ZAŠTITA ĆIRILICE JE PITANJE IDENTITETA: Poruka lingvista koji je Vlada imenovala za članove Saveta za jezik

Lj.Begenišić

18. 03. 2023. u 09:27

IMAĆEMO pune ruke posla. Ovako gotovo uglas kažu članovi Saveta za srpski jezik koji je obrazovala Vlade Srbije. Na sevet se, inače, čekalo godinu, jer je zakon koji predviđa njegovo formiranje na snagu stupio lane u martu, a konstituisan je i dva dana nakon što su jezikoslovci u tekstu koji su objavile "Novosti" upozorili da je upotreba ćirilice spala na 10 odsto.

ЗАШТИТА ЋИРИЛИЦЕ ЈЕ ПИТАЊЕ ИДЕНТИТЕТА: Порука лингвиста који је Влада именовала за чланове Савета за језик

Foto V. Danilov

U sastav ovog tela ušli su lingvisti i pisci, a oni poručuju da će sve učiniti kako bi se položaj srpskog jezika i ćirilice popravio i da neće dopustiti da oni koji se oglušuju o zakon "prođu ispod radara". Zalagaće se, naglašavaju, i da svi koji namerno ili slučajno izbegavaju ćirilicu tamo gde je ona zakonom propisana - budu kažnjeni. Zakon, inače, predviđa novčane kazne u iznosu do milion dinara.

- Insistiraćemo na tome da se niko na koga se u tom pogledu zakon odnosi ne sakrije i da država preduzme sve zakonske mere da bi se videlo da zakon postoji - ističu naši sagovornici.

Oni se nadaju i da će ovo biti prelomni trenutak, kada će konačno država početi da o srpskom jeziku i ćirilici odlučuje u dobroj saradnji sa jezičkom strukom.

- Tako je jedino moguće i tako se radi u uređenim i nacionalno odgovornim državama - poručuje Sreto Tanasić, predsednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika koji je i član Vladinog saveta. On podseća i da Savet ima zakonom utvrđen predmet svoga rada: prati i analizira stanje u oblasti upotrebe srpskog jezika u javnom životu i sprovođenja mera radi zaštite i očuvanja ćiriličkog pisma, kao matičnog pisma i daje preporuke, predloge i stručna mišljenja radi unapređenja tog stanja.- Toga će se i držati, a mogu da kažem da ćemo imati mnogo posla - naglašava Tanasić. - Moramo početi da radimo na promeni postojećeg stanja, što naša javnost od nas i očekuje. To se podjednako odnosi na brigu i o srpskom standardnom jeziku i o srpskoj ćirilici. Vodićemo računa o statusu srpskog jezika, a on je danas loš, posebno o njegovom statusu u obrazovanju, o zaštiti od političkog i ideološkog inžinjeringa. Da je pred članovima saveta velika odgovornost, ukazuje i pisac Zoran Avramović koji je u ovo telo ušao na predlog vlade.

On, takođe, upozorava da bi bilo veoma loše ukoliko bi savet bio samo ukras i pretvorio se u ikebanu.

- Zaštita jezika i pisma je najvažnije identitetsko pitanje, a njihova upotreba u obrazovanju, medijima i državnom sektoru od ključnog značaja - kaže Avramović za naš list.

Međutim, neki lingvisti su skeptični da će biti pomaka, pa tako prof. dr Slobodan Remetić kaže: Pozdravljam, ali uspehu se ne nadam.

- Moje iskustvo govori da država pro forme donosi ovakve propise - kaže ovaj stručnjak za naš list. - Ja bih voleo i maštam o tome da imamo jedan jezik - srpski i jedno pismo - ćirilicu i jedan bukvar i jednu čitanku. Ali, teško ćemo se za to izboriti.

Uz primedbu da politika ima ogroman uticaj na jezik, prof. Remetić podseća da je od srpskog napravljeno više veštačkih jezika - hrvatski, bošnjački, crnogorski - pa i strani naučnici govore da na prostoru od Bugarske do Slovenije imamo jedan lingvistički i više političkih jezika.

Međutim, profesora Remetića ne brine toliko politika i država koliko neke njegove kolege i lingvističke naučne institucije koje pristaju na jezički inženjering.

U Odboru za standardizaciju srpskog jezika ističu da nismo imali imali utvrđenu svoju nacionalnu jezičku politiku.

- Zbog toga se sprovodi tuđa, čiji je cilj uništavanja srpskog nacionalnog i kulturnog identiteta, što se vidi svakodnevno. O srpskom jeziku i ćirilici pitali su se mnogo više od struke oni koji nisu nikako pozvani - kažu u Odboru.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ETO, JAVLJA MI SE! Kako je Novak Đoković šokirao novinarku CNN-a