MODERNE ZADRUGE Posebnu ulogu imaju tzv. agregatori, posrednici koji objedinjuju više malih proizvođača

Novosti online

29. 03. 2023. u 10:00

LAKŠE će deset malih proizvođača, udruženih i organizovanih naći put na tržištu za 50 tona voća ili povrća nego pojedinačno - na tezgi - za 50 kilograma.

МОДЕРНЕ ЗАДРУГЕ Посебну улогу имају тзв. агрегатори, посредници који обједињују више малих произвођача

Foto Shutterstock

Ova formula nalazi se u temelju zadružnog udruživanja, koje posle više decenija ponovo dobija na značaju i u Srbiji. Ova vrsta organizovanja, već duže od veka odomaćena u poljoprivredno najmoćnijim stranim državama, donosi ne samo bolji plasman, nego i niže troškove proizvodnje i povećanje produktivnosti što su najveće glavobolje prosečnog srpskog seljaka.

Srbija ima iskustva sa ovom vrstom udruživanja poljoprivrednika, a zadruge su u prošlosti delile sudbinu i države - imale su više padova nego uspona. Njihova današnja renesansa, međutim, počiva na drugačijim modernim temeljima, pa im se i daju veće šanse za uspeh. Afirmaciju novog zadrugarstva uzela je na sebe država, a poslednjih godina zaživelo je više od 1.100 novih, mahom poljoprivrednih zadruga.

FOTO: Arhiva novosti

Ključna razlika između savremenog koncepta od zadruga kakve su nekada postojale na ovim prostorima čini njihova struktura - poljoprivrednici su nekada u njih unosili i zemlju i sredstva za proizvodnju, dok ključ današnjeg udruživanja čine samo - proizvodi. Zahvaljujući tome roba lakše nalazi svoj put do kupca na veliko i po boljoj ceni. Zadruge po načelu "veća količina - niža cena" mogu da dobiju povoljnije uslove za nabavku semena, veštačkog đubriva i repromaterijala, a takođe i da drastično smanje troškove skladištenja, transporta...

Veliki trgovinski lanci uočili su značaj organizovanja poljoprivrednih proizvođača, koji je u zajedničkom interesu. Ni jedan veliki lanac, ma u kojoj oblasti ekonomije radio, ne može da posluje sa neograničenim brojem snabdevača. Zbog toga važnu ulogu imaju tzv. agregatori, posrednici koji objedinjuju više malih poljoprivrednih proizvođača koji potom zajedno nastupaju. Poljoprivrednci tako dobijaju siguran plasman, a trgovci sigurno i kontinuirano snabdevanje proizvodima i to ne iz uvoza, već "na lokalu".

Foto D. Dozet

Povrtar Vladica Nešić iz leskovačkog sela Donje Krajince, koji se uspešno bavi proizvodnjom paradajza i paprike ima debelo iskustvo sa svim oblicima proizvodnje. Sa svojih deset hektara zemlje svakodnevno u supermarkete Maxi šalje sveže povrće.  Kompanija Delez je najveći lanac koji sarađuje sa više domaćih poljoprivrednih zadruga, čija se roba prodaje na rafovima.

- Značaj udruživanja se vidi najpre u lakšem plasmanu i boljoj naplati robe. Jer ako proizvodnja čini 50 odsto problema u poljoprivredi, na plasman odlazi sigurno ostalih 50 odsto. Povrtarstvo daje mogućnosti za samostalnu delatnost, ali postoje grane proizvodnje gde mali poljoprivrednici samo udruženi mogu da opstanu. Organizovana proizvodnja obazbeđuje lakši ulazak u velike lance, ali nosi i obaveze koje i dalje pojedini proizvođači ne žele da prihvate, iako je to jedini put za dugoročno održivu proizvodnju - kaže Nešić.

Foto D. Dozet



TROŠKOVI MANjI, CENA BOLjA

ČLAN nacionalnog tima za preporod sela Branislav Gulan ističe da su zadruge bez premca najbolji model proizvodnje u poljoprivredi.

- Cilj je dostizanje koncepta zatvorene proizvodnje - od njive do trpeze. Taj model se primenjuje u Holandiji, Danskoj, Nemačkoj. U njegovoj osnovi je da se u istom krugu odvija proizvodnja, prerada i plasman finalnog proizvoda. Troškovi su tako najmanji, produktivnost najveća, a zarada apsolutno najbolja - ističe Gulan.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

ETO, JAVLJA MI SE! Kako je Novak Đoković šokirao novinarku CNN-a