SMIŠLJENI UDARCI SRPSKOJ KULTURI: Boris Trbić i Jelena Tucaković povodom nove zajedničke knjige o sudbini troje ubijenih sremskih slikara
15. 01. 2023. u 12:14
NA KRAJU aleje lipa, poetični je naslov, a "Triptih o poslednjim danima" - znakoviti ali i informativni podnaslov još jedne knjige nastale "u koprodukciji Beograda i Melburna", kao plod zajedničkog pregnuća Jelene Tucaković, kustosa u Etnografskom muzeju u Beogradu i Borisa Trbića, dramaturga, pisca, scenariste, dokumentariste i predavača u australijskim filmskim školama.

Boris Trbić i Jelena Tucaković, Foto Z. Jovanović
U svoj je "Triptih o poslednjim danima" ovaj autorski dvojac upleo priče o sudbinama troje srpskih slikara stradalih u zločinima nad stanovništvom okupiranog Srema u Prvom i Drugom svetskom ratu, a taj trojac sremskih slikara koje povezuje nevidljiva linija od stotinak kilometara čine: Danica Jovanović, streljana 1914. sa grupom Beščana na Petrovaradinu, iguman Rafailo Momčilović, nastojatelj manastira Šišatovac, svetitelj, koji je ubijen 1941. i grob mu se ne zna, te Sava Šumanović, odveden u šidskoj raciji 1942. godine.
- Umetnici različitih senzibiliteta, formalnih i inovativnih pristupa, odrastali u drugačijim epohama, sredinama i društveno-ekonomskim uslovima i nestali u nejednakim životnim dobima i okolnostima: Danica Jovanović se vratila sa studija u Minhenu u trenutku kada je tek počela da stiče umetničku zrelost i da ispituje granice umetničkog izraza, i izgubila život ne uspevši da realizuje svoj potencijal. Sava Šumanović se nakon povratka iz Francuske nastanio u rodnom Šidu, razvijajući nove pravce u svom stvaralaštvu, gradeći tematske celine koje su često uključivale lokalne motive, nastradao je u raciji čiji je cilj bio zatiranje srpskog, jevrejskog i romskog stanovništva na teritoriji Srema, a iguman Rafailo Momčilović odveden je iz manastira Šišatovac u šezdeset i šestoj godini, u dobu kada je, preokupiran duhovničkim obavezama, imao manje energije i vremena za umetnički rad - zapisali su autori.
Naslov knjige "Na kraju aleje lipa" direktna je aluzija na slike Šumanovića, a koju su sazdali od konstrukata o poslednjim danima, čak satima u životu troje umetnika, dokazujući na ovim primerima tezu o postojanju dugotrajnog, doslednog, koncentrisanog napada na jednu kulturu.
Naime, biografije troje umetnika školovanih u inostranstvu, putnika koji su u zapadne zemlje odlazili željni upoznavanja sa evropskim kulturama i vraćali se kao vesnici drugačijih vetrova u našoj likovnoj umetnosti, za autore ove knjige zanimljive su pre svega na širem kulturnom planu.
- Njihov "ukorenjeni kosmopolitizam" evidentan je u želji da putuju, istražuju i upoznaju kulture razvijenih evropskih naroda, ali i da se vrate i doprinesu sopstvenoj. On govori o dinamičnim transnacionalnim vezama srpskog kulturnog prostora sa svetom, o vesnicima novih umetničkih tendencija i hibridnih pravaca na prelazu vekova i tokom prve polovine 20. veka, ali i o želji umetnika da u kontinuitetu nastave da unapređuju kulturnu produkciju i vrednosti sopstvenog naroda. Utoliko je zanimljivije i pitanje zašto bi se neko odlučio da ubije troje sremskih slikara koje povezuje nevidljiva linija od jedva stotinak kilometara - pitaju se Tucakovićeva i Trbić.
Autori junacima ove, naizgled hermetične knjige, prilaze u trenutku kada saznaju da će umreti nasilnom smrću, o čemu kažu:
- Upoznajemo ih prekasno, u trenutku kada nemaju više vremena. Ovo je i skup priča o smirenju pred licem zla i susretu sa smrću. Znamo da tokom perioda poznatog po ideologizovanim čitanjima istorije, tragične sudbine ovih umetnika nisu skrivane, ali im, osim sačuvanih činjenica i svedočenja najbližih, nije posvećivana dovoljna pažnja.
Odlazak u smrt je retko bio sagledavan u kontekstu aspiracija, iskustava, razočaranja i novih početaka koji su obeležili životne puteve umetnika koji su jednom poželeli da pripadaju evropskom kulturnom krugu. I koje je, u velikim svetskim sukobima, spržilo sunce.
Ističući kako nije istina da smrt može biti konstatovana samo kao tragičan događaj, ali da ne mora biti kontekstualizovana, autori dodaju:
- U našoj knjizi, smrt stvaralaca se sagledava kroz impulse koji su obeležili njihovo umetničko stvaranje i refleksije o sredini, smislu života, i onome što će iza umetnika ostati. Ovo je na prvi pogled pesimistična knjiga. Ali, redosled događaja u knjizi nije slučajan. Kao što nije slučajna ni hronologija stradanja sremskih slikara. Nada postoji.
ZAUSTAVLjENI TRENUCI VREMENA
"LUKA u manastirima: o zaustavljenim trenucima vremena" (2018) prethodna je zajednička knjiga istog autorskog dvojca, a tokom rada na njoj rodila se ideja o "Triptihu o poslednjim danima".
"Zašto je važno ono što je bilo?", pitanje koje je postavio tada jedanaestogodišnji Luka, rođen u dalekoj Australiji, zahvaćen "cunamijem" istorije, dok ga otac upoznaje sa starim srednjovekovnim srpskim manastirima i istorijom samom, kako službenom, tako i alternativnom i(li) prećutanom. To specifično vizuelno-tekstualno proputovanje kroz istoriju i zapitanosti dečaka odraslog u inostranstvu Jelena Tucaković dopunila je mnogobrojnim činjenicama o manastirima koje su otac i sin pohodili.
Treća zajednička knjiga na kojoj uveliko rade beleži intimne porodične (i)storije i priče iz Prvog svetskog rata.
Preporučujemo

NOVA KNjIGA AUTORA TRILERA ĐORĐA Đ. VLAJIĆA: Roman "Polaroid" pred čitaocima
05. 01. 2023. u 12:37

Najveći uspesi književnice Ljiljane Habjanović Đurović u 2022. godini
04. 01. 2023. u 12:16

"SRBIJU INTERESUJE SAMO KADA ĆE MIR" Vučić: Nekada je ta reč bila najpopularnija u svetu, a sada niko ne sme da je izgovori
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da Srbija želi mir i nada se miru i da bi Srbija volela da rat u Ukrajini stane istog sekunda.
21. 03. 2023. u 14:40 >> 14:30

ZA KURTIJEVU MRŽNjU PREMA VUČIĆU NEMA NI LEKA NI DOKTORA: Reakcija Petkovića nakon Aljbinove provokacije na Tviteru
DIREKTOR Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković poručio je Aljbinu Kurtiju da za njegovu mržnju prema Aleksandru Vučiću nema ni leka ni doktora.
21. 03. 2023. u 19:57 >> 20:31

ČKALjINA MRAČNA STRANA: Imao "crnu listu" - zbog njega su glumci ostajali bez uloga
MIODRAG Petrović Čkalja bio je jedan od najuspešnijih komičara na prostorima bivše Jugoslavije, glumac čiji je humor bio lek za dušu.
18. 03. 2023. u 20:03
Komentari (0)