SADILI TIKVE A OBRALI BOSTAN: Iako je 1969. državni vrh bio protiv Mihailovićeve drame, cela ekipa je znala u šta se upušta

D. Matović

21. 03. 2023. u 16:42

PREDSTAVA "Kad su cvetale tikve" naišla je na veliko interesovanje publike, na različit odjek kritike i na vrlo grubu i oštru reakciju vlasti. Posle pet izvođenja skinuta je s repertoara Jugoslovenskog dramskog pozorišta zahvaljujući "budnosti" Edvarda Kardelja, ali i gnevu samog Josipa Broza Tita, koji je u govoru o Mihailovićevoj drami pomenuo one koji podrivaju temelje socijalističkog društva. Povlačenju drame sa pozorišne scene doprineo je i Kiro Gligorov, koji premijerno izvođenje u Jugoslovenskom dramskom pozorištu nije odgledao do kraja.

САДИЛИ ТИКВЕ А ОБРАЛИ БОСТАН: Иако је 1969. државни врх био против Михаиловићеве драме, цела екипа је знала у шта се упушта

Fotografije: Stevan Kragujević, Arhiva Slobodana Rankovića i dokumentacija "Novosti"

Iako je od početka proba, u leto 1969, bilo poznato da državni vrh na predstavu ne gleda blagonaklono, cela ekipa, na čelu sa piscem Dragoslavom Mihailovićem i rediteljem Borom Draškovićem, znala je u šta se upušta. Jugoslovensko dramsko pozorište bilo je od prvorazrednog državnog značaja, osnovano ukazom Josipa Broza. Svaka reč izgovorena na toj sceni - daleko se čula. Dragoslav Mihailović je pretpostavljao da je Edvard Kardelj učestvovao u osnivanju Golog otoka, možda je čak i on to predložilo, pa mu je smetalo da se o tom mučilištu javno govori.

- Kardelj je bio među najglasnijima koji su osuđivali predstavu - govorio je pisac. - Čuo sam da je na jednom ručku govorio da ne mogu golootočani da budu književni junaci. To mi je ispričao Brana Šćepanović, koji je bio tamo. Kardelj je rekao da naši neprijatelji ne mogu biti književni junaci nad čijom se sudbinom plače. Time je pokazao kakav je bio odnos prema umetnosti u ono vreme.

Muzej pozorišne umetnosti

 


O Golom otoku u to vreme potajno se razgovaralo, no niko nije imao hrabrosti da o tom mestu masovnog stradanja javno progovori, čak ga je i Mihailović u romanu izbegao. Ali, glumci su, dok su pripremali predstavu sve vreme govorili Goli otok. Mihailovića, koji je imao golootočko iskustvo je to povuklo i "stavio" ga je u dramu. Neposredno posle premijere Broz je dobio informaciju Gradskog komiteta Saveza komunista Beograda u kojoj se detaljno analizira situacija koja se doživljava kao veliki skandal u kulturi Beograda. Kaže se da su kritike vrlo pozitivne, ali da su politički radnici koji su gledali predstavu jednodušni u mišljenju da je autor sudbinu jedne porodice, a posebno glavnog junaka, uzeo kao povod da plasira neprihvatljive političke stavove.
Većina kritičara se, međutim, posle samo nekoliko dana prestrojila, više se nisu bavili onim što je bila njihova dužnost, nego političkim komentarisanjem onoga što se u priči dešava. Tekstovi u štampi delovali su šizofreno. Nekoliko dana posle objavljene pozitivne ocene i Muharem Pervić, kritičar "Politike", čitao je u svojim novinama da "nije dobro razumeo" predstavu. Slavoljub Đukić, izveštač NIN-a sa partijskog sastanka u JDP, mogao je tih dana da pročita, kao svoj navod, ono što nije ni čuo na sastanku, ni napisao... "Večernje novosti" 18. oktobra objavile su karikaturu upravnika JDP Bojana Stupice "Ja sadio tikvu, a obrao bostan".

TITOVE MRAMORNE KAZALIŠNE TIKVICE

TITO SE RETKO oglašavao u vezi sa književnošću i umetnošću, ali 25. oktobra 1969. godine u jednom razgovoru sa predstavnicima političko-privrednog aktiva banatskih opština u Zrenjaninu prokomentarisao je "Tikve". Snimak emitovan na državnom radiju i uveče na televiziji u Dnevniku, više puta je ponavljan.
"I u stvari se troši malo. Vrlo malo. Tri kilograma na čoveka (da) više trošiš, onda ne bi imali šta izvoziti, uopšte ne bi. Kod nas je struktura ishrane još veoma primitivna, još nije na visokom nivou kao što (bi) trebalo da bude. Tako da se sada preuzima čitav niz mera, od Centralnog komiteta, od Predsedništva i Izvršnog biroa do dolje. Mi stalno se bavimo s tim takvim problemima. Ali, uz ove probleme sada, koje smo mi ovde razgovarali, imamo mi i te društvene probleme: pitanje raznih ovih, kako da kažem, tih shvatanja, tuđih elemenata. Evo, na primer, nedavno ste vi videli, tu neki komad, kazališne neke tikvice. Kako cvate tikve, ali ta njegova tikva, koji je to pisao, ne cvate, jer ona je, izgleda, potpuno gnjila, i tako dalje... gde se blati naš društveni sistem, gde se hoće na svaki način da se naše društvo prikaže kao društvo koje ne valja, to jest da nije to ono što bi trebalo da bude. To jest, on ne govori da je to socijalizam. Neće socijalizam, nego nešto drugo. Znate vi šta on to govori... A ko govori? Govori onaj koji je bio na mramoru, na otoku tamo, na Golom otoku. I većina tih ljudi, većina... to ih nema, mali broj, ali su vrlo glasni... Njih odmah poduhvata propaganda u inostranstvu, i piše: taj u Jugoslaviji piše... taj, taj, i tako, onda treba verovati. Jer inače, u takvom jednom jednopartijskom sistemu, kako kaže, jugoslovenskom, ne bi mogao to da piše kad ne bi bila istina. I tako dalje...

Foto: Milena Anđela

 
Evo, na primer, nedavno ste vi videli, tu neki komad... gde se blati naš društveni sistem... A ko govori? Govori onaj koji je bio na otoku tamo, na Golom otoku - rekao je Broz.

VIDITE, TE STVARI nama smetaju. Ljudi iz naše sredine pljuju na nas, pljuju na naše tekovine, i pljuju na naše živote koje mso dali, živote u našoj sredini, a već su se jedanput pokazali da oni ne vole ovu zemlju, da oni nisu, ovaj, ne spadaju u naše društvo, i sad već ponovo se javljaju. Onaj isti informbirovac koji danas ima pravo, ovaj, sve raditi. Dakle, to je stvar komunista. Mi ne smemo sad ići na administrativno preduzimanje mera. Mi moramo tražiti od komunista... Pa, bogamu, ima nas milion, milion komunista... Pa, mi moramo, odozdo treba da se te stvari... da se njega onemogući. Ja ne tražim da mi sad njega, šta ja znam, hapsimo, i tako dalje, nego - naprotiv - da bude glas javnosti onaj koji će njih onemogućiti da se bave takvim poslom.

Posle ovog Titovog govora predstava više nije izvođena. Bez posledica nisu prošli ni oni koji su u njoj učestvovali Miša Janketić, koji je igrao glavnu ulogu ostao je bez ordena rada koji mu je bio dodeljen, Mihailović je bio pod prismotrom DB i dobio je svoj dosije u Arhivu Josipa Broza, reditelj Boro Drašković tri decenije nije radio u pozorištu, upravnik Stupica preminuo je nepunih godinu dana posle zabrane predstave.
OFANZIVA GRADSKOG KOMITETA PROTIV DRAME
MNOGO GODINA kasnije Mihailović je dobio iz Arhiva Josipa Broza 54 lista o njemu i "Tikvama", a delove tih izveštaja "Novosti" su prve objavile. Već na prvom dokumentu, koji nam je tada pokazao, a predstavlja izveštaj o "strašnom događaju zvanom Kad su cvetale tikve u JDP", stoji u gornjem desnom uglu olovkom dopisano "Ne!" - ma šta to značilo. U dokumentaciji koja je dostavljana Brozu najviše je izveštaja potpisao Bora Pavlović, predsednik Gradskog komiteta Saveza komunista Beograda. On je Mihailovićevu predstavu svrstao među "kominformovske aktivnosti" i piše:
- Sadržaj drame je nedvosmislena kritika našeg odnosa prema ibeovcima. Obavešteni smo da je književnik Mihailović, inače, bio, po liniji IB, 20 meseci na Golom otoku - napisao je Boro Pavlović u izveštaju, uz napomenu da su čuli da Živojin Pavlović priprema ekranizaciju romana, pa će "sa svoje strane preduzeti odgovarajuće mere". - Tekst je tako pravljen da se celokupan angažman komunista i ljudi Jugoslavije pretvara u teror svemoćne policije, u prljavu igru političkih vrhova koji se u jednom trenutku svađaju, a u sledećem mire, u seriju prikaza sadističke i sulude vlasti milicije i Udbe, seriju ubistava, scena ludila i silovanja...
U dosijeu Dragoslava Mihailovića u Arhivu Josipa Broza na svakoj od 54 strane stoji latinička oznaka "VT" - "Video Tito"

U ČITAVOM KOMADU nema nijedne reči o razlozima događaja iz 1948, nijedne kritičke reči na zemlje Kominforma i nosioce njihove politike u našoj sredini.Pavlović nudi rešenja za ovaj "veliki problem", pa u jednom izveštaju predlaže da se u "Politici" objavi članak iz Gradskog komiteta, da se održi vanredni sastanak komunista u JDP, kao i da se protiv drame i njenog autora rade prilozi na radiju i televiziji i objavljuju tekstovi u novinama.

Na svakom od 54 lista iz Titovog arhiva raspravlja se o Mihailoviću. Gotovo na svakom dokumentu stoji latinička oznaka, koja se tumači kao "VT" - "Video Tito". Broz je na nekim stranicama dopisao svoje komentare: "Slučajevi retki kao kad domaćici iskipi mleko" ili "Šta na tu diskusiju mogu da kažu drugovi iz bratske Srbije?"
Prve "Tikve" posle onih zabranjenih postavljene su na scenu 1984. Režirala ih je Vida Ognjenović.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ZBOG OVOGA JE ĐOKOVIĆ OTPUSTIO IVANIŠEVIĆA? Da li je ovo kap koja je prelila čašu... (VIDEO)