VREME RASPADA I ANTISRPSKE KLIME: Istoričarka Jelena Guskova o knjizi "Spoljna politika Rusije u godinama jugoslovenske krize (1985-1995)"

J. SIMIĆ

25. 05. 2022. u 09:49

ČVRSTE istorijske niti između ruskog i srpskog naroda nisu pokidane ni pre trideset godina u vreme raspada SSSR-a i SFRJ kada ruska diplomatija, nažalost, nije ispunila očekivanja Srba,a neće biti prekinute ni danas, uprkos pritisku Zapada na vašu zemlju zbog rata u Ukrajini. Rusija i Srbija se neće potpuno udaljiti mada je vaše rukovodstvo prinuđeno da balansira. Sigurna sam da ćemo zajedno pobediti i napraviti novi i pravedniji svet.

ВРЕМЕ РАСПАДА И АНТИСРПСКЕ КЛИМЕ: Историчарка Јелена Гускова о књизи Спољна политика Русије у годинама југословенске кризе (1985-1995)

Foto B. Lučić

Upravo ovakvo svetlo na kraju ratnog geopolitičkog tunela vidi ruski istoričar, akademik i član Senata Republike Srpske Jelena Jurjevna Guskova koja je u ponedeljak u Matici srpskoj u Novom Sadu promovisala svoju knjigu "Spoljna politika Rusije u godinama jugoslovenske krize (1985-1995)". Dragoceno svedočanstvo u Matičinoj ediciji zapravo je zbir proverenih, argumentovanih i nepristrasnih odgovora na pitanje koje su autorki tri decenije postavljali mnogi Srbi: "A, gde je bila Rusija i njena spoljna politika kada smo bombardovani i sankcijama i bombama?"

- Da ne bih odgovarala svakom pojedinačno, odlučila sam da kao istoričar i svedok tih događaja napišem knjigu. Mi smo se nalazili u vrlo teškoj situaciji - kao što se raspadala Jugoslavija, raspadao se i Sovjetski Savez. Proučila sam sve dostupne dokumente da bih rasvetlila uloge Gorbačova, Jeljcina i saznala kako je Andrej Kozirjev vodio sve vreme antirusku i antisrpsku politiku i zašto je umesto da štiti interese Rusije, bio naš ministar tuđe spoljne politike - rekla je Guskova pred auditorijumom Matice srpske.

Autorka je naglasila da je spoljna politika Rusije tokom poslednje decenije prošlog veka prešla težak put od neaktivnosti do pokušaja definisanja sopstvenih nacionalnih interesa i aktivnog učešća u dešavanjima na Balkanu. Mlada ruska diplomatija često je bila nepromišljena i nije imala drugih želja osim da u okvirima nove države izgradi potpuno drugačije odnose sa zemljama Zapada.

Tokom prve godine oblikovanja politike prema Balkanu, Ministarstvo spoljnih poslova pod vođstvom ministra Kozirjeva imalo je samo jedan orijentir - ministrovu uverenost da odnosi Rusije i Zapada moraju da budu saveznički.

- Kozirjev je obožavao Ameriku. Pre dolaska na Balkan uvek je zvao Vašington da pita šta da kaže Beogradu, Sarajevu, Zagrebu ili Ljubljani, a po povratku obavezno je podnosio izveštaj Beloj kući. Njegovi glavni promašaji su strateške prirode. Nije prozreo ciljeve Zapada usmerene prema političkom,vojnotehničkom i ekonomskom slabljenju Rusije i Jugoslavije, te lišavanju Rusije njenih prirodnih saveznika i partnera s ciljem da taj isti Zapad ostvari presudan uticaj na Balkanu - objasnila je Guskova.

Knjigu ove ruske autorke koja godinama vodi Centar za proučavanje balkanske krize Instituta za slovenske studije Ruske akademije nauka, naš akademik i bivši ambasador u Moskvi Slavenko Terzić ocenio je kao "kritičnu, temeljnu, vrlo argumentovanu, poučnu i veoma značajnu za razumevanje rusko-srpskih odnosa krajem prošlog veka".

- Raspad SSSR bio je geopolitička katastrofa svetskih razmera. Ogroman vakuum koji se otvorio na evroazijskom prostoru ispunjen je prohtevom drugih velikih sila, a s druge strane raspad jugoslovenske države takođe je bio katastrofalan za srpski narod i za ceo Balkan. Zapad, pre svega SAD i EU, neprekidno su koristile Rusiju da pritiska Srbe. U tome je tragika uloge ruske diplomatije u sagledavanju jugoslovenske krize i srpskog pitanja početkom devedesetih godina - rekao je Terzić.

Bivši diplomata naglasio je da u politici nikada ništa nije crno-belo pa je tako i Vitalij Čurkin od 1992. do 1994. godine bio produžena ruka Kozirjevljeve politike. Tek po dolasku Putina na čelo Rusije, postao je onaj Čurkin koji je u Savetu bezbednosti UN stavio veto na britansku Rezoluciju o Srebrenici i time sprečio nepravedno žigosanje srpskog naroda kao genocidnog. U znak zahvalnosti njemu su Srbi podigli spomenik u njegovom rodnom Marinkinu.

Na niz pogrešnih poteza ruske spoljne politike u deceniji koja počinje 1985. a završava se Dejtonskim mirovnim sporazumom, ukazao je i prof. dr Uroš Šuvaković navodeći da je Gorbačov zbunjeno posmatrao neuspeh svoje spoljne politike i raspad Sovjetskog Saveza, a njegov naslednik Jeljcin je na mestu ministra diplomatije zadržao Kozirjeva i u samostalnoj Rusiji.

- Jeljcinova Rusija nudila je Srbima šargarepu a prepustila štap Americi. Jedan u nizu pogrešnih poteza bilo je kada je Rusija među prvima priznala nezavisnu Hrvatsku - kazao je Šuvaković.

ISKRENOST KAKVA SE RETKO SREĆE

NAGLASIVŠI da je knjiga Jelene Guskove promovisana na dan Svetih Ćirila i Metodija, predsednik Matice srpske prof. dr Dragan Stanić zahvalio je Guskovoj na dubokoj iskrenosti u ovoj knjizi "jer nije lako jednom ponosnom pripadniku Rusije da napiše tako teške i duboko istinite i potresne rečenice o svojoj zemlji". U vreme Kozirjeva to i nije bila prava već izdajnička zemlja, a takvih perioda u svojoj istoriji ima gotovo svaka država - rekao je Stanić i uručio Guskovoj plaketu koju je Galerija Matica srpske izdala povodom 150 godina preseljenja iz Pešte u Novi Sad.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

VUČIĆ RASTURIO LAŽI LAŽNE DRŽAVE U NJUJORKU: Istina o Kosovu i Metohiji odzvanjala salom - Priština stvara nepodnošljive uslove za život Srba