BITKA ZA KRIM MOGLA BI DA ODLUČI RAT: Ruske snage se ukopavaju dok se ukrajinski borci spremaju da „deokupiraju“ poluostrvo

P. Z. S. /asiatimes.com

28. 03. 2023. u 17:45

PARAFRAZIRAJUĆI reči ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, sve je počelo sa Krimom, a sve će se tu i završiti. Kada je Rusija prvi put okupirala Krim 2014. godine, to je bila velika pobeda za Putina, koji je uspešno nazvao blef Zapada nastavljajući da aneksira poluostrvo uz minimalno međunarodno protivljenje.

БИТКА ЗА КРИМ МОГЛА БИ ДА ОДЛУЧИ РАТ: Руске снаге се укопавају док се украјински борци спремају да „деокупирају“ полуострво

Foto: Google maps/Profimedia/Ilustracija


Sada, dok ukrajinske snage razmatraju kako da „deokupiraju” Krim, ruska vrhovna komanda treba da razmisli o tome kako da spreči ponovno zauzimanje jedne teritorije koju ne mogu sebi priuštiti da izgube, smatra Christopher Morris, sa Univerziteta Portsmut (School of Strategy, Marketing and Innovation, University of Portsmouth).

Ukrajinski posmatrači izveštavaju da Rusija kopa rovove duž severne Oobale Krima, aktivno regrutujući radnike da pomognu u utvrđivanju oblasti oko Perekopske prevlake, uskog pojasa zemlje koji povezuje Krim sa ostatkom Ukrajine.

Rusija je kontinuirano jačala to područje od svoje prvobitne okupacije 2014. godine, u skorije vreme udvostručujući odbranu svaki put kada se ukrajinske snage približavaju. Kao rezultat toga, i uski kopneni most i susedna obala zaliva Sivaš sada su otporni na napad.

Uzevši u obzir glasine o prisilnoj evakuaciji svih preostalih civila, pošteno je reći da se Rusija sprema da se nešto dogodi u toj oblasti.

Scena iz Simferopolja na Krimu / Foto AP


ZAŠTO JE KRIM VAŽAN

Zelenski je uvek smatrao da se rat u Ukrajini mora završiti oslobođenjem Krima. U svom noćnom obraćanju, avgusta 2022, rekao je:

Rusija je naše poluostrvo, koje je uvek bilo i biće jedno od najboljih mesta u Evropi, pretvorila u jedno od najopasnijih mesta u Evropi. Rusija je na Krim donela represiju velikih razmera, ekološke probleme, ekonomsko beznađe i rat.

Shodno tome, ovo je izazvalo oštru retoriku iz Moskve, nedavno od bivšeg ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva koji je upozorio da će Moskva upotrebiti „apsolutno svako oružje“ ako Ukrajina pokuša da povrati poluostrvo – što mnogi smatraju nuklearnim oružjem.

Krim je neverovatno značajan na strateškom nivou. To je baza ruske Crnomorske flote i pruža kritičan pristup trgovini kroz luke kao što je Sevastopolj. Ali u smislu narativa o sukobu, Putin i njegovi saveznici su utkali Krim u ruski nacionalni mit, uokvirujući ga kao vitalni deo nacije. Gubitak regiona bi bio ponižavajući i skup za režim.

Godinama je ideja da Ukrajina povrati Krim izgledala više nego daleka. Ali vojni uspesi Kijeva na kraju 2022. od tada su promenili ovu percepciju, a ponovno zauzimanje Hersona u septembru dovelo je Ukrajinu na udarnu distancu.

Do sada je pretnja nuklearnim odgovorom izgledala kao blef, a Rusija nije uspela da to uradi, uprkos nizu napada Ukrajine na tamošnja ruska vojna postrojenja. A narativ Kijeva o potrebi da oslobodi svu teritoriju koju je Rusija okupirala od 2014. dobija međunarodnu podršku. Prolećna ofanziva na jug je skoro potvrđena, sa navedenim ciljem da se Krim odseče od ruske podrške.

Ali sama bitka za Krim je još daleko. Pre nego što dođe do bilo kakve direktne ofanzive, potrebno je uraditi značajnu osnovu. Ipak, operacija koja je nekada izgledala nemoguća sada ozbiljno razmatraju obe strane.

Ukoliko dođe do vojne operacije, borba protiv Krima neće biti laka. Opcije kao što su amfibijski ili vazdušni napad su previše rizične, s obzirom na to da Rusija još uvek ima ispravnu pomorsku i protivvazdušnu odbranu.

Foto: Printskrin/Twitter/Igor Sushko

Direktan pristup bi doveo do masovne ukrajinske ofanzive niz Perekopsku prevlaku. To bi moglo dovesti do toga da se ukrajinske snage usmere u oblast koju Rusija trenutno pojačava, što je daleko od idealnog.

Ako postoji mesto da se zaustavi ukrajinska kopnena snaga, to bi se desilo ovde. Zemljouz je idealna tačka gušenja, sa malo prostora za manevar. Ovaj najnoviji krug odbrambene konstrukcije pretvara ovo područje u zastrašujuću poziciju – uski prostor je idealan za rusku masovnu artiljeriju.

Kopnene snage koje su u napadu bile bi u veoma nepovoljnom položaju, čak i kada bi posedovale pomorsku i vazdušnu nadmoć, što se na žalost Ukrajine ne može pretpostaviti. Sa efikasno branjenom prevlakom, Krim postaje ostrvo. Ova vrsta izazova će zahtevati različite veštine i opremu za rešavanje, za razliku od bilo koje operacije koje je do sada sprovodio.

Nije slučajno što se njegovo ime - Perekop - otprilike prevodi kao "rov". Prevlaka je bila utvrđena od strane mnogih velikih sila tokom vekova i istorija nam govori da će je biti teško ponovo zauzeti direktnim napadom.

Do trenutka kada Ukrajina krene u kontraofanzivu na jugu, realnost na terenu bi trebalo da izgleda drugačije. Ruske zimsko-prolećne ofanzive u oblastima Donjecka i Luganska su posustale, a invazione snage su pretrpele značajne gubitke u mesecima teških borbi u Bahmutu. Ruski vojni moral je navodno blizu tačke loma sa izveštajima o trvenjima između regularne vojske i plaćenika Vagner grupe.

Foto Tanjug/AP

Prvi cilj bilo koje ukrajinske južne ofanzive bio bi da se poluostrvo potpuno izoluje od snabdevanja. Uprkos popravkama na Kerčkom mostu, jedinoj putnoj vezi između Krima i Rusije, pokazalo se da je on ranjiv i njegovo ponovno zatvaranje bi značilo da bi Rusija morala da se snabdeva morskim ili vazdušnim putem, što je neodrživo u bilo kom periodu. Ako poluostrvo bude odsečeno, rusko prisustvo na Krimu postaje neodrživo.

Utvrđenja koja se navodno pripremaju pre mogućeg ukrajinskog napada pokazuju da Moskva, barem, ozbiljno shvata ovu perspektivu. Ali mnogo će zavisiti od toga da Kijev dobije superiorno oružje u dovoljnim količinama da pokrene napad.

Jedno je ipak izvesno – ishod bitke za Krim biće odlučujući trenutak u toku sukoba.

BONUS VIDEO - POGLEDAJTE ISPALjIVANjE "MOSKIT" KRSTAREĆE RAKETE: Vežbe ruske Pacifičke flote u Japanskom moru

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (10)

MUŠKARAC KOJI SE ZAPALIO U KRITIČNOM STANJU: Novi detalji drame u NJujorku