REKE VERNIKA TRAŽE UTEHU: Zašto stotine hiljada ljudi hrle Svetoj Petki u rumunski grad Jaši

U SVETU koji nikada nije bio u većoj žurbi, postoje mesta gde vreme potpuno staje.

РЕКЕ ВЕРНИКА ТРАЖЕ УТЕХУ: Зашто стотине хиљада људи хрле Светој Петки у румунски град Јаши

Foto: J.S.

Jedno od takvih duhovnih središta nalazi se u Rumuniji, u srcu istorijske pokrajine Moldavije. Grad Jaši već vekovima čuva najveću tajnu duhovne utehe na Balkanu – čudotvorne mošti Svete Petke, svetiteljke kojoj se mole i siromašni i bogati, tražeći lek za dušu i telo.

Svedočanstvo vere pod otvorenim nebom

Svakog 14. oktobra, Jaši postaje prestonica svepravoslavnog hodočašća. Kako Rumunska pravoslavna crkva prati novi kalendar, praznik Svete Petke ovde se obeležava trinaest dana pre nego u Srbiji, ali to ne sprečava reke srpskih vernika da se pridruže ovom zadivljujućem sabranju. Upravo tada, pod otvorenim nebom, dešava se prizor koji se dugo pamti: zbog hiljada poklonika koji se slivaju u grad, svetiteljkin kivot se iznosi iz hrama i polaže na posebno ukrašeni odar u porti crkve. Kilometarski redovi koji se tada formiraju nisu proizvod verskog turizma; ovde se dolazi po nadu, zavet i veru u isceljenje. Ljudi strpljivo čekaju satima, često i cele noći na oštroj jesenjoj hladnoći, dok hiljade upaljenih sveća obasjavaju lica hodočasnika, a tihi šapat molitve odzvanja gradskim ulicama. Sve to radi samo nekoliko sekundi u kojima ponizno spuštaju glavu na netljene mošti Prepodobne mati Paraskeve. Ipak, svi svedoci ovog čuda tvrde isto – u trenutku dodira sa ovom svetinjom, svaki fizički umor neminovno nestaje, a zamenjuje ga nesvakidašnji, duboki unutrašnji mir.

Istorijski put dug osam vekova

Malo je poznato kroz kakva su burna istorijska previranja i seobe prošle mošti Svete Petke pre nego što su 1641. godine pronašle svoj trajni mir u Jašiju. Ova svetiteljka vekovima nevidljivim nitima spaja Balkan – od Epivata u kome je rođena, preko Carigrada, Trnova i Vidina, pa sve do srpske prestonice. Nakon Kosovske bitke, mudra kneginja Milica je 1398. godine od sultana Bajazita izmolila njene svete mošti i donela ih u Srbiju. One su najpre počivale u srednjovekovnom gradu Županjevcu, odakle su oko 1400. godine prenete u manastir Ljubostinju. U tadašnju novu prestonicu, Beograd, svetinja stiže 1417. godine, kada je pod okriljem despota Stefana Lazarevića u Donjem gradu podignuta prvobitna kapela Svete Petke. Ovde je bila glavna zaštitnica i uteha srpskog naroda sve do pada grada pod Osmanlije 1521. godine. Sultan Sulejman Veličanstveni ih tada odnosi nazad u Carigrad kao ratni trofej. Tek vek i po kasnije, moldavski vojvoda Vasilije Lupu čini gotovo nemoguće: isplaćuje ogromne dugove Carigradske patrijaršije prema Porti, otkupljuje mošti i sa najvišim počastima ih donosi u Moldaviju, zapečativši tako večnu vezu ove velike ugodnice Božije sa srpskim i rumunskim narodom.

Duhovna transformacija modernog čoveka

Hodočašće u Jaši odavno je preraslo okvire običnog putovanja; ono je za savremenog čoveka postalo istinsko duhovno utočište. U eri opterećenoj hroničnim stresom, grozničavom brzinom i svakodnevnim brigama, ovo sveto mesto nudi duboko, gotovo opipljivo očišćenje duše. Putnici iz Srbije koji se odvaže na ovaj put svedoče da već sam korak preko praga veličanstvene Mitropolitske saborne crkve donosi nesvakidašnje olakšanje, kao da svi ovozemaljski tereti ostaju ispred njenih vrata. Molitva u tišini, pred kivotom svetiteljke koja je svoj zemaljski vek provela u surovom pustinjskom podvigu, deluje kao blagotvorni lek za nemirnu svakodnevicu. Ona nas tiho, bez suvišnih reči, vraća samim izvorima prave vere – podsećajući nas na skromnost, iskrenu ljubav prema bližnjem i hrišćansko strpljenje. To su temeljne vrednosti koje je brzi ritam modernog društva gotovo potpuno izbrisao, a koje hodočasnici u Jašiju ponovo otkrivaju i, kao najveće duhovno blago, donose nazad u Srbiju.

Put koji menja pogled na život

Povratak iz Jašija nikada nije isti kao odlazak, jer se sa ovog svetog mesta niko ne vraća praznog srca. Hodočašće ostavlja dubok i neizbrisiv pečat na duši svakog čoveka, menjajući iz korena njegove prioritete i pogled na svet. Susret sa Svetom Petkom pod njenim rumunskim nebeskim okriljem najopipljiviji je dokaz da čuda nisu tek nekakva daleka sećanja iz starih knjiga, već živa stvarnost koja se iznova događa pred očima onih koji veruju iskreno i čistog srca. Za srpske poklonike, ovo putovanje nije samo prelazak geografskih granica. To je povratak na sam izvor blagodati one svetiteljke čije ime u našoj domovini sa ljubavlju i dubokim poštovanjem izgovaraju milioni vernika. Prepodobna mati Paraskeva u Jašiju drži širom otvorena vrata svog kivota, čekajući svaku hrišćansku dušu koja kuca u nevolji i darujući joj ono što je danas najteže pronaći – mir, nadu i spasenje.

BONUS VIDEO: Vučić sa narodom u manastiru Ravanica

Isceljenja beznadežnih, zaštitnica studenata i celog Balkana

Letopisi u Mitropoliji u Jašiju prepuni su potresnih svedočanstava o čudesnim isceljenjima od najtežih bolesti, isceljenjima slepih i uslišenim molitvama za potomstvo. Grad Jaši je ujedno i veliki univerzitetski centar Rumunije, zbog čega Svetu Petku ovde s ponosom zovu svojom „nebeskom profesorkom”. Tokom čitave godine ispred njenog kivota stoje nepregledni redovi studenata koji pre ispita donose indekse na blagosiljanje, moleći se za bistrinu uma i mir, a bezbrojna svedočenja potvrđuju njenu brzu pomoć mladima pred akademskim izazovima.
Posebno čudo Jašija jeste riza – odežda u koju su odevene svetiteljkine mošti, a koja se šije po posebnom kanonu u rumunskim manastirima i menja nekoliko puta godišnje. Kao velika svetinja, delovi ove rize se poklanjaju pravoslavnim hramovima i manastirima širom sveta. Jedan deo te odežde čuva se u kapeli Svete Petke na beogradskom Kalemegdanu, koja predstavlja glavno stecište njenog kulta u Srbiji. Ipak, najveće duhovno blago koje srpska prestonica poseduje jesu dva prsta desne ruke Svete Petke, koji se vekovima čuvaju u kapeli Svete Petke na Kalemegdanu, odmah pored izvora čudotvorne i lekovite vode. Sličan čudotvorni izvor Svete Petke koji decenijama isceljuje bolesne nalazi se i u beogradskom predgrađu Železnik, kao i na Fruškoj gori, u manastiru Petkovica i u Berkasovu kod Šida, praveći neraskidivu mrežu zaštite nad našom zemljom.
Manje čestice njenih svetih moštiju, zahvaljujući velikom poštovanju srpskog naroda, danas se nalaze i u drugim svetinjama širom Srbije – poput manastira Petkovica i Fenek, kao i u hramu u Čačku (Konjevićima), svedočeći da svetiteljka nikada nije suštinski napustila prostore sa kojih je pre pet vekova fizički odneta.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Plenković: Pogledajte snimak, Periš je ubijen!

Plenković: "Pogledajte snimak, Periš je ubijen!"

DELOVE snimka nadzorne kamere iz sobe u kojoj je preminuo Periš, juče je objavio Jutarnji list, nakon čega je Ministarstvo zdravlja zatražilo hitno izjašnjavanje Grada Zagreba u čijoj nadležnosti je psihijatrija u Jankomiru.

10. 11. 2026. u 10:25 >> 11:18

Komentari (0)

SAT OTKUCAVA: Vaša štednja i dalje može da vas odvede do BMW-a X2