SVETA TAJNA VEKOVIMA: Manastir Manasija - dragulj kome su arheolozi posvetili život (FOTO)

Sofija BABOVIĆ

01. 05. 2023. u 21:00

DUŽE od šest decenija istražuje se manastir Manasija kod Despotovca, kome su istaknuti arheolozi posvećivali i celu karijeru.

СВЕТА ТАЈНА ВЕКОВИМА: Манастир Манасија - драгуљ коме су археолози посветили живот (ФОТО)

Foto:S.Babović

Zadužbina i poslednje konačište despota Stefana Lazarevića(1377-1427/50) intrigira naučnike u toj meri, da je u Narodnom muzeju u Kruševcu trenutno aktuelna postavka o istraživanju Manasije dopunjena i poslednjim nalazima iz 2017. i 2018. godine.

- Ovo je nešto izmenjena verzija prvobitne izložbe, koristi se dokumentacija Republičkog zavoda za zaštitu spomenika, kao i tekst prvobitnog kataloga - rekla je Smiljana Dodić, muzejski savetnik Zavičajnog muzeja Jagodina i jedan od autora postavke. - Poslednji nalazi odnose se na pokretni materijal nađen u porti.

Već je utvrđeno pouzdano da je manastir Resava, kako je najtačnije ime ovog izuzetnog zdanja, građen u periodu od 1407. do 1418. godine. Ubraja se u vrhunska ostvarenja srpske arhitekture kasnog srednjeg veka. Od 50-ih godina prošlog veka, radilo se na obnovi južne fasade i prepokrivanju hrama, restauriran je mozaički pod u priprati, pod rukovodstvom prof. Slobodana Nenadovića.

Usledili su obimni radovi na Despotovoj kuli. Nešto kasnije, 70-ih godina, gradio se nov konak. Arheolog Časlava Jordović predvodio je istraživanja u istočnom delu porte, a zatim i neophodne radove na bedemu i okolnim kulama. Poslednje decenije 20. veka radovi su podrazumevali obnovu svih elemenata odbrane.

JEDINSTVENA KUHINjA SA FURUNOM

IZUZETNA postavka "Manastir Manasija - šest decenija istraživanja i zaštite", koja ukazuje na trud istraživača Republičkog zavoda za zaštitu spomenika i Zavičajnog muzeja Jagodine biće otvorena u kruševačkom Muzeju sve do 5. maja. U postavci se nalaze i replike predmeta nađenih tokom istraživanja, ali i originalno keramičko posuđe iz poznog srednjeg veka, fotografije naznačajnijih pronalazaka i hronologija dostignuća vrednih istraživača Manasije. Tu je i svedočanstvo o manastirskoj kuhinji sa velikom furunom, koja je prema dimenzijama i očuvanosti jedina poznata građevina ove vrste na prostorima srednjovekovne Srbije.

Prva sistematska arheološka istraživanja Manasije otpočeta su 2005. godine i tada su neumorni istraživači došli do velikih otkrića. Među njima ubedljivo najveće: grobnica despota Lazarevića!

- Jedan od glavnih ciljeva arheoloških istraživanja obavljenih u jesen 2006. u naosu crkve, bilo je definisanje grobnog ukopa uz južni zid zapadnog traveja - navodi se u katalogu izložbe. - Na osnovu rezultata do kojih se došlo arheološkim iskopavanjima u manastirskom hramu i činjenice da su oni u apsolutnom suglasju sa istorijskim podacima i prema našim saznanjima o ktitorskim grobnicama u srednjovekovnoj Srbiji, možemo nedvosmisleno zaključiti da je u zapadnoj traveji crkve manastira Resave (Manasije), u grobnoj konstrukciji uz južni zid otkrivena grobnica sa zemnim ostacima, ktitora - despota Stefana Lazarevića.

Ovo mišljenje, kako se precizira, potvrđuju i rezultati obavljene antropološke i u našoj arheološkoj nauci po prvi put primenjene DNK analize.

- Time bez svake sumnje možemo konstatovati da je razrešena viševekovna nedoumica o mestu despotove sahrane - iznosi istraživači. - U priprati manastirske crkve otkrivene su i istražene dve zidane grobnice, mlađa datovana u 18. i starija u 15. veku. Prema istorijskim izvorima realno je pretpostaviti da je u starijoj, danas prezentovanoj grobnici, sahranjen Kalojan Rusota, ličnost sa značajnim uticajem na dvoru despota Stefana, ali i Đurđa Brankovića.

POZNAT PO ZAKONIMA

KTITOR manastira despot Stefan Lazarević, sin je kneza Lazara Hrebeljanovića, a najranije detinjstvo proveo je u Kruševcu. Smatra se jednim od najmudrijih i najobrazovanijih vladara svoga vremena. Presto srednjevekovne Srbije nasledio je posle pogibije oca na Kosovu polju 1389. godine. Majka Milica Hrebeljanović, pomagala mu je u vođenju države do punoletstva 1393. godine. Stefan Visoki upamćen je po donošenju niza značajnih zakona, pokroviteljstvu u umetnosti, zadužbinarstvu,ali jednoj od najuspelijih srednjevekovnih pesama u akrostihu -"Slovoljubve".

Tokom 2008. i 2009. godine, konstatovana su i tri stambena horizonta, datovana u 15,16. i 19. veku, što je doprinelo jasnijem sagledavanju svih stradanja, posebno najvećeg, 1458.godine.


 


 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (1)

U NARODNU KUHINJU DOSPEO SAM IZ SVILE I KADIFE: Priča Zorana Popovića, iz Čačka, poput filmskih o milioneru koji je postao beskućnik