VIŠE STRUJE, A MANJE KVAROVA: Sigurnije snabdevanje električnom energijom

E.B.T.

23. 01. 2023. u 09:00

UGOVOR o donaciji za realizaciju četvrte sekcije Transbalkanskog koridora za prenos električne energije biće potpisan danas u Beogradu sa Nemačkom razvojnom bankom KfW. Ovo je kapitalni projekat kojim se Srbija povezuje sa zemljama u okruženju što će nam obezbediti veću sigurnost u snabdevanju, odnosno više kvalitetnije struje dostupne u svakom trenutku. Taj prenosni sistem zameniće zastarelu mrežu, smanjiti kvarove i troškove rada i održavanja.

ВИШЕ СТРУЈЕ, А  МАЊЕ КВАРОВА: Сигурније снабдевање електричном енергијом

Foto: Ministarstvo

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović, tokom jučerašnjeg razgovora sa ambasadorom Italije u Beogradu Lukom Gorijem, istakla je da je ovaj projekat usko povezan sa tom zemljom.

- Kroz izgradnju, rekonstrukciju i dogradnju naše prenosne mreže, nakon realizacije pojekta i zadovoljavanja svih regulatornih uslova, Srbija će se povezati podvodnim kablom iz Italije, preko Crne Gore - rekla je ministarka. - Rekonstrukcija prenosne mreže realizuje se uz značajnu podršku partnera iz Evropske unije.

Govoreći o Transbalkanskom koridoru, direktorka "Elektromreža Srbije" (EMS) Jelena Matejić nedavno je istakla da je to projekat od nacionalnog, ali i transnacionalnog značaja.

PRAVCI SRPSKE DEONICE

SRPSKA deonica Transbalkanskog koridora duga je 321 kilometar i ima četiri dalekovodna pravca. Dva su završena, od rumunske granice do Pančeva i od Kragujevca do Kraljeva. Treći i četvrti pravac, Bajina Bašta - Obrenovac i Bajina Bašta do granice sa BiH i dalje do Crne Gore se pripremaju. Ovaj elektroenergetski koridor biće u funkciji 2027. EU već razvija još jedan dalekovodni sistem povezan sa njim za plasman struje iz obnovljivih izvora energije. Izgradnja tog Centralno-balkanskog koridora, u kojem Srbija ima značajnu ulogu, treba da počne posle 2030.

- On je konektovan na kabl koji ide od Italije do crnogorskog obalskog dela, pod Jadranskim morem je, zatim se nastavlja kao nadzemna prenosna mreža do granice sa Srbijom - objasnila je Matejićeva. - Potom prelazi preko teritorije naše zemlje i spaja se sa Rumunijom, sa daljim uticajem na Ukrajinu i Moldaviju. U pitanju su dostizanja velikih dodatnih kapaciteta u elektroenergetskoj mreži.

Prema njenim rečima, to znači brže, bolje, stabilnije i kvalitetnije snabdevanje električnom energijom u regionalnom smislu. Ona je navela da je uspešno završena druga faza projekta, a da predstoje još dve.

- Osim donacija i kredita, obezbedili smo i sredstva za realizaciju treće sekcije, od Obrenovca do Bajine Bašte, koja treba da bude u funkciji 2024, a poslednja sekcija u 2027. godini - istakla je direktorka EMS. - Ovo su neverovatne dužine, prolazimo kroz teško pristupačne zone. Imamo još jednu korist, menjamo mrežu 220 kilovolti napona, koja je zastarela u odnosu na novu 400-kilovoltnu mrežu.

Ona je istakla da je za Brisel ovaj projekat veoma važan. Početkom decembra je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji obišao EMS i tom prilikom istakao da će zahvaljujući Transbalkanskom koridoru dva puta brže moći da se obavlja trgovina električnom energijom između Srbije i EU. Projekat je vredan oko 200 miliona evra, a EU ulaže 31 milion bespovratnih sredstava. Realizaciju pomaže i Republika Nemačka i Nemačka razvojna banka donacijama i povoljnim kreditima.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (2)

POLICIJA BLOKIRA PRILAZ: Stigao bager u dvorište kuće gde je nestala mala Danka (FOTO/VIDEO)