PUN DŽAK PEČURAKA BESMRTNOSTI: Gljivar Novica Perović ubrao čak 12 kilograma lekovite hrastove sjajnice (FOTO)

NOVICA Perović, penzionisani policajac i jedan od najvećih samoukih poznavalaca gljiva u pomoravskom kraju, nije mogao da veruje kada je pre nekoliko dana, tragajući u prirodi za čuvenom gljivom reiši, otkrio i ubrao čak dvanaest kilograma ove izuzetno lekovite vrste.

ПУН ЏАК ПЕЧУРАКА БЕСМРТНОСТИ: Гљивар Новица Перовић убрао чак 12 килограма лековите храстове сјајнице (ФОТО)

Foto: Privatna arhiva

Sve gljive pronašao je na istoj lokaciji,  na tri panja međusobno udaljena desetak metara. Reiši je ranije, kaže, pronalazio po pet-šest komada i nikad više od dva kilograma odjednom. Ova pečurka je, naime, prilično retka u Srbiji, pa mnogi i ne znaju da raste u našim šumama. Svi je vezuju za Kinu, gde se u njihovoj medicini koristi više od 4000 godina.

- Reiši najviše raste na hrastovim panjevima i obolelim stablima, zbog čega je i zovu hrastova sjajnica. Latinski naziv joj je ganoderma lucidum. Parazit je i razvija se sporo, dva do tri meseca. Kreće sa rastom obično tokom maja, a bere se u julu i avgustu, kada izgubi beli rub i izbaci spore boje mlevene kafe. Ako se iz neznanja ubere ranije, bezveredna je jer nema lekovita svojstva – objašnjava sagovornik „Novosti“.

Perović kaže da je lane tu gljivu brao prvi put tek u oktobru zato što je godina bila sušna. Zbog klimatskih promena pravila više nema. Sve zavisi od padavina jer reiši, kao i svaka pečurka, voli kišu. U proseku je veličine dlana, ali zna da bude i mnogo veća, da sirova teži i više od dva kilograma. Ipak, na takav primerak veoma se retko nailazi.

LEKOVITA SVOJSTVA

Zato što je vekovima poznata po izuzetno blagotvornom uticaju na zdravlje i jedna je od najcenjenijih lekovitih gljiva, ganodermu često nazivaju gljivom besmrtnosti, mladosti i dugovečnosti. Oporavlja imuni sistem do te mere da se on potom lakše bori sa kancerom, jača čitav organizam, pa se u svetu od ove gljive proizvode mnogi preparati. Milenijumima je prisutna u tradiciji mnogih istočnjačkih kultura. Sam naziv raiši potiče iz Japana, dok je u Kini smatraju svetom gljivom i zovu je ling-dži.

U šumama oko Paraćina ovaj vrsni gljivar hrastovu sjajnicu je prvi put otkrio tek 2016. godine iako se pečurkarstvom bavi mnogo duže. Dešavalo se, potom, da u nekim sušnim godinama ne ubere nijednu. Baš zato što je toliko retka, a lekovita, vrlo je skupocena na tržištu. Ne priprema se za trpezu na klasičan način jer je gorkog i drvenastog ukusa, već se suši.

Kako se od davnina koristi u medicini, od ove gljive prave se tinkture, a farmaceuti je smeštaju u tablete i kapsule nakon što je uvezu iz Kine iz veštačkog uzgoja. Novica, pak, ovu gljivu sam bere u prirodi, a zatim secka i suši na promaji, pa pakuje u staklene tegle i čuva na tamnom mestu. Rok upotrebe nije ograničen, a on je koristi najčešće tako što veliku kašiku mlevene pečurke umeša u jogurt i pije svakog jutra. Može da se meša i sa medom ili sokom.

 

- Od ove gljive takođe se i čaj kuva, ali ne sa hlorisanom vodom iz gradskog vodovoda. Preporuka je da se pije sa limunom i medom, zdravi ljudi jednom dnevno, a oboleli od raka tri puta po tri decilitra. Od nje se prave i alkoholne tinkture. Stručnjaci kažu da reiši osim što jača imunitet i pomaže kod nesanice, ima i antitumorno dejstvo. U knjigama piše da takođe snižava nivo šećera, triglicerida i holesterola u krvi, zbog čega se u Kini smatra kraljicom među lekovitim gljivama.

Ovaj vrsni pečurkar će u potragu za reišijem ići i narednih dana, ali nema velika očekivanja. Kaže da mu se posrećilo što je ove sezone uopšte ubrao i to u tako velikoj količini. Sve je za dva dana osušio, pa će u šumu čim iseckanu gljivu smesti u tegle.

- Ići ću na istu lokaciju da pogledam da li sam prevideo još neki primerak. Verovatno ću pronaći još neki, ali ne mnogo. A uzbuđenje zbog neverovatnog otkrića čak 12 kilograma lekovite gljive dugo ću pamtiti!

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

KAKO DA ŠTEDIŠ I DA DOBIJEŠ VIŠE?