HVALA, BRAĆO RUMUNI: Završena misija 69 rumunskih vatrogasaca, koji su 15 dana gasili požar u Deliblatskoj peščari (FOTO)

MISIJA 69 rumunskih vatrogasaca, koji su učestvovali u gašenju požara u Deliblatskoj peščari, zvanično je završena nakon 15 iscrpljujućih dana provedenih na nepredvidivom terenu.

ХВАЛА, БРАЋО РУМУНИ: Завршена мисија 69 румунских ватрогасаца, који су 15 дана гасили пожар у Делиблатској пешчари (ФОТО)

Foto: infobc

Oblast oko opštine Bela Crkva, gde su bili raspoređeni, odbranjena je od vatrene stihije, pa su se u subotu vratili svojim kućama mirne glave, ali i punog srca, jer nije samo borba sa vatrenom stihijom obeležila njihov boravak u Srbiji.

Od dolaska 22. avgusta, ova brojna rumunska brigada imala je priliku da oseti svu gostoljubivost srpskog naroda, koji je pokazao koliko ceni to što su komšije pritekle u pomoć, čim je aktiviran mehanizam civilne zaštite EU. Lokalna samouprava obezbedila im je smeštaj, hranu i kvalitetne uslove za rad, a i meštani sela, koja su branili od vatre, takođe su im posvetili veliku pažnju, svakodnevno im donoseći hladnu vodu, domaće kiflice i kuvane obroke na teren. Sve to će, kažu, pamtiti celog života.

-Ljudi su nas ovde jako lepo primili. Imali smo i više nego što nam je bilo potrebno. Zaista smo osetili koliko vam znači to što smo tu. I nama je to dizalo moral, pogotovo što smo se prvi put suočili sa tako teškim terenom, gde je vatra gorela i ispod i iznad peska. Sve ovo je za nas bilo jedno veliko iskustvo – rekao je, za „Novosti“, pukovnik Oprijan Ovidiju, komandant rumunskog tima.

Tokom svih 15 dana baza im je bila u sportskoj hali OŠ „Žarko Zrenjanin“ u Beloj Crkvi. Tu su spavali, jeli i svakodnevno smišljali taktiku za borbu sa vatrom, peskom i vetrom. A kada je 1. septembra zazvonilo školsko zvono, našli su vremena i da svojim malim radoznalim domaćinima prirede spektakl za pamćenje.

Foto: infobc

 

-Rumunski vatrogasci su na predlog svojih oficira održali pokaznu vežbu, što je decu oduševilo. Simulirali su gašenje požara, dozvoljavali im da drže vatrogasna creva, da uđu u kamione i stave kacigu na glavu – zadovoljno navodi Nenad Jokanović, direktor OŠ „Žarko Zrenjanin“, uz napomenu da njihov boravak u školi nije remetio održavanje nastave.

Tu, međutim, nije bio kraj međusobnim iznenađenjima. Kada su u lokalnoj samoupravi čuli da se jednom pripadniku rumunske brigade bliži 42. rođendan, odlučili su da mu u tajnosti prirede proslavu. Uz podršku meštana, napravili su kolače i slavljeničku tortu, dok su njegove kolege organizovale da tom događaju prisustvuje i njegova porodica iz Rumunije. Bio je to dirljiv trenutak, koji je pokazao da prijateljstvo i poštovanje nemaju granice.

-Maksimalno smo se potrudili da budemo dobri domaćini. Obezbedili smo im sve neophodne uslove za boravak i pripremali sva tri obroka dnevno. Ručak smo im nosili na teren, čak i kada su radili u vršačkom selu Šušara, dok ih je u školi uvek čekalo kuvano jelo. Zahvalni smo im na pruženoj pomoći i iskazanoj solidarnosti – rekla je predsednica opštine Bela Crkva Tatjana Kokar, koja je na rastanku svim vatrogascima uručila zahvalnice, a celom timu plaketu.

Foto: infobc

 

A kako je rumunska brigada došla u Srbiju, tako je i otišla – u konvoju od 15 vatrogasnih vozila, koja su kroz naseljena mesta prolazila uz zvuke svojih sirena. Ljudi na ulicama su im mahali i pozdravljali ih usklicima „Hvala, braćo Rumuni!“.

I SRBI U BRIGADI

MEĐU 69 rumunskih vatrogasaca, bilo je i četvoro Srba, rođenih u toj susednoj zemlji. Oni su se dobrovoljno prijavili, čim su čuli da njihova postojbina traži pomoć.

-Moj dolazak se nije dovodio u pitanje. Tražio sam od komandira da me stavi prvog na spisak. To je bilo nešto jače od mene. Iako sam rođen u Rumuniji, imao sam osećaj da branim svoju zemlju, a ne da sam u tuđini - rekao je, za „Novosti“ Miladin Nedić, koji je i 2014. bio u Srbiji kao ispomoć tokom odbrane od poplava.

Foto: J.Baljak

Miladin Nedić

TEREN

RUMUNSKA brigada bila je zadužena da brani teren oko belocrkvanskih sela Grebenac i Kajtasovo, u kojima pretežno žive pripadnici rumunske nacionalne manjine, što im je prilično olakšavalo komunikaciju i rad na terenu. Branili su i Truino naselje, a poslednjih dana i vršačko selo Šušara. Pojedinačni sektori, na kojima su danonoćno intervenisali, prostirali su se na površini od 30 do 60 hektara.

Foto: Novosti

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

ZABRINUTOST U VATIKANU: Papa Lav XIV ide na operaciju