ZAŠTO SE MISLI DA JE OVO KNJIGA ZA ODRASLE? Iza jedne od najlepših bajki sveta "Alisa u zemlji čuda" krije se mračna tajna

Novosti online

29. 11. 2021. u 00:53

IZGLEDA da se iza priča sa kojima smo odrastali i za koje smo mislili da su najlepše dečje bajke, zapravo krije mračnija istina.

ЗАШТО СЕ МИСЛИ ДА ЈЕ ОВО КЊИГА ЗА ОДРАСЛЕ? Иза једне од најлепших бајки света Алиса у земљи чуда крије се мрачна тајна

Foto: Vikipedija

Neke od takvih su svakako bajke pisca Luisa Kerola "Alisa u zemlji čuda" i "Alisa s one stane ogledala", koje su mnogo puta adaptirane i svaki put prikazivane kao neodoljive i preporučene najmlađima, iako neki sada smatraju da su to u stvari knjige za odrasle.

Kako piše "Blic Žena", pisac je zapravo lik Alise stvorio inpirisan stvarnom devojčicom Alis Lidel, koju je upoznao kada je imala tri godine, dok je sam Luis Kerol, čije je pravo ime Čarls Dodžson, imao tada 24 godine i studirao je matematiku, dok je veliku ljubav imao i prema fotografiji, a najviše je voleo, kako se saznaje, da fotografiše decu. Kako su se na nekim njegovim fotografijama neretko nalazile i devojčice bez odeće, za njega se pričalo da je kontroverzan, kao i prikriveni pedofil, iako takve tvrdnje do danas nisu dokazane.

Nakon što je upoznao junakinju svoje priče kada je Alis sa njenim sestrama i porodicom fotografisao u bašti, pošto ga je njen otac za to pozvao, ubrzo potom počela je da mu se u glavi stvara čudna priča o Alisi u zemlji čuda. Naime, prilikom jedne vožnje brodom u julu 1862. godine, on je Alis i njenim sestrama, Idit i Lorin, ispričao priču punu neobičnih likova, dok je kao glavnog junaka izabrao desetogodišnju Alis.

Iako ovo svakako nije bio prvi put da mladi student priča priče malim devojčicama, izgleda da im se ova posebno svidela, pa je sama Alis zamolila Luisa da istu zapiše, što je i uradio, a onda joj je, dve godine kasnije, za Božić poklonio roman, ukrašen ilustracijama, jer mu je Alis tada uveliko postala miljenica, i njihov odnos je postao predmet mnogih intriga.

Foto: Vikipedija

Izrazio želju da oženi tada 11 godina staru devojčicu

Ipak, i ovom neobičnom prijateljstvu je došao kraj 1863. godine, kada je došlo do razdora, prema rečima nekih biografa, nakon što je Dodžson izrazio želju da se oženi tada 11 godina starom devojčicom, dok su drugi nagađali da se u njega zaljubila Alisina starija sestra Lorina, pa su ga roditelji oterali kako bi se izbegao skandal. Iako je već sledeće godine došlo do pomirenja porodice sa piscem, nikada mu više nije bilo dozvoljeno da se druži sa decom.

Međutim, izgleda da se do nekih novih dokaza "nedavno" došlo kada se pre nekoliko godina pojavilo Dodžsonovo pismo, naslovljeno na "dragu gospođicu Lidel", napisano samo tri godine pre Alisine udaje, u kom je odgovarao na komentare upućene njemu, između "gospođice Lidel" i njene prijateljice, koje mu je prenela treća osoba, a u kome objašnjava i ističe kako su njegove reči, kako voli decu, pogrešno shvaćene.

Kada je o drugoj varijanti intriga vezanih za ovu bajku reč, a prema kojoj ona uopšte nije za decu, jer njena tematika zapravo odgovara odraslima, stoji to da se prvobitno nevini elementi sada često koriste kao reference na supstance koje menjaju svest: gusenica koja puši lulu, pečurke, sleđenje belog zeca.

Foto: Vikipedija

Gusenica navučena na travu, Martovski zec na amfetamine, puh na barbiturate

Tako je 1971. godine edukativni film američke vlade "Radoznala Alisa" opisao likove iz Zemlje čuda kao različite tipove zavisnika od narkotika: gusenica je bila navučena na travu, Martovski zec na amfetamine, puh na barbiturate. Namera je bila da se od ove aktivnosti odvrate deca, ali je ipak to sa sobom povuklo i nagađanja o pravom licu poznate bajke, te da li je ono zaista namenjeno deci, ili se iza toga krije nešto drugo.

Nisu, međutim, ni sve Alise iz tog perioda bile vesele - ilustracije Pitera Blejka iz 1970. godine možda su prepune živopisnog cveća i šara, ali je njihovo sveukupno raspoloženje sumorno. Alisa tugaljivo zuri u posmatrača, Ludi Šeširdžija deluje samosažaljivo u zatvoru. Uprkos njihovim bojama, deluju kao da su izašle iz sveta neobične Bi-Bi-Sijeve adaptacije u režiji Džonatana Milera iz 1966. godine.

- Zemlja čuda uvek je moćna metafora ili ideja sa kojom može nešto da se radi. Knjiga ima toliko fenomenalno mnogo ideja i koncepata u sebi, a ipak ostavlja prostora i za novu kreativnost - objasnila je jedna kustoskinja kako vidi ovo delo Luisa Kerola koje i dan danas ne prestaje da bude u centru pažnje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)

TURSKI POPIS SRBA IZ 1455. GODINE: Ovako su se zvali naši preci - stara imena koja su danas zaboravljena