Svet

TEŠKO PREČICOM U PENZIJU: Na Starom kontinentu sve se više radi

Горан Чворовић - стални дописник из Париза

Goran Čvorović - stalni dopisnik iz Pariza

16. 08. 2026. u 06:00

U Evropi vlada šarenilo kada je u pitanju zakonski limit godina za odlazak u penziju.

ТЕШКО ПРЕЧИЦОМ У ПЕНЗИЈУ: На Старом континенту све се више ради

Žene u pojedinim državama tako i dalje mogu da steknu pravo na punu penziju već sa 60 godina, dok će u nekim zemljama zakonska starosna granica za muškarce u narednim godinama biti podignuta čak na 70.

Odnos prema penziji odražava duboke razlike između severa i juga kontinenta. Dok se na mediteranskom jugu više insistira na ranijem odlasku u penziju i hedonizmu, zemlje severa, tradicionalno posvećene stvaranju dobiti, a suočene sa starenjem stanovništva i nedostatkom radne snage, sve više produžavaju radni vek.

Treba imati u vidu da u mnogim zapadnoevropskim zemljama zakonska starosna granica ne znači automatski i prestanak rada. Tako, na primer, u Francuskoj zaposleni mogu da nastave da rade i posle sticanja prava na penziju, a poslodavac bez njihove saglasnosti ne može da ih penzioniše pre navršene 70. godine.

Godine za odlazak u penziju u zemljama EU stalno se podižu, jer s povećanjem životnog veka poemra se i granica do koje aktivno stanovništvo može da finansira penzioni sistem.

Penzijsko pitanje je baš u Francuskoj izazvalo velike društvene pometnje, padale su zbog toga nedavno i vlade, dok su na ulicama protestovali milioni ljudi. Rok je trenutno "zaleđen" na 62 godine i 9 meseci, do novih izbora. Nemci se penzionišu sa 65 godina i 10 meseci, dok će od 2031. to biti podignuto sa 67. Istovremeno, u toj zemlji vodi se rasprava o mogućnosti da se starosna granica u budućnosti poveća i na 70 godina, ali takva odluka još nije doneta. Austrijanci postaju penzioneri sa 65, a žene sa 60, što će se do 2033. izbalansiranti. U Belgiji se trenutno ide u penziju sa 66 godina, a od 2030. će za generacije rođene od 1964. granica biti podignuta na 67. Bugari prestaju da rade sa 64 godine i 5 meseci, a žene već sa 61 godinom i 10 meseci, s tim što će se razlika, do 65 godina, postepeno smanjivati. U Letoniji radni vek prestaje sa 65 godina.

U Sloveniji, Estoniji, Luksemburgu, Lihtenštajnu, Mađarskoj, Španiji i na Kipru, penzija počinje sa 65 godina. U Finskoj, godinu dana ranije, s tim što će to tako biti samo do dogodine. I u Litvaniji muškarci i žene danas postaju penzioreni sa 65 godina života, kao i na Malti, za sve rođene pre 1962.

I Hrvatskoj se ide u penziju sa 65, ali to važi samo za muškarce, dok žene imaju privilegiju da to učine dve godine ranije, uz postepeno izjednačavanje do 2030. U Danskoj se odlazi u penziju sa 67 godina, dok će granica biti postepeno povećana na 68 od 2030, na 69 od 2035. i na 70 godina od 2040. U Grčkoj se u penziju odlazi između 62. i 67. godine, zavisno od dužine radnog staža. U Rumuniji muškarci odlaze u penziju sa 65, a žene sa 61 godinom i 9 meseci, što će postepeno biti povećano na 63 godine do 2030.

Najmlađi redovni penzioneri u Irskoj i Velikoj Britaniji imaju 66 godina, na Islandu, Holandiji i u Italiji 67. U Portugaliji, nešto između: 66 godina i 7 meseci. U Poljskoj, penzionerke postaju sa 60 godina, a penzioneri sa 65. U Slovačkoj se pravo na penziju ostvaruje između 62 godine i 10 meseci i 64 godine života. U Švajcarskoj muškarci rade do 65, a žene do 64. Švedska i Norveška omogućavaju zaposlenima da u penziju odu sa 62 godine, ako imaju dovoljan broj godina radnog staža.