POSVEĆEN NARODU I TRADICIJI: Postavka odabranih radova akademika Svetomira Arsića Basare u foajeu Matice srpske
IZLOŽBA odabranih radova akademika Svetomira Arsića Basare u foajeu Matice srpske, kojom se jedan od najznačajnijih srpskih umetnika prvi put predstavlja novosadskoj likovnoj publici, sadržana je od odabranih, reprezentativnih skulptura u bronzi, drvetu i metalu, kao što su "Car Lazar", "Hristos s mačem", figura "Despota Stefana Lazarevića"... i "Beli anđeo", najnovije njegovo delo koje se premijerno izlaže.
Organizatori veoma značajnog umetničkog događaja, Kosovskometohijski odbor Matice srpske i Srpska akademija nauka i umetnosti, naveli su da će biti otvorena do 15. jula, a povod je Vidovdan.
Po rečima autorke izložbe, Žakline Marković, više kustoskinje Galerije SANU, slojevitost značenja ideje tokom realizacije skulpture doveo je do promene Basarinog odnosa prema masi i formi, pa je zato s razlogom uveo metal u skulpturu.
- Tako jedinstven pristup oblikovanju skulpture i konačni izraz dela izdvajaju umetnika od ostalih skulptora na srpskoj umetničkoj sceni - ističe Markovićeva.
Svetomir Arsić Basara je rođen 15. maja 1928. godine u selu Sevcu kod Uroševca, a svoje prvo delo "Glavu devojčice", izvajao je još kao učenik Škole primenjene umetnosti u Nišu, 1950. godine, da bi tri godine kasnije bio primljen na Akademiju za primenjenu umetnost u Beogradu, gde je i diplomirao. Svoju prvu samostalnu izložbu upriličio je 1956. godine, a dve godine kasnije osnovao je likovnu koloniju u Dečanima, te inicirao osnivanje Kluba likovnih umetnika Kosova i Metohije.
Pre nego što se u potpunosti posvetio vajarstvu, Arsić je češće crtao i izrađivao grafike. Tako je i na samostalnim izložbama početkom sedme decenije 20. veka izlagao uglavnom crteže i, sporadično, skulpture u kamenu ili gipsu. I dok je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka tragao za čistom, apstraktnom formom, u osmoj deceniji više je radio na materijalu. Tako je sredinom osamdesetih Basara započeo sa stvaranjem monumentalnog ciklusa velikih skulptura inspirisan nacionalnom istorijom i tradicijom, a materijali koje koristi najčešće su drvo i gvožđe.
Izlagao je samostalno diljem nekadašnje Jugoslavije, ali i u inostranstvu, te učestvovao na brojnim kolektivnim izložbama. Njegove retrospektivne izložbe organizovane su 1984. godine u Umetničkom paviljonu "Cvjeta Zuzorić" i 1998. u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti. Autor je i mnogih javnih spomenika u našoj zemlji, poput biste Svetog Simeona, postavljene ispred zgrade Instituta za srpsku kulturu u Prištini ili biste vožda Karađorđa ispred Instituta za slavistiku u Beču.
- Da bih progovorio o sadašnjosti, izrazio i dočarao tragiku življenja i ironiju vremena u kojem živim, primoran sam da se vraćam u prošlost, u mitologiju i epiku, na davno zapaljeno ognjište koje polako jenjava, u daleku istoriju kraljeva i careva, povelja i manastira. Ne okrećem se više prema svetu kao uzoru, već prema ambijentu u kojem živim, iz kojeg sam ponikao, okrećem se tradiciji svoga naroda, tražim identitet, dokaz o korenu, pravo na budućnost - reči su Svetomira Arsića Basare.
MNOGOBROJNA PRIZNANjA
SVETOMIR Arsić Basara izabran je za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti 1994. godine. Dobitnik je mnogobrojnih priznanja i nagrada za svoj umetnički rad - Vukove nagrade Kulturno-prosvetne zajednice Srbije za izuzetan doprinos razvoju kulture u Srbiji i svesrpskom kulturnom prostoru, Zlatne medalje za zasluge u kulturnim delatnostima, Nagrade Vukove zadužbine za umetnost...
Preporučujemo
SRPSKO SVETO MESTO: Prva samostalna izložba radova Svetomira Arsića Basare u Gračanici
15. 12. 2021. u 09:37
ZAGLEDAN U ČOVEČANSTVO: Skulpture Nikole Buvea u galeriji "Radovan Trnavac Mića"
30. 10. 2021. u 10:16
VLADICA IZ ORMARA IZVUKAO ZMIJU DUGU CEO METAR: Neverovatan slučaj u Vranju - Čuju se ženski vrisci, kamera sve snimila (VIDEO)
IAKO je juče mnoge krajeve naše zemlje iznenadio sneg, a temperature su se spustile za čitavih petnaest stepeni, za najpoznatijeg hvatača zmija iz Vladičinog Hana Vladicu Stankovića i juče je bilo posla.
18. 04. 2024. u 09:40
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)
OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.
18. 04. 2024. u 10:45
"MOGU LI DA VAS ZAMOLIM?" Bajaga održao čas kulture na RTS-u - snimak se širi mrežama (VIDEO)
JEDNA opaska legendarnog muzičara Momčila Bajagića Bajage tokom promocije reizdanja prve ploče Bajage i Instruktora "Pozitivna geografija", zabeležena kamerom RTS-a, postala je viralna na društvenim mrežama.
18. 04. 2024. u 10:17
Komentari (0)