DRŽAVA TRAŽI FINANSIJERE ZA LE PENOVU? Vlada u Parizu pribojava se stranog mešanja u predsedničkoj kampanji

FRANCUSKA vlada pokrenula je razgovore sa vodećim domaćim bankama o mogućim modelima finansiranja predsedničkih kampanja različitih stranaka.

ДРЖАВА ТРАЖИ ФИНАНСИЈЕРЕ ЗА ЛЕ ПЕНОВУ? Влада у Паризу прибојава се страног мешања у председничкој кампањи

Foto: Goran Čvorović

U kabinetu premijera Sebastijana Lekornija održan je sastanak sa predstavnicima najvećih francuskih finansijskih institucija na kome se razgovaralo o mogućnosti da više banaka zajednički učestvuje u kreditiranju kampanja za izbore koji će biti održani u maju i junu sledeće godine, čime bi se rizik raspodelio između njih, uz mogućnost određenih državnih garancija. Posebnu pažnju izazvala je činjenica da takav model treba da obuhvati i Nacionalno okupljanje koje već godinama teško dolazi do kredita u Francuskoj.

Iako je tema bila finansiranje predsedničkih kampanja u celini, ipak je slučaj stranke Marin Le Pen dospeo u središte pažnje zbog višegodišnjih problema koje ona ima sa dobijanjem kredita od francuskih banaka. Na prvi pogled moglo bi da izgleda paradoksalno da vlast učestvuje u razgovorima koji bi mogli da olakšaju finansiranje političkih protivnika, među kojima je i kandidatkinja s realnim šansama da uđe Jelisejsku palatu.

KRITIKE IZ OPOZICIJE

Kabinet premijera Sebastijana Lekornija pokušava da intervenisanjem kod banaka omogući da svi akteri ravnopravno učestvuju u demokratskoj trci. Vlada pritom ne pokušava da natera neku određenu banku da sama kreditira Nacionalno okupljanje ili bilo koju drugu stranku, već želi da pronađe model da se podele rizici. Ovakvo rešenje, međutim, izazvalo je i ozbiljne kritike. Deo opozicije smatra da država ne bi smela ni posredno da učestvuje u rešavanju finansijskih problema političkih stranaka.

Do saznanja o ovom sastanku prvi je došao "Mond". Tek nekoliko dana kasnije, pošto su mediji počeli da pišu o ovom susretu, kabinet premijera zvanično je potvrdio da je on održan. Objašnjeno je da je cilj bio da se spreči uključivanje stranih finansijskih mreža u finansiranje francuske predsedničke kampanje i da na taj način eventualno dođe do stranog mešanja u unutrašnje stvari ove zemlje.

Domaće banke su, međutim, oprezne. Francuski izborni sistem funkcioniše tako što kandidati najveći deo troškova kampanje finansiraju unapred, uglavnom bankarskim kreditima, dok država tek posle izbora refundira zakonom predviđeni deo troškova onima koji ostvare odgovarajući izborni rezultat i ispune sve zakonske uslove. Za banke postoji sasvim konkretan finansijski rizik jer u trenutku kada odobravaju kredit ne mogu da znaju da li će kandidat osvojiti dovoljan broj glasova da stekne pravo na državnu nadoknadu, niti da li će Nacionalna komisija za kontrolu finansiranja izbornih kampanja i političkog života prihvatiti završni obračun troškova. Ukoliko refundacija izostane ili bude umanjena, povećava se i mogućnost da kredit neće biti u potpunosti vraćen.

Kada je reč o Nacionalnom okupljanju, pojavljuje se i strah od uticaja na ugled banke. Naime, iako je ova stranka značajno popravila imidž, pojedine finansijske institucije procenjuju da bi zbog odobravanja kredita stranci Marin Le Pen mogle da izgube između dva i pet odsto klijenata. Zbog odbijanja domaćih banaka, Marin Le Pen je prethodnih godina bila prinuđena da finansiranje potraži u inostranstvu.

Najpoznatiji je kredit od 9 miliona evra koji je tadašnji Nacionalni front 2014. dobio od ruske Prve češko-ruske banke, a koji je godinama izazivao političke kontroverze zbog navodnih veza stranke sa Moskvom. Za predsedničku kampanju 2022, Marin Le Pen je od jedne mađarske banke dobila još 10,6 miliona evra kredita, pošto ni tada nije uspela da obezbedi finansiranje kod kuće.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

Dušan Tadić se vraća u reprezentaciju Srbije!