ZRNO KAO GRUMEN ZLATA: U Muzeju Vojvodine otvorena izložba o začinima (FOTO)

ZAČINI su vekovima imali mnogo veću ulogu od one koju danas uglavnom vezujemo za pripremu hrane.

ЗРНО КАО ГРУМЕН ЗЛАТА: У Музеју Војводине отворена изложба о зачинима (ФОТО)

Muzej Vojvodine

 Oblikovali su trgovinske puteve, podsticali velika geografska otkrića i predstavljali dragocenu robu čija je vrednost u pojedinim periodima istorije nadmašivala vrednost zlata. Njihova istorijska, biološka i kulturna važnost tema je izložbe „Biljka kao začin.

U carstvu boja, mirisa i ukusa“, autora Uroša Buzurovića, kustosa Prirodnjačkog muzeja Srbije,  koja je otvorena u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu. Postavka Pirodnjačkog muzeja Srbije, kroz spoj botanike, istorije, etnologije i gastronomije predstavlja poreklo, osobine i značaj 39 biljnih vrsta koje se koriste kao začini.

Izložba podseća da začini nisu bili samo neizostavan deo ishrane, već i stvar prestiža, valuta plaćanja i jedan od najvažnijih pokretača međunarodne trgovine. Potražnja za biberom, cimetom, karanfilićem, muskatnim oraščićem i drugim začinima vekovima je povezivala udaljene kontinente, ali i uticala na razvoj pomorskih ruta i susrete različitih kultura. Njihova primena nije bila ograničena samo na kulinarstvo – koristili su se u narodnoj medicini, verskim obredima, kozmetici i konzerviranju hrane, ostavljajući dubok trag u svakodnevnom životu brojnih naroda.

Mitovi i legende

Postavku dodatno obogaćuju priče o mitovima, legendama i narodnim verovanjima koja su vekovima pratila trgovinu začinima. Među najzanimljivijim je legenda o cimetu i mitskoj ptici cinemalogus, za koju se verovalo da gradi gnezda od grančica cimeta na nepristupačnim liticama. Kako se može čuti, ovu priču su, prema predanju, širili arapski trgovci kako bi sakrili pravo poreklo cimeta, sačuvali monopol nad njegovom trgovinom i evropskim kupcima ga prodavali po znatno višim cenama.

Poseban deo postavke posvećen je predstavljanju 39 začinskih biljaka, uz detaljna objašnjenja o njihovom geografskom poreklu, rasprostranjenju, načinu uzgoja i različitim mogućnostima primene. Posetioci mogu da saznaju kako se pojedini začini koriste u tradicionalnim kuhinjama širom sveta, uz koja jela se najbolje slažu, ali i koje kombinacije aroma stvaraju najskladnije ukuse. Na taj način izložba povezuje naučne činjenice sa praktičnom primenom u svakodnevnoj ishrani.

-Kroz pažljivo osmišljenu i interaktivnu postavku, izložba poziva posetioce da upoznaju biološke osobenosti začinskih biljaka, njihovo poreklo i rasprostranjenost, ali i da otkriju brojne zanimljivosti o njihovoj upotrebi u različitim civilizacijama. Mirisi, boje i ukusi postaju sredstvo za razumevanje prirode i njenog dubokog uticaja na razvoj ljudskog društva - objašnjavaju u Muzeju Vojvodine. - Gostovanje u Muzeju Vojvodine predstavlja jednu od najznačajnijih stanica na putu ove izložbe kroz Srbiju i još jednu potvrdu uspešne saradnje dve nacionalne muzejske ustanove, koje zajedničkim programima doprinose očuvanju, tumačenju i popularizaciji prirodnog i kulturnog nasleđa.

Upravo taj interaktivan koncept izložbi daje posebnu notu. Posetioci imaju priliku da biljke ne samo vide, već i da ih pomirišu i dodirnu, čime upoznavanje sveta začina postaje iskustvo koje angažuje sva čula. Takav pristup omogućava bolje razumevanje razlika među biljkama, njihovih karakterističnih mirisa i tekstura, ali i njihove uloge u različitim kulturama i tradicijama.

Izložba „Biljka kao začin. U carstvu boja, mirisa i ukusa“ biće otvorena u Muzeju Vojvodine narednih mesec dana. Posetiocima pruža priliku da kroz jedinstven spoj nauke, istorije, botanike i gastronomije otkriju kako su mirisi i ukusi začina menjali tok istorije, oblikovali civilizacije i ostali nezaobilazan deo ljudske svakodnevice sve do danas. Svakako, na biber ćemo gledati drugim očima, a možda i sami poželeti da zasadimo vanilu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

KAKO DA ŠTEDIŠ I DA DOBIJEŠ VIŠE?