GUČA JE SVETSKI FENOMEN: U dragačevskoj prestonici svečanim podizanjem zastave i zvanično počeo jubilarni 60. Sabor trubača (FOTO)

V. ILIĆ

14. 08. 2021. u 01:30

ZAVIJORILA se saborska zastava, zagrmelo je 40 truba čuvenu himnu saborovanja - "Sa Ovčara i Kablara", grunule su prangije, zatresla su se dragačevska brda... Počeo je 60. Sabor trubača u Guči!

ГУЧА ЈЕ СВЕТСКИ ФЕНОМЕН: У драгачевској престоници свечаним подизањем заставе и званично почео јубиларни 60. Сабор трубача (ФОТО)

Foto V. Ilić

Čast da na jarbol pokraj spomenika trubaču u centru dragačevske varošioce podigne saborsku zastavu pripala je domaćinu Sabora - prof. dr Draganu Staniću, predsedniku Matice srpske.

- Sa trubom se u srpskoj kulturi nije desilo samo čudo njenog, više nego uspešnog preobražavanja od vojnog, signalizacionog sredstva do izrazitog i prepoznatljivog folklornog instrumenta sa jakim i velikim izražajnim rasponima - rekao je na otvaranju Stanić, alijas Ivan Negrišorac.

- Sa njom se desilo još jedno čudo: čudo preobražavanja od srpskog (neo)foklkornog instrumenta do nesumnjive tekovine opšte, evropske i svetske kulture postmodernog doba. Zato, kada slušate najbolje majstore srpske trube, virtuoze poput Bobana Markovića, Dejana Petrovića, Dejana Lazarevića i druge, vi imate osećaj da prisustvujete činu obelodanjivanja nekakvih skrivenih, fundamentalnih izražajnih mogućnosti trube i činu umetnosti najvišeg reda: tu se dešava nešto odista nesvakidašnje, praznično i umetnički vaznasenjsko. Tu muzika prestaje da bude samo zabava nego postaje nešto više, izražajnije i moćnije.

Naglasio je da je Guča "muzički centar jedne srpske autentične narodne kulture koja se mora osećati i doživljavati kao ne samo nacionalni nego i kao svetski fenomen":

- Sabor trubača u Guči je odavno već prestao da bude jedna regionalna, isključivo dragačevska svetkovina, nego je postao (neo)folklorni kulturni događaj najvišeg reda. To je moglo da se desi, jer je u međuvremenu, za poslednjih šest decenija, koliko Sabor traje, srpska truba postala nesumnjiv i veoma važan identitetski činilac srpske kulture.

Drugim rečima, u čarobnim zvucima koje proizvode istinski majstori trube, počeli smo da prepoznajemo nešto suštinski važno za samo biće srpske kulture, pa i za mogućnost složenijeg muzičkog kodiranja.

Posle uvodne besede, centrom varošice razlio se zvuk truba, nazdravilo se rakijom prepečenicom za dobrodošlicu, a predsednik Saborskog odbora i prvi čovek Opštine Lučani Milivoje Dolović pozvao je saboraše da dođu u Guču i da "zajedno ispišu još jednu stranicu istorije najvećeg i najlepšeg saborovanja u svetu". Okupljenom narodu obratio se i majstor trube Dejan Petrović.

- Velika mi je čast što sam ove godine muzički urednik svetkovine - poručio je Petrović.

- Ujedno i obaveza, i to prema pokojnom ocu, dedi, pradedi, koji sviraše trube, obaveza i prema nagradama koje sam ovde osvojio, prema svim majstorima trube, prema kolegama koji se i dalje takmiče. Čistog srca sam prihvatio ovu ulogu, jer želim da se Sabor vrati tradiciji, da postane naš, što i jeste i mora da bude, dragačevski i srpski. Ovo je Guča, ovo je Srbija!

Četiri orkestra - Marka Trnavca, Elvisa Bajramovića, Dragana Pavlovića i "Timočki veseljaci" zajedno, kao jedan, zasvirali su užičko kolo. Uhvatilo se i staro i mlado, zaigrali su po gučkim užarenim ulicama. I stranci, kojih najviše ima iz Francuske, Italije, Poljske, Češke... hvatali su se u kolo, učeći prve korake "moravca".

- Uzbuđeni smo, uživamo u ovim ritmovima. Igramo, ne stajemo. Same noge lete - kazala nam je Poljakinja Alenka Novakovski.

- Ovde je sve prelepo, pored muzike, i ljudi i hrana. Zaista je ovo pravi evropski Vudstok. Dolazimo sigurno i dogodine, i ja, ali i moji prijatelji.

U Guču je stiglo na stotine trubača iz svih krajeva Srbije. Po 38. put na Sabor je stigao i Stojan Krstić, čuveni majstor trube iz Lepenice.

- Guči se uvek vraćam bez obzira na to što se više ne takmičim. Još zagrevamo usne, tek žurka kreće. Milina mi je kada sviram i vidim da se ljudi vesele, igraju, luduju. Jer, zato i postoji Guča. Ona je nešto što se jednostavno voli i čemu se prepuštate svim srcem i dušom, a na to vas teraju zvuci najboljih truba - rekao nam je Stojan, koji i dalje sa istim žarom svira i "ljubi" trubu.

Počela je trodnevna fešta, najveća trubačka na planeti. Igraće se, pevati od uranka do zaranka. Čuće se opet truba odavde, iz male varoši dopreće do svih kontinenata.

- Srpska truba se odista daleko čuje, a pre svega bi trebalo mi dobro da razaznamo šta nam ona sve poručuje i šta sve od nas u budućnosti zahteva! Neka živi srpska truba i kultura koja je nju iznedrila - zaključio je domaćin Sabora prof. dr Stanić.

TESTIRANjE, PA ULAZ

NA sedam punktova oko Guče, i na nekoliko kontrolnih punktova u samoj varoši, medicinsko osoblje proverava saboraše, jer samo oni koji imaju potvrde o vakcinaciji, preležanom virusu ili negativnom PCR testu mogu da uđu u Guču. Na licu mesta gosti mogu i da urade antigenski test, i ti besplatno.

- Od jutros smo testirali tridesetak saboraša i na svu sreću svi su bili negativni - rekao nam je medicinski tehničar Vojimir Kovačević.

PROGRAM

DRUGOG dana Sabora, na pozornici Kulturnog centra nastupiće Akademsko kulturno umetničko društvo "Ivo Lola Ribar" iz Beograda i češki trubački orkestar HarMlek. Saboraši će na glavnoj pozornici na stadionu kraj Bjelice od 21 čas imati priliku da prvi put u Guči uživaju uz Hor i Simfonijski orkestar RTS, pod upravom Bojana Suđića, potom slede koncerti trubačkih virtuoza Bobana i Marka Markovića, kao i dragačevskih trubačkih orkestara - Dragana Pavlovića, Radiča Slavkovića i Marka Trnavca.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.

17. 04. 2024. u 17:57

Komentari (2)

POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina