ZAUVEK USPRAVLJEN STOJI ISPRED NAS: Veliki praznik u Andrićgradu obeležen otkrivanjem spomenika Meši Selimoviću i tribinom "Evropa i Rusija"

Nikola Janković

28. 06. 2022. u 23:33

OBELEŽAVANjE Vidovdana u Andrićgradu, posebna je svetkovina: ovaj datum je i rođendan kamenog grada na obali Drine, unutar zidina je hram posvećen Svetom knezu Lazaru i kosovskim velikomučenicima, a na svakom koraku brojni detalji svedočanstva su o mladobosancima.

ЗАУВЕК УСПРАВЉЕН СТОЈИ ИСПРЕД НАС: Велики празник у Андрићграду обележен откривањем споменика Меши Селимовићу и трибином Европа и Русија

Milorad Dodik, Milo Lompar, Emir Kusturica i Matija Bećković, Foto N. Janković

U panteonu naših književnika i naučnika, pored Andrića, Njegoša i Tesle, od sada uspravno stoji i Meša Selimović - bronzanu statuu velikog pisca otkrili su Emir Kusturica, Matija Bećković i Milorad Dodik.

- Pre 40 godina opraštajući se od Meše Selimovića na Novom groblju u Beogradu, rekao sam: "Kad bismo se sahranjivali uspravno, ti bi bio prvi koji je to zaslužio". Sahraniti, znači sačuvati. Na četrdeseti Vidovdan od rastanka sa Mešom, vidimo ga kako zauvek uspravljen stoji ispred nas, pored Andrića, na mestu koje je zauzeo i u srpskoj književnosti. Sa njim se uspravio i ceo njegov rod. Njegovo besmrtno delo izraslo je iz bratskih rana i ljubavi njegove Darke, bez koje ne bi bilo Mešinog velikog dela. Njegov put do ovoga mesta, jedan je od najzaobilaznijih u našoj književnosti: prvu Andrićevu knjigu kritika je dočekala hvalospevima, dok je za prvi Selimovićev roman jedan kritičar napisao "Meša je pismen, ali nažalost bez ikakvog talenta". Prva priznanja počeo je dobijati kada je imao blizu 60 godina - rekao je akademik Matija Bećković, jedan od nekolicine prijatelja i kolega koji su uz velikog pisca bili u njegovim poslednjim danima.

- Uviđao je Meša da je svaka zajednica, svaka država, svaka ideologija, pa i svaki čovek - tvrđava. Pitao se, da li ljudi mogu razgovarati drugačije nego kroz puškarnice. Vlast je najgori porok, a strah najveća sramota i poniženje čovekovo. Čovek je opkoljen strahom kao planinom i potopljen njime kao vodom, a on je kao i njegov narod bio raspet na bratu, sa tom ranom postao bi pisac i da to nije bio.

Prof. dr Milo Lompar, po otkrivanju spomenika piscu, izdvojio je stih koji je moguće smatrati najdubljim misaonim momentom srpske književnosti, stih tragičkog junaka kosovske misli, Njegošev: "Šta je čovjek a mora bit` čovjek", iz monologa igumana Stefana.

- Ovaj stih je i označio duboko, dvostruko opredeljenje Meše Selimovića. Šta je čovjek, malo, slabo i nemoćno stvorenje, pod strahom i nevoljom se ugiba. "A mora bit` čovjek", tu je imperativ uspravljanja unutrašnjeg odnosa prema svetu i to čvrsto uzdignute glave, kroz vreme, ovakav je Meša i bio. Selimović ovu misao nije razređivao a, naredni stihovi "tvarca jedna te je zemlja vara, a za njega vidi, nije zemlja." Taj momenat da za čoveka nije zemlja, pojavljivao se u duhu Selimovićevom na različite načine. On je sudbinu čoveka proneo kroz jednu epohu tragičnu do bratoubistva. Njegov junak, Ahmed Nurudin, iz jednog od najvećih romana srpske književnosti "Derviš i smrt", nosi taj strah i bratoubistvo, dramu koja je obeležila ove prostore - kazao je profesor Lompar.

- U svojim sećanjima Meša je sam rekao, da kao što je Njegošev stih najsublimniji u našoj književnosti, tako i ja izdvajam onaj iz Selimovićeve balade "Omer i Merima": "Đul miriše, Omerova duša". Duša iznad smrti. Iznad trenutnog očajanja. Duša iznad svega.

Član predsedništva BiH Milorad Dodik, istakao je, da je živi svedok napora i hrabrosti Emira Kusturice, da izgradi Andrićgrad.

- Danas sam ponosan na Emira i na sebe, jer je i sebe ponekad trebalo pobediti, da bismo danas imali Andrićgrad. Ovo mesto je važno da se ne zaboravimo, da se na izgubimo u brzacima današnjeg vremena, da ne bismo nestali kao narod - rekao je Dodik - Zahvalan sam svima koji su učestvovali u ovom poduhvatu, a danas posebno autoru skulpture Meše Selimovića, vajaru Zoranu Kuzmanoviću.

Vučelić, Kusturica, Lompar i Antonić, Foto N. Janković

Nakon otkrivanja spomenika piscu, u Andrićevom institutu upriličen je Okrugli sto "Evropa i Rusija". Učesnici su bili reditelj Emir Kusturica, profesori Slobodan Antonić, Milo Lompar, Miroslav Perišić, Dejan Mirović, Zoran Čvorović, Darko Đogo, Aleksandar Pavić i Želidrag Nikčević. Okrugli sto je organizovan s obzirom na trenutno menjanje geopolitičke i kulturne slike i poretka Evrope, ali i celog sveta.

- Zašto Evropa i Rusija? Zato što druga tema danas ne postoji, a uz to, Srbija je plodno tlo za ostvarivanje jednog skoro zaboravljenog pojma, reč je o pojmu - sloboda. Odjednom, Srbi progovaraju svojim autentičnim diskursom, a to je upravo sloboda. Ja puno vremena provodim po Evropi i znam da tamo postoje tabu teme. Tamo se više ne govori o slobodi niti postoji ideja da se pokrene neki pacifistički ili antiratni pokret. Danas Evropa ćuti. U Evropi dakle ima šta da propadne. U rusko-ukrajinskom konfliktu, ona je svoja najveća dostignuća stavila pod znak pitanja, a to su ljudska prava i privatna svojina.

Vučelić, Kusturica, Lompar i Antonić, Foto N. Janković

Evropa pljačka Ruse, zabranjuje pijaniste, dirigente...Kod nas, u srpskoj kulturi, mi smo gubili samosvojnost. Nismo imali samosvojnu istoriju ali smo celo svoje biće čuvali kroz jezik. Fenomen ćirilice, čuvanje jezika, nije nam najbolje išlo, a samim tim ratovi na ovim prostorima odredili su se kao religijski - rekao je Emir Kusturica.

Slobodan Antonić, politikolog, sociolog i politički analitičar, govorio je o identitetu Rusije i Evrope.

Foto Arhiva

- Da li je Rusija Evropa? Istakao bih tri odgovora, koja možemo prepoznati ako analiziramo političke i medijske tokove. Prvi, Rusija jeste Evropa, ali niže kategorije. Drugi, Rusija jeste Evropa, ali drugačija. Treći je, Rusija je prava, istinska Evropa. U 18. veku prosvetiteljstvo otkriva "istočnu Evropu", kao nižu, manjih kvaliteta. To je velika promena u odnosu na renesansu, kada su ovakve podele išle po liniji sever - jug.

Civilizacija i varvarstvo su se po ovoj vertikali delili. Od 18. veka je to okrenuto u odnose istoka i zapada, a taj, navodno, lošiji deo obuhvata i neslovene poput Mađara. O Rusiji u okviru te istočne Evrope, zapadni Evropljani govore kao o nekome ko bi trebalo tek da stigne na dobro mesto, da ima skitske i tatarske korene, a čitava ta ideja "istočne Evrope" je ozbiljan kulturni konstrukt sa svojim posledicama - naglasio je Antonić.

Foto N. Janković

Taj konstrukt se, smatra Antonić, održao, s tim što se sve više pomerao na istok, do same Rusije i njenih granica.

- Postoji i viđenje da je Rusija drugačija Evropa, doduše sa istim korenima, ali na drugačijem je putu, a može se upodobiti samo modernizacijom, preuzimanjem zapadnih modela, njihovih političkog sistema, inače ćemo ostati Azijati, divljaci.Drugačiji, ne znači biti manje Evropljanin. Postoji na kraju i viđenje Rusije kao prapostojbine evropskog čoveka. U tom kontekstu, zapadna Evropa je doživela dekadenciju, do te mere da je Japan danas samo nosač aviona prema Aziji, a Evropa mostobran prema Rusiji, taj mostobran se drži pod kontrolom kako bi se napadalo srce sveta, prapostojbina Evrope.

Amerikanizovana je Evropa, izgubila je svoje stare pozicije - zaključuje Antonić.

Foto N. Janković

KUSTURICA: PRAVO DA BRANIMO JEZIK

Po mišljenju Emira Kusturice, stara Rusija bila je zbir različitih genetskih elemenata, a ona carska, jedina prava multietnička carevina.

- U čitavoj igri u vezi sa Ukrajinom, u pokretanju specijalne operacije, najveću ulogu imao je jezik, tačnije, zaštita ruskog naroda i njegovog jezika. Imamo li mi prava da branimo naš jezik? Ako to ne smemo potpuno, smemo li da se pozovemo na Aligijerija, jer naš jezik je omeđen najvećim dometima svetske književnosti? Andrić je pisac na nivou Tolstoja, to čujem na skupovima u Rusiji, od najznačajnijih kritičara. Mislim da svi uslovi za očuvanje postoje, a pitanje je samo da li smo mi u stanju da na ovakvim mestima, podižući naše institucije, njih bolje uspostavimo i da se odbranimo bez rata. Da li je ovo trenutak da ideju o spasu gledamo kroz jezik - pita se Kusturica.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije