TORANJ ĆE SE VRATITI, S PANORAMSKIM POGLEDOM: Obnova Centralne kule Starog sajmišta počinje uklanjanjem najvišeg dela

Miljana Kralj

09. 08. 2022. u 15:00

KADA uskoro bude demontiran toranj na Centralnoj kuli Starog sajmišta, to ne znači da se uništava kulturno-istorijsko nasleđe.

ТОРАЊ ЋЕ СЕ ВРАТИТИ, С ПАНОРАМСКИМ ПОГЛЕДОМ: Обнова Централне куле Старог сајмишта почиње уклањањем највишег дела

Foto: Tanjug

Naprotiv, sve se radi prema projekatu temeljne rekonstrukcije koja će zdanju vratiti prvobitni izgled.

Ovo je istakla Olivera Vučković, direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda,  na jučerašnjoj konferenciji za novinare, održanoj u prvom objektu Memorijalnog centra "Staro sajmište", koji je priveden nameni. Tačnije, obnovljenim prostorijama nekadašnje Tehničke škole za dizan kože, u kojoj će se nalaziti kancelarije ove institucije ustanovljene posebim zakonom, donetim prošle godine, sa ciljem čuvanja sećanja na žrtve genocida počinjenog nad Srbima, Jevrejima i Romima na tom mestu, tokom Drugog svetskog rata.

Kula nekad

- Toranj će morati u potpunosti da se ukloni, ali koristeći mere konzervacije, restauracije, sanacije i adaptacije mi ćemo ga vratiti u potpunosti prema originalnom projektu - objasila je Vučkovićeva uz napomenu da je to neophodno, jer su armatura i beton u izuzetno lošem stanju.

Ovoj prvoj fazi radova prethodilo je iznošenje čak 24 tone otpada iz kule! Višedecenijsko zanemarivanje prostora, nije bila jedina prepreka sa kojom su se suočili zaštitari koji će obnavljati Staro sajmište, proglašeno za spomenik kulture još 1987. Uz probleme koji su pratili iseljavanje umetničkih ateljea i stanara (do pre samo mesec dana tu su još živele tri porodice), ispostavilo se da je zdanje bilo upisano u katastru kao prizemna zgrada. Zahvaljujući elaboratu Zavodovih stručnjaka, tek naknadno je upisano kao kula.

Prema rečima direktorke Vučković, projekat obnove Centralne kule podrazumeva vraćanje autentičnog gabarita, uklonjenih delova i fasadnih otvora u stanje kakvo je bilo, ali i sanaciju svih oštećenja i adaptaciju za potrebe Memorijalnog centra.

- Kada bude ponovo postavljen, toranj će imati i panoramski lift - otkrila je Olivera Vučković.

Foto: ZZSKB

Inače, složenu projektnu dokumentaciju uradio je tim Zavoda predvođen Aleksandrom Šević, arhitektom konzervatorom i dr Sašom Mihajlov, istoričarkom umetnosti i konzervatorom, a radovi su povereni grupi izvođača, na čijem čelu je kompanija "Koto".

Planirano je da prva faza na Centralnoj kuli, za koju su već obezbeđena sredstva od Ministarstva kulture traje do kraja godine, otkrila je v.d. direktora Memorijalnog centra "Staro sajmište" Krinka Vidaković Petrov. Druga faza bi trebalo da bude završena do kraja iduće godine, kada bi bila otvorena prva izložbena postavka.

- Mnogo je lakše izgraditi nešto iz temelja, nego rekonstruisati zgradu koja je propadala 70 godina - istakla je.

Logor na Starom sajmištu, koje je tokom rata bio na teritoriji NDH i pod upravom nemačkih vlasti, na današnjoj teritoriji Srbije, po broju zatvorenika i žrtava, predstavlja najveće stratište te vrste, iznela je v.d. direktorka Memorijalnog centra:

- Nažalost posle rata ovo je bilo mesto zaborava - rekla je i dodala da se Centralna kula rekonstruiše prva jer je ona "ikonična slika" Starog sajmišta. - U vreme kada je ovde bio logor, ta kula je bila slika užasa koji se ovde dešavao, i sada će biti centralna figura sećanja na taj period.

Foto: Tanjug

U njoj će se, po završetku, nalaziti centralni izložbeni prostor, koji će obuhvatiti sve istorijske namene Starog sajmišta - od sajma, preko logora do umetničkih ateljea. A kada se budu rešili imovinsko-pravni problemi, u čemu će ključni teret podneti grad Beograd, i završi projektna dokumentacija, na red dolazi Italijanski paviljon, najavila je Krinka Vidaković Petrov.

Inače, planirano je da se rekonstruišu sve zgrade nekadašnjeg Sajma, podignutog 1937, prema projektu trojice opštinskih arhitekata Rajka Tatića, Milivoja Tričkovića i Đorđa Lukića.

Vanušićeva: Prvi koraci

Na kompleksnost imovinsko-pravnih odnosa na Starom sajmištu osvrnula se Danijela Vanušić, pomoćnik ministra kulture za zaštitu kulturnog nasleđa i digitalizaciju. Prema njenim rečima, ceo prostor bi trebalo da bude priveden nameni u službi Memorijalnog centra:

- Eksproprijacija, koju propisuje zakon, podrazumeva da celokupan prostor bude preuzet na republiku i dat na korišćenje Memorijalnom centru. To je veliki izazov za sve nas u Ministarstvu i na nivou grada, jer smo se susreli sa potpuno zanemarenom situacijom koju smo zajedničkim naporima uspeli da pomerimo. Tako da su ovo prvi koraci koji će se nastaviti kasnije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

A SRBIJA?! Pitali Ruse Za koga ćete da navijate na EURO 2024? - ovako su odgovorili