ISTORIJSKI DODATAK - PRVA ZAGRANIČNA CRKVA U HRIŠĆANSTVU: Pridošlice iz Rusije, u novoj zemlji, mogli su da se sviju bilo gde

Vojislava Spasojević Crnjanski

03. 06. 2021. u 10:19

POMOĆ IZBEGLICAMA pružali su biroi rada pri Državnoj komisiji i Sveruskom zemskom savezu. Ipak, bilo je i onih koji nisu spali na najteže poslove. U najboljem položaju bili su profesori, sveštenici, inženjeri, tehničari, lekari, geometri i pedagozi sa specijalnim višim obrazovanjem, koji su našli uhlebljenje u srpskoj državnoj službi.

ИСТОРИЈСКИ ДОДАТАК - ПРВА ЗАГРАНИЧНА ЦРКВА У ХРИШЋАНСТВУ: Придошлице из Русије, у новој земљи, могли су да се свију било где

Sveštenici Ruske crkve u Sremskim Karlovcima

Pojedinci su otvorili krojačke, kovačko-šloserske i stolarske radnje, trgovine, specijalizovane ruske restorane i kuhinje, zanatsko-umetničke radionice i lekarske ordinacije. Jedan broj pokušao je da organizuje poljoprivredna dobra, pa su u okolini Smedereva "beli" uzeli pod arendu vinograde. Male zalihe novca i nakita koje su poneli iz domovine brzo su se istopile, a do posla i zarade su dolazili teško i neredovno. U tome im nije pomogla činjenica ni da je dve trećine njih govorilo po dva jezika. Čak i kada su uspevali da se zaposle, Rusi su dobijali najnižu platu. Tako je plata ruskih vojnika u Pograničnoj straži Kraljevine SHS kasnila po mesec dana, a ruski profesori su imali duplo manja primanja od kolega Mađara. Veliki broj Rusa je radio u pozorištu, kao balerine i baletani, operski pevači, članovi hora i orkestra, glumci, reditelji, scenografi, kostimografi, šminkeri. Izbeglice su bile i istaknute arhitekte i profesori.

ZA RAZLIKU od ostalih balkanskih država, Kraljevina SHS je od početka ruskim građanima dala službeni naziv "ruske izbeglice". Tako su direktno bili zaštićeni srpskim zakonima. Samo u prvom talasu, u Kraljevinu je ušlo oko 3.000 inženjera. U početku su to bili mahom vojni i rudarski stručnjaci, dok kasnije dolaze saobraćajni, mašinski, građevinski i arhitekte. Oni nisu birali gde će se zaposliti i sagraditi novi dom i život. U novoj, nepoznatoj zemlji mogli su da se sviju bilo gde, na onom mestu gde se ukazala potreba i gde su mogli zaraditi za život, svoj i svoje porodice.

Školovani oficiri odmah su se uključili u rad po rasporedu koji je napravljen u našem Ministarstvu vojnom. Tako je 120 oficira poslato u Pirotehnički zavod u Kragujevcu, jedan broj vrsnih topografa dodeljen je Vojnogeografskom institutu, određeni broj oficira i vojnika konjičke divizije obukao je naše uniforme i bio u sastavu pograničnih trupa Kraljevine, pre svega na granici sa Albanijom i Mađarskom. Vojni sanitet Kraljevine značajno je pojačan lekarima, bolničarima i apotekarima.

NA KOSOVU I METOHIJI ruski lekari, inženjeri i drugi tehnički kadar dali su ogroman doprinos. Gotovo polovina lekara bili su Rusi, a 40 odsto inženjeri. Ne postoji put ili pruga koje nisu gradili ovi ljudi. Na gradnji železničke pruge Peć - Kosovo Polje bilo je angažovano osam inženjera, dvojica geodeta i dvojica stručnjaka za izgradnju hidrograđevinskih objekata.

Srpska pravoslavna crkva je dala autonomiju Ruskoj pravoslavnoj zagraničnoj crkvi, koja je, inače, bila prva emigrantska crkva u celoj hrišćanskoj istoriji, i više puta je stala u odbranu njenog postojanja. Najjači pritisak da se ukine Arhijerejski sinod RPC dolazio je iz Carigradske patrijaršije, koja je Rusku zagraničnu crkvu smatrala nekanonskom, ali je Sveti arhijerejski sabor SPC uzvratio carigradskoj patrijaršiji da na sopstvenoj kanonskoj teritoriji ima pravo da organizuje crkvenu vlast po sopstvenom nahođenju. U Kraljevini SHS 1922. formiran je Arhijerejski sinod RPC u izbeglištvu. Sedište mu je bilo u Sremskim Karlovcima, od kada se uvodi Privremena zagranična crkvena uprava, 1921. godine. Patrijarh Varnava je ruskoj crkvenoj upravi ustupio deo karlovačkog Patrijaršijskog dvora. Ruska crkva imala je svoju štampu, ruski profesori su predavali u bogoslovskim školama...

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

SVE ZA UREDNO DVORIŠTE, A I ČISTA KOLA: Pratimo ritam proleća