DA LI ZNATE O ČEMU PEVAJU HIMNE KOJE SLUŠAMO IZ TOKIJA? Ovih dana na OI slušamo melodije koje su nam odavno ušle u uši
GODINE odricanja i mukotrpnog rada, za kulminaciju na najvišem stepeniku olimpijskog podijuma.
Često uz provalu suza dok se intonira najvažnija pesma ikada napisana - državna himna, uz koju su se dobijali i gubili ratovi, rušile države, osvajale zlatne medalje. Nastale u vreme revolucionarnog nacionalističkog zanosa u 19. veku, himne su uvek izazivale jak emotivni odgovor, kao izraz kolektivnog glasa zajednice.
SRBIJA
Himne naše zemlje delile su sudbinu čestih mena državnog uređenja i ideologija, krećući se od slavljenja Boga i kralja, ka panslavizmu i integralizmu jugoslovenskih naroda. Prva himna srpske države bila je i danas aktuelna "Bože pravde", po stihovima Jovana Đorđevića i sa muzikom Davorina Jenka, prvi put izvedena u sklopu predstave "Markova sablja" u čast punoletstva kneza Milana, a zvanična državna himna postala je 1882. godine, Milanovim krunisanjem za kralja. U periodu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u jednu himnu su kombinovane "Bože pravde", hrvatska "Lijepa naša domovina" i slovenačka "Naprej zastave slave". Pobeda nad fašizmom u Drugom svetskom ratu dala je krila nacionalnom samopouzdanju, a stihove u kojima se sve nade polažu u Boga, zamenila grmljavinom "živi, živi, duh slovenski, živeće vekova, zalud preti ponor pakla, zalud vatra groma". Melodija je bila veoma slična današnjoj poljskoj himni, s obzirom na to da su nastale iz istog panslavističkog korena.
BOŽE, PRAVDE
Bože pravde, ti što spase
čuj i odsad naše glase
i od sad nam budi spas.
Moćnom rukom vodi, brani
Bože spasi, Bože hrani,
srpske zemlje, srpski rod!
Složi srpsku braću dragu
sloga biće poraz vragu
a najjači srpstvu grad.
Nek na srpskoj blista grani
Bože spasi, Bože hrani
srpske zemlje, srpski rod!
Nek na srpsko vedro čelo
Blagoslovi Srbu selo
polje, njivu, grad i dom!
Kad nastupe borbe dani
Bože spasi, Bože hrani
srpske zemlje, srpski rod!
Iz mračnoga sinu groba
nastalo je novo doba
Novu sreću, Bože daj!
Otadžbinu srpsku brani
Bože spasi, Bože brani
moli ti se srpski rod!
RUSIJA
Sovjetski Savez ne postoji skoro trideset godina, ali simbolički i dalje živi kroz nepromenjenu melodiju himne, kompozitora Aleksandra Aleksandrova, uz novi tekst Sergeja Mihalkova. U periodu između 1991. i 2000. godine, himna Rusije bila je "Patriotska pesma", bez teksta, sve dok predsednik Vladimir Putin nije ukazom vratio staru melodiju, uz promenjene reči, želeći time da istakne kontinuitet sa sovjetskim nasleđem, uvažavajući nostalgiju u velikom delu stanovništva. Žestoko su se bunili liberalni ruski krugovi, kojima iz nove-stare melodije i dalje odjekuju imena Lenjina i Staljina, iako ih u novom tekstu nema. Osim toga, sa izuzetkom referenci na komunizam, ateizam i partiju, ključne reči su ostale nepromenjene: "narod", "savez", "sloboda", "otadžbina", a jedan stih, i to kulminatorni, u potpunosti prepisan "slavna budi, naša slobodna Otadžbino".
RUSIMA ODBILI "KAĆUŠU" ZA TOKIO
Istočna i Zapadna Nemačka su na LOI u Melburnu 1956. nastupile kao jedan tim, a oba dela podeljene Nemačke su se odrekle intoniranja svojih zvaničnih himni u korist "Ode radosti" iz Betovenove "Devete simfonije". Istu kompoziciju je na OI 1992. koristila Južnoafrička Republika, kojoj su stihovi "svi će ljudi braća biti" izgledali kao pravi izbor nakon ukidanja aparthejda.
Na kraju, Rusija je u decembru prošle godine, zbog navodnog dopinga sportista uz podršku države, dobila dvogodišnju zabranu nastupanja pod državnim simbolima, uključujući himnu, pa će se u Tokiju umesto nje čuti "Prvi klavirski koncert" Pjotra Iljiča Čajkovskog. Prvi izbor Ruskog olimpijskog komiteta bila je "Kaćuša", patriotska narodna pesma iz Drugog svetskog rata, ali je nju Sud za sportsku arbitražu odbio, jer previše asocira na Rusiju.
FRANCUSKA
Revolucionarnog i prkosnog duha, sa refrenom "na oružje građani, formirajte svoje bataljone", francuska himna najviše podseća na ratni poklič. Nastala je u vreme Francuske revolucije, a komponovao ju je oficir Klod Žozef Ruže de Lil, kako bi podigao moral francuskoj vojsci kada su Austrija i Pruska objavile rat, u pokušaju da uguše pobunu naroda. Prvobitno poznata kao "Ratna pesma Rajnske armije", ime "Marseljeza" dobila je po dobrovoljcima iz Marselja koji su je pevali u pohodu na Pariz, a zvanična himna je postala 1795. godine. Ukinuo ju je Napoleon, u strahu da bi mogla da inspiriše revoluciju protiv njega, a popularnost je ponovo stekla u vreme Prvog i Drugog svetskog rata, kada je davala snage narodu kao prkosna pesma slobode.
MARSELjEZA
Hajdemo! Deco Otadžbine!
Protiv nas je podignuta
Krvava zastava tiranije!
(Bis)
Čujete li u poljima
Riku tih divljih vojnika?
Oni vam u naručje dolaze
Da zakolju vaše sinove,
vaše supruge.
Na oružje građani!
Koračajmo! Koračajmo!
Neka nečista krv
Natopi naše brazde!
Preporučujemo
ISPRAVKA: Nije tačno da se u BiH olimpijska medalja nagrađuje sa 2.300 evra
29. 07. 2021. u 20:46
VIKTOR TROICKI: Bio sam protiv da Novak učestvuje u dublu, on je to želeo!
29. 07. 2021. u 20:30
JOVANA PREKOVIĆ SPREMNA ZA OI: Srećna sam što sam obezbedila kartu za Tokio
29. 07. 2021. u 19:29
TREBALE MU PARE ZA TIKET, PA UZEO ŽENINU KARTICU: "Došla je sa posla umorna i odmah legla da spava, to mi je bila idealna šansa'' (VIDEO)
"Kladioničarske priče" Milana Đurice su video-projekat kompanije Novosti namenjen svim ljubiteljima sportskog klađenja koji mogu da uživaju u zanimljivim pričama našeg čuvenog tipstera i njegovih gostiju.
22. 03. 2024. u 16:01
A SRBIJA?! Pitali Ruse "Za koga ćete da navijate na EURO 2024?" - ovako su odgovorili
Rusija i Srbija su pre nedelju dana odigrale prijateljsku utakmicu u Moskvi, a taj duel i danas ima "odjeka".
27. 03. 2024. u 17:27
NjEGOVO PONAŠANjE NAGOVESTILO KRAJ? Gde su Toni i Gaga poslednji put viđeni zajedno u javnosti
POSLE 25 godina braka, pevačica Dragan Mirković odlučila je da se razvede od svog supruga Tonija Bijelića.
26. 03. 2024. u 21:21
Komentari (0)