POŠTOVANJE SLAVNIM PRECIMA: Planinari sa juga Srbije usponom na Kajmakčalan obeležili 110 godina jedne od najtežih bitki tokom Velikog rata

Prošlo je 110 godina od kada se vodila jedna od najžešćih bitki tokom Velikog rata, a članovi Planinarskog društva „Dubočica“ iz Leskovca i „Morić“ iz Vlasotinca su ovaj značajan jubilej obeležili usponom na Kajmakčalan, vrh planine Nidže u Grčkoj.

ПОШТОВАЊЕ СЛАВНИМ ПРЕЦИМА: Планинари са југа Србије успоном на Кајмакчалан обележили 110 година једне од најтежих битки током Великог рата

Aleksandar Đorđević

Bio je to susret planinara juga Srbije sa istorijom, na način koji nijedna knjiga ili fotografija ne mogu da zamene, na mestu gde su naši slavni preci zlatnim slovima pisali jedno od najtežih poglavlja nacionalne istorije. Na Kajmakčalan, visok 2525 metara, izašla je grupa od 16 planinara koji su na jednom od najutvrđenijih položaja, na tom delu Solunskog fronta, razvili zastavu grada i države iz koje dolaze. Oni su to učinili kraj spomen kapele i kosturnice srpskih vojnika stradalim u borbama sa neprijateljem, uverenim da je prostor koji brane neosvojiv. Bitka za vrh Kajmakčalana je vođena od 12. do 30. septembra kada je srpska armija konačno uspela da ga osvoji, uz gubitke na hiljade vojnika, stradalih uglavnom od bugarske artiljerije.

Aleksandar Đorđević

- To što smo doživeli je jednostavno neopisivo. Doći do kapele, gde su naša znamenja, može da se poredi sa osećanjem koji imate prilikom ulaska u crkvu. Na padinama Nidže se i danas mogu videti zemljani rovovi i tragovi borbi koje su se vodile u drugoj polovini septembra 1916. godine, dok je osvajanje Kajmakčalana imalo snažan vojnički i moralni značaj za srpsku vojsku, pa je zato ostao upamćen kao „Kapija slobode“ - priča nam Darko Stefanović, predsednik PD „Dubočica“ - Taj uspon je imao posebnu simboliku za sve nas, jer je jedno od odrednica čije ime prevazilazi geografiju i uobičajene izazove za ljubitelje planinarstva. Naredne godine ćemo to svakako ponoviti, kao neku vrstu hodočašća, čuvajući sećanje na sve one koji su svoje živote utkali u oslobođenje otadžbine.

Na Kajmakčalanu su danima vođenje i žestoke borbe na bajonet, prsa u prsa. Srpska vojska je nekoliko puta osvajala strateške položaje, ali nije uspevala da sačuva stečeno. Tokom presudnog obračuna Bugari su konačno proterani sa vrha Kajmakčalana, dok su se narednih dana vodile borbe za okolne visove. Srpske jedinice ušle su u Bitolj 19. novembra 1916. godine čime su, posle godinu dana, nakon Albanske golgote i oporavka na Krfu, ponovo kročile u domovinu.

Bitka za Kajmakčalan je prva velika pobeda reorganizovane srpske vojske koja je vratila borbeni duh vojnicima. Osvajanjem Kajmakčalana i Bitolja pokazala je da nije uništena, a njen dalji put do vojničke slave se danas izučava na vojnim akademijama širom sveta.

Osim ovog spoja planinarstva, istorije i kulture sećanja, PD „Dubočica“ je svojim četvorogodišnjim programom, pod nazivom „Zastava Leskovca na najvišim vrhovima Balkana“, predvidelo osvajanje svih najviših vrhova zemalja regiona. Posle prošlogodišnjih uspešnih uspona na Triglav(2864 metara), najviši vrh Slovenije, i Veliki Korab(2764 metra), najviši vrh Severne Makedonije i Albanije, leskovački planinari su ove sezone savladali i dva nova visokogorska cilja. U julu su bili na najvišem vrhu Crne Gore - Zla Kolata(2534 metra), a u avgustu, sa kolegama iz Bugarske, na Magliću(2386 metara), najvišem vrhu Bosne i Hercegovine.

- Za učesnike, posebno one koji tek stiču bogatstvo visokogorskog iskustva, ovakve akcije predstavljaju dragocenu školu. Svaki novi vrh donosi nova znanja o terenu, opremi, tempu kretanja i proceni uslova što sve zajedno čini sigurnog i pouzdanog planinara – naglasio je Stefanović.

On ukazuje na to da se planinarstvo ne može svesti samo na broj pređenih kilometara ili dostignutu nadmorsku visinu. Kaže da je na Zloj Kolati akcenat bio na savladavanju zahtevne kružne rute. Maglić im je doneo iskustvo ostvarenja cilja koji je morao da bude odložen, dok se ne steknu odgovarajući uslovi, a Kajmakčalan je, pored planinarskog poduhvata, otvorio pitanje odnosa prema simbolima jedne epohe i kulturi sećanja.

- Osvajanje najviših vrhova Balkana je samo deo naših nastojanja da se planinarstvo u Leskovcu sistemski razvija. Nije nam cilj da budemo prepoznati samo po pojedinačnim uspešnim akcijama, već da kroz naše aktivnosti planinarenje postane vidljivije i dostupnije ljudima koji do sada nisu bili deo planinarskog sveta. Tu smo da promovišemo aktivan boravak u prirodi i zdrave životne navike, da upoznamo region i da razvijamo pozitivan odnos prema prirodi i našem bogatom kulturnom nasleđu – zaključuje Stefanović.

SLEDEĆI JE PELISTER

U PD „Dubočica“ u svom planu imaju i uspon na Pelister, planinski vrh iznad Bitolja. To je mesto gde će planinari imati priliku da vide kamene rovove odakle su Bugari, haubicama, kontrolisali ključne strateške tačke kojim se prolazile savezničke i neprijateljske linije. Na padinama Pelistera vođene su žestoke borbe tokom Bitoljske ofanzive kada su srpska i saveznička vojska pokušavale da probiju front, a planinarske staze prate trase iz borbi tokom Prvog svetskog rata.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

NE MARI ZA TUĐA OSEĆANJA: Sa ovim horoskopskim znakom je najteže biti u vezi - ne pristaje na kompromise