti biti vredno više od 500 milijarda evra:

- Kroz nove javne pozive za podršku visokoškolskim ustanovama da akredituju i ponude mladima master programe nastojimo da omogućimo da naši studenti razviju veštine za poslove budućnosti - smatra Dukić Mijatovićeva.

Državna sekretarka ističe da se, pored postojećih u Beogradu, Novom Sadu, Čačku i Nišu, u čiju izgradnju i opremanje je uloženo više od 53,7 miliona evra, planira i osnivanje naučno-tehnološkog parka u Kragujevcu, koji će činiti dobru infrastrukturnu bazu za saradnju nauke i privrede, inovacija i tehnološkog razvoja.

- Posebno podstičemo mlade istraživače, studente doktorskih akademskih studija za uključivanje u naučno-istraživački rad u akreditovanim naučnoistraživačkim organizacijama. Do sada je, po sva četiri poziva, uključeno 1.657 mladih istraživača-studenata doktorskih studija.

Prema evidenciji koju vodi Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, u Srbiji je za naučno-istraživačku delatnost akreditovano 123 fakulteta, 65 instituta, od kojih je 6 instituta od nacionalnog značaja. Naučno-tehnološki sistem čine i 8 instituta u sastavu SANU.

ULAGANjA Naučno-tehnološki park na Zvezdari, Foto N. Fifić

CITIRANOST TRI PUTA VEćA

ZA prepoznatljivost naučnog rada veoma je bitna citiranost naučnih radova. U godinama krize, krajem 20. veka došlo je do značajnog pada vidljivosti naših naučnika, U periodu pod sankcijama, i broj radova i citiranost rezultata pali su znatno ispod svetskog proseka.

Ali, na početku 21. veka došlo je do oporavka, od kada kvantitet i kvalitet naučnih rezultata stalno rastu. Zahvaljujući tome, svetski prosek u broju radova na milion stanovnika dostignut je 2005, a u citiranosti u 2011. godini. Sa daljim razvojem nauke u Srbiji, u 2019. godini broj radova i citiranost na milion stanovnika postaje trostru odnosno dvostruko veći od svetskog proseka.

Velika sredstva i brojni programi

FOND za inovacionu delatnost je, od osnivanja 2011. godine, do sada uložio 37 miliona evra u razvoj inovacija - 31,2 miliona za realizaciju 227 inovativnih projekata, 3,2 miliona za inovacione vaučere i 2,4 miliona za podršku naučnoistraživačkim organizacijama da povećaju komercijalnu spremnost svojih istraživačkih dostignuća.

Foto: D. Dozet

Programi su namenjeni malim i srednjim preduzećima - u ranoj fazi razvoja (pokrenut 2011. godine), u fazi rasta ( 2012. godine), kao i za saradnju sa naučnoistraživačkim organizacijima u vidu konzorcijuma (2016. godine). Fond pruža podršku naučnoistraživačkim organizacijama kako bi povećale sposobnost i efikasnost u komercijalizaciji pronalazaka (od 2015. godine), kao i podršku istraživačima da testiraju svoja istraživanja kako bi dokazali da su osnova za razvoj novih proizvode (od 2019. godine). Kroz dodelu inovacionih vaučera (od 2017. godine), Fond omogućava malim i srednjim preduzećima da koriste tehničke usluge naučnoistraživačkih organizacija.

FOND ZA NAUKU

IZ republičkog budžeta u 2021. godini, za Fond za nauku je izdvojeno milijardu dinara. Dodatno je, za četvorogodišnji period je iz Svetske banke obezbeđeno 26 miliona evra, a iz EU za 17 miliona evra za programske aktivnosti i naučnoistraživačke projekte.

Fond za nauku Republike Srbije finansira projekte u okviru Programa za izvrsne projekte mladih istraživača (trajanje projekata je dve godine), Programa za razvoj projekata iz oblasti veštačke inteligencije (dve godine), Programa saradnje srpske nauke sa dijasporom (godinu dana) i Specijalnog programa istraživanja kovida 19 ( dve godine). U fazi evaluacije je program IDEJE, koji će trajati do 3 godine.

IT SEKTOR U USPONU

PREMA podacima Narodne banke Srbije, u 2020. godini, obeleženom pandemijom virusa korona, izvoz IKT usluga iz Srbije iznosio je 1,37 milijardi evra što je za 4,4 odsto više nego u 2019. godini.

Broj zaposlenih u računarskom programiranju u Srbiji u prethodnih pet godina je udvostručen - u prvom kvartalu 2016. bilo je 19.122 zaposlenih, a na kraju 2020. - 38.179.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (2)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna