DEMON SA PLAVIM OČIMA: Užasi sestre Barte bili su još gori nego u filmu - Sestre su tukle decu šibama, pa na rane sipale sirće i slanu vodu

Novosti onlajn

22. 02. 2021. u 11:55

MEĐU mnogobrojnim teškim scenama filma "Dara iz Jasenovca", koji je pre dve večeri doživeo svetsku televizijsku premijeru, publika je možda najviše bila potresena zlodelima žene nebesko plavih očiju, čiji pogled ledi krv u žilama.

ДЕМОН СА ПЛАВИМ ОЧИМА: Ужаси сестре Барте били су још гори него у филму - Сестре су тукле децу шибама, па на ране сипале сирће и слану воду

Foto: Printscreen

U pitanju je sestra Barta Pulherija, glavna upravnica dečijeg logora u Jastrebarskom.

Istorijska drama reditelja Gage Antonijevića, po scenariju Nataše Drakulić, prikazuje svakodnevni život u koncentracionom logoru iz ugla desetogodišnje devojčice Dare Ilić, koja je uhapšena sa starijim bratom, majkom i dvogodišnjim bratom Budom na Kozari. Njen otac je već zatvoren u Jasenovcu i radi kao grobar na stratištu Gradina, znajući da će jednog dana i sam sebi iskopati grob. Ubrzo pre dolaska u ženski i dečji deo logora Stara Gradiška, Darina majka i stariji brat su ubijeni. Nakon toga, priča se fokusira na Darinu odlučnost da održi obećanje koje je dala majci: da se nikada neće odvojiti od malog brata, čak i kada on postaje sve slabiji i kada žene koje su brinule o njemu u logoru budu ubijene ili odvedene u Nemačku na prinudni rad.

Uslovi u logoru

Sam logor, osnovan je početkom jula 1942. po odluci ustaškog poglavnika Ante Pavelića u cilju "planskog odgajanja", odnosno vaspitavanja u ustaškom fašističkom duhu i bio pod upravom časnih sestara Kongregacije sv. Vinko Paulski. U njega su se smeštale bebe od šest meseci pa sve do dece do do 14 godina. Uslovi u kojima su deca boravila bili su katastrofalni, a mnoge časne sestre čuvarke logora isticale su se u zlostavljanju, drastično su kažnjavale decu za svaki prestup. A pre užasne torture deca bi u logor stizala iznurena, bolesna i gotovo gola. Ništa iole prihvatljivo nije bilo obezbeđeno za njihov smeštaj, nije bilo čak ni hrane za decu. Deca su bolovala od najmanje jedne teške bolesti, a mnoga su imala istovremeno i više bolesti, dizenteriju, tifus, skorbut, upalu pluća, difteriju. Zbog gladi, bolesti i načina "vaspitanja" dnevno je umiralo po nekoliko dečaka i devojčica. Umrla deca sahranjivana su po desetak zajedno u mestu Jastrebarsko.

Kako je Barta ubijala

- Ustaški metod ubijanja dece od 3 do 10 godina ovako je izgledao. Pitali bi: Deco, ko želi da vidi mamu i tatu? ili Deco, ko hoće čokoladu?. Deca bi se javljala: Ja, ja, ja, ja. Onda bi ih sve poveli do jame i udarcem čekića u glavu ubacivali u nju - ispričao je svojevremeno za "Politiku" Gojko Rončević, koji je kao sedmogodišnjak, tri meseca bio u Jastrebačkom. Pred njim je sestra Barta budakom ubila dvoje dece.

Svima je, svedoči Zorka Delić, takođe jedna od preživelih, sestra Barta govorila da su banditska deca i da ih treba pobiti. Deca su bila primoravana da pozdravljaju ustaškim pokličem "Spremni!", a deca koja to ne bi uradila bila su bacana u samicu i premlaćivana. Sestre su ih tukle šibama a onda na otvorene rane sipale sirće ili slanu vodu.

Barta Pulherija, šezdesetogodišnja časna sestra, posebno je bila ozloglašena po svojim postupcima prema deci, a bila je upravnica logora. Kao svastika Mile Budaka, ustaškog ministra i ratnog zločinca, uspela je da na kraju rata pobegne iz zemlje. Preko časnih sestara "milosrdnica" ustaše su, sistematski i na surov način, sprovodile plan "prevaspitanja" partizanske dece u ustašku mladež i svoje "janjičare".

Po informacijama dostupnim na internetu navodi se da je sestra Barta posle rata emigrirala u Austriju.

Na Wikipediji se navodi da je u logoru, prema podacima Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača NR Hrvatske, bilo zatočeno 3.336 dece. Prema istim podacima, u logoru je do kraja oktobra 1942. umrlo najmanje 449 dece.

U filmu "Dara iz Jasenovca", mnogi naši poznati glumci imali su zapažene uloge, a oni koji su tumačili ustaške mučitelje Jasenovca neretko su govorili koliko im je bilo teško da obave svoj posao. Mnogi su razmišljali i da uloge odbiju. Ulogu bezosećajne sestre Barte Pulherije, igrala je glumica Tatjana Kecman.

Foto: Printscreen

Glumica Tatjana Kecman

Tatjana glumi od svoje sedme godine kada je odigrala ulogu male Stojanke u seriji „Osma ofanziva“ u režiji legendarne Sofije Soje Jovanović. Po završetku Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Vladimira Jeftovića i posle nekoliko zapaženih uloga u poznatim filmskim ostvarenjima, Tatjana svoju karijeru usmerava prvenstveno na pozorište. Deset godina je bila angažovana u KPGT-u gde je ostvarila značajne uloge, a široj pozorišnoj publici u zemlji i inostranstvu poznata je po nizu uspešnih autorskih projekata: "Prekobrojna", "Suteren", "Kentaur", "Ludilo udvoje", "Iza scene", "10:1", "Više sreće ovaj put", "A gde su kokoške?", "Sirena i Viktorija", "Ženska posla".

Ipak, nesumnjivo je da je "Dara iz Jasenovca" jedan od onih koji će joj obeležiti karijeru.

(Vanted.rs)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (2)

A SRBIJA?! Pitali Ruse Za koga ćete da navijate na EURO 2024? - ovako su odgovorili