BEZ RUSKOG, NEMA NI GASA IZ AZERBEJDŽANA ZA EU: Glavni izvor na koji računa Evropa zavisi od RF

E. Božić Talijan

11. 03. 2023. u 10:00

ENERGETSKA kriza nije gotova. Možda smo iznenađujuće dobro preživeli ovu zimu, ali stvari bi mogle da se pogoršaju pre nego što postanu bolje. Ovo su poručili iz globalne investicione kompanije "Gugenhajm partners", na najvećoj međunarodnoj konferenciji o energetskim pitanjima CERAWeek u Hjustonu, ove nedelje. Na tom događaju je Rusiji prvi put, posle 20 godina, zabranjeno da učestvuje.

БЕЗ РУСКОГ, НЕМА НИ ГАСА ИЗ АЗЕРБЕЈЏАНА ЗА ЕУ: Главни извор на који рачуна Европа зависи од РФ

Foto: Arhiva

Kako prenose zapadni mediji, trka za snabdevanje gasom za sledeću zimu još nije ni počela ozbiljno. Evropa, u nastojanju da smanji zavisnost od ruskog gasa iz cevovoda, okreće se tečnom prirodnom gasu (LNG). Međutim, analitičari ukazuju da će se Stari kontinent suočiti sa jačom konkurencijom iz Azije za spot snabdevanje plavim gorivom, jer će se ponovnim otvaranjem Kine, oporaviti potražnja za gasom i LNG-om. Vlade u EU, kao i stručnjaci, ističu da iako je velika kriza nestašice gasa sprečena za ovu zimu, sledeća može biti mnogo teža.

Uprkos proklamovanom odricanju od gasa iz Rusije, Evropa neće moći bez njihovog energenta da obezbedi dovoljne količine za narednu sezonu. Isto tako, nema energetske sigurnosti ni za Srbiju bez ruskog gasa. Naša država je svesna globalnih okolnosti i radi na realizacija više projekata, kako bi u budućnosti, kada se steknu uslovi, mogla da povlači kubike plavog goriva i iz drugih pravaca. U nastojanju da diversifikuje izvore snabdevanja Evropa računa na gas iz Azerbejdžana. To planira i Srbija. Ali, ova evroazijska zemlja neće moći da izvozi veće količine energenta, ukoliko ga ne uveze iz Rusije. Na to je ukazao generalni direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović. On je naglasio i da je problem za Srbiju što oni traže dugoročne ugovore na 10 do 15 godina. Ipak, kako je dodao, svi ćute o tome da izvoz iz Azerbejdžana direktno zavisi od uvoza iz Rusije. Stručnjak za energetiku, Jelica Putniković, ističe da je poznato da je ta zemlja kupovala ruski gas za potrebe svog tržišta, a izvozila svoj.

- Ukoliko Evropa bude dobijala veće količine iz Azerbejdžana, to može delimično da bude i ruski gas koji će stići na evropsko tržište - objasnila je za "Novosti" Putnikovićeva. - Azerbejdžan nema dovoljno sopstvene proizvodnje za povećanu potražnju. Pokušaji da i mi dobijamo gas iz te zemlje su dobri kao alternativa, ali zasad Srbija energetsku sigurnost obezbeđuje ruskim gasom.

Da bi Srbija, kako dodaje, dobijala azerbejdžansko plavo gorivo preko TANAP-a i TAP-a, potrebno je da se poveća kapacitet ovog gasovoda, jer je sav gas zakupljen, a takvih nagoveštaja nema. Ona ocenjuje da je dobro što je naša država počela da gradi nove gasne interkonekcije, pre svega sa Bugarskom, jer se time otvaraju mogućnosti da, kada bude završen LNG terminal u Aleksandropolisu, dobijamo plavo gorivo i iz tog pravca.

- Ali, da bi Bugarska mogla da nam transportuje gas iz Grčke potrebno je da se povećaju kapaciteti unutrašnjih gasovodnih sistema te naše susedne zemlje - objašnjava naša sagovornica. - Prethodno treba da završe svoju deonicu gasnog interkonektora od Sofije do Dimitrovgrada.

Upravo zbog malog kapaciteta kroz Bugarsku, Srbija će, kako je najavio Bajatović, da gradi novi gasovod od Niša do Beograda. Taj cevovod će nas povezivati sa Austrijom, Mađarskom, Bugarskom i Grčkom. Putnikovićeva ukazuje da nije iskorišćen sav kapacitet "Balkanskog toka" i da imamo mogućnosti da povlačimo veće količine ruskog gasa tim cevovodom.

- Gas je pojeftinio na berzama, sada je oko 450 dolara za 1.000 kubnih metara, treba to da iskoristimo i ugovorimo dugoročno količine po nižoj ceni - navodi Putniković. - Postoji mogućnost i da dobijamo gas starim pravcem, preko Horgoša, koji u Evropu stiže preko Ukrajine. Možemo i iz Austrije, gde je takođe uglavnom uskladišten ruski gas.

Prema rečima Bajatovića, Srbija nije potrošila zalihe gasa ni u Banatskom Dvoru, ni u mađarskom skladištu. Ukoliko budemo utisnuli još 200 miliona kubika u Banatski Dvor, sa sačuvanim rezervama imaćemo ukupno 900 miliona kubnih metara. Potrebno nam je, kako dodaje, 1,4 do 1,6 milijardi kubika, koliko planiramo da potrošimo u poslednjem kvartalu ove i prvom tromesečju sledeće godine.

NOVA SKLADIŠTA

ZA obezbeđivanje energetske sigurnosti izuzetno je važno da proširimo skladišta. Kako je najavio Dušan Bajatović, kapacitet Banatskog Dvora će biti povećan za 750 miliona kubnih metara gasa. Proširiće se i susedno skladište Čestereg, što će ukupno biti 1,5 milijardi kubika. U Srpskom Itebeju je planirana izgradnja skladišta od oko 800 miliona kubnih metara. Generalni direktor "Srbijagasa" rekao je da bi sve moglo da se završi za najviše dve godine. Stručnjak za energetiku, Jelica Putniković, ukazuje da Srbija treba nova skladišta da gradi sama, jer će tada sav gas biti namenjen domaćim potrebama.


 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)

UKUS BOGATIH KVALITETNIJI: Da li svetski proizvođači imaju dvostruke aršine kada plasiraju robu u različite države