NACIONALNA TRAUMA: Novi broj časopisa "Kultura"

Slađana Ilić

22. 03. 2022. u 13:55

BROJ 172. "Kulture", časopisa za teoriju i sociologiju kulture i kulturnu politiku, sadrži temat "Kultura i nacionalna trauma".

НАЦИОНАЛНА ТРАУМА: Нови број часописа Култура

Foto: Privatna arhiva

Kulturna trauma je pojam koji označava kulturalnu refleksiju nekog tragičnog događaja ili stanja iz prošlosti, a koja je postala deo kolektivnog identiteta.

Teorija kulturne traume od posebnog je značaja za razumevanje naše kulture. Od pet sastavnica srpskog kulturnog identiteta, koje navodi Milo Lompar u tekstu "O srpskom kulturnom obrascu", objavljenom u "Kateni mundi" broj 4, 2020. godne, čak tri su kolektivne traume: Kosovski boj, seobe i pretrpljeni genocid.

Novo uredništvo časopisa "Kultura" svoje temate želelo je da započne baš ovim pitanjem, za koje smatra da je daleko od toga da je u našoj sredini adekvatno teorijski reflektovano. Zbog toga su pozvani ugledni autori iz različitih oblasti - kulturologije, nauke o književnosti, antropologije, filozofije, psihologije, sociologije, mediologije - da iz svog ugla osvetle ovaj fenomen. Tako je dobijen temat od devet inspirativnih i vrednih radova koji delimično predstavljaju odgovor, ali i izazov za dalja istraživanja o kulturalnoj refleksiji naših kolektivnih trauma.

Tri rada, čiji su autori Bojan Jovanović, Slavica Garonja i Slobodan Antonić, posvećena su traumi genocida u NDH, tačnije osvešćivanju traume i njenom prevazilaženju kroz književnost i društvenu teoriju.

O ratovima devedesetih govore takođe tri rada: Jovana Mirića, koji komparativno istražuje psihologiju ratnih trauma; Saše Radojčića, koji razmatra odgovore srpskog pesništva na ratove devedesetih i Jelene Arsenijević Mitrić, koja piše o kulturocidu nad Srbima u Hrvatskoj, a posebno u Krajini.

Foto Promo

Još jedan rad tiče se ratne traume - Predraga Petrovića, o traumi Velikog rata u srpskom avangardnom romanu.

Dva rada posvećena su savremenim traumama:

Slobodan Reljić piše o našoj raspetosti između geopolitičkog i kulturnog Istoka i Zapada, a Vesna Trijić o samoponištavajućoj kulturnoj politici u bibliotekarstvu.

Novo uredništvo "Kulture" uvereno je da je ovim tematom otvoreno veoma važno pitanje za srpsku kulturu, ali i za našu kulturnu politiku. Nema prevazilaženja traume - a iza nje uvek stoji neko pretrpljeno zlo - bez suočavajuće refleksije, slobodne rasprave i umetničke prerade i sublimacije.

Otuda očekuje da će ovo biti prvi korak ka aktivnijem odnosu čitave naše kulture, ali i države, prema osvešćivanju naših kolektivnih trauma, te stvaralački lekovitom suočavanju s njima.

Pored pomenutih, u "Kulturi" broj 172, u okviru rubrike "Osvrti i prikazi" objavljeni su sledeći tekstovi:

Svetlane Šeatović "Čeka ih nesagorela korablja", o naučnoj monografiji Dragane Ratković, "Pesnik i emigracija". Konceptosfera doma i domovine u poeziji Aleksandra Petrova, Mihaela Antolovića "XX vek iz intelektualnoistorijske perspektive", o knjizi Enca Traversa, "Istorija kao bojno polje". Interpretiranje nasilja 20. veka i Jovane Milovančević "Kako ostati ono što jesi, a mijenjati se", prikaz zbornika radova "Savremeno stanje identiteta krajiških Srba", objavljenog u Matici srpskoj, 2020. godine.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

DANAS JE DOBAR DAN ZA SRBIJU: Vučić se oglasio sa važnim vestima (FOTO)